Atos 8

ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 — ausente —
1 E Saulo aprovou a morte de Estêvão. Naquele mesmo dia a igreja de Jerusalém começou a sofrer uma grande perseguição. E todos os cristãos, menos os
2 — ausente —
2 Alguns homens religiosos sepultaram Estêvão e choraram muito por causa da sua morte.
3 Mu kabhalilo ako uSaabhuli akaanda ukuchifulasha ichipanga, akiingilagha mu nyumba isha bhandu, akabhaghuusagha ku maka abhiitiki abhaliisha na bhakolo, akabhapinyagha mu nyumba iya bhapinyighwa.
3 Porém Saulo se esforçava para acabar com a igreja. Ele ia de casa em casa, arrastava homens e mulheres e os jogava na cadeia.
4 Abhiitiki bhala bhaabho bhakanyambaana ku nongwa iya ndamyo ingulu, bhakalumbililagha iNongwa iNyiisa ku bhandu kwoshi kuukwo bhakabhuukagha.
4 Aqueles que tinham sido espalhados anunciavam o evangelho por toda parte.
5 UFilipu yuuyo akabha ghwe yumo mu bhiitiki abha Yeesu bhaabho bhakanyambaana, umwene akiilomuka ukubhuuka mu kaaya kamu aka chiisu icha Samaliiya kuukwo akeendelela ukulumbilila iNongwa iNyiisa isha Yeesu Kilisiti.
5 Filipe foi até a capital da Samaria e anunciava Cristo às pessoas dali,
6 Bhwo abhandu bhaapulika amashu agha Filipu nu kufibhona ifyika ifikulu fiifyo akafibhombagha, bhooshi pamupeene bhakamupulikishanga akiisa,
6 e as multidões ouviam com atenção o que ele dizia. Todos o escutavam e viam os milagres que ele fazia.
7 paapo akashikiishanga imbepo imbiibhi shiisho shikabhalongoshanga abhandu abhingi, shoope shikafumagha bhwo shikuywegha. Soona akabhaposhanga abhandu abhingi bhaabho bhakalala ulubhafu lumo na bhochikwefu.
7 Os espíritos maus, gritando, saíam de muitas pessoas, e muitos coxos e paralíticos eram curados.
8 Po abhandu abha mu kaaya ako bhakabha nu lusekelo ulukulu.
8 E assim o povo daquela cidade ficou muito alegre.
9 Mu kaaya aka Samaliiya ako, akabhaamwo umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Siimoni. USiimoni akabhombagha ubhuloshi ku kabhalilo akatali. Umwene akeendelela ukubhaswighisha aBhasamaliiya bhooshi ku bhuloshi bhwake nu kwifuna ukuti umwene ghwa pamwanya leka.
9 Morava ali um homem chamado Simão, que desde algum tempo atrás fazia feitiçaria entre os samaritanos e os havia deixado muito admirados. Ele se fazia de importante,
10 Abhandu bhooshi ukwandila abhakeke ukufika abhosongo bhakamupulikishanga ku maka, bhakayughagha bhakatingi, “Umundu uyu ghwe yuuyo maka agha Chaala ghaagho bhakuti, ‘AMaka aMakulu.’ ”
10 e os moradores de Samaria, desde os mais importantes até os mais humildes, escutavam com muita atenção o que ele dizia. Eles afirmavam: — Este homem é o poder de Deus! Ele é “o Grande Poder”!
11 Abhandu bhakeendelela ukumupulikisha uSiimoni ku nongwa iya kuti akabhalilo akatali akabhaswighishanga ku mbombo isha bhuloshi bhwake.
11 Eles davam atenção ao que Simão fazia porque durante muito tempo ele os havia deixado assombrados com as suas feitiçarias.
12 Loole bhwo uFilipu aabhabhuula iNongwa iNyiisa isha chitangalala icha Chaala ni sha ngamu iya Yeesu Kilisiti, abhakolo na bhaliisha bhakiitikagha nu kwoshighwa.
12 Mas eles acreditaram na mensagem de Filipe a respeito da boa notícia do Reino de Deus e a respeito de Jesus Cristo e foram batizados, tanto homens como mulheres.
13 Po uSiimoni ghwepe akamwitika uYeesu, akooshighwa, akaanda ukumukonga uFilipu kwoshi kuukwo akabhuukagha. Bhwo aafibhona ifyika ifyingi fiifyo uFilipu akafibhombagha, uSiimoni akaswigha leka.
13 O próprio Simão também creu. E, depois de ser batizado, acompanhava Filipe de perto, muito admirado com os grandes milagres e maravilhas que ele fazia.
14 Po bhwo abhatumighwa abha Yeesu abha mu kaaya aka Yelusaleemu bhaapulika ukuti abhandu abha mu chiisu icha Samaliiya bhoope bhaalyitika ishu ilya Chaala, bhakabhatuma uPeeteli nu Yoohani ukuti bhabhuuke ku chiisu chila, bhoope bhakabhuuka.
14 Os apóstolos , que estavam em Jerusalém, ficaram sabendo que o povo de Samaria também havia recebido a palavra de Deus e por isso mandaram Pedro e João para lá.
15 Bhwo uPeeteli nu Yoohani bhaafika, bhakabhiipuutila abhiitiki abhapya bhala ukuti amaka agha Mbepo uMwelu ghiise nu kwanda ukubhalongosha.
15 Quando os dois chegaram, oraram para que a gente de Samaria recebesse o Espírito Santo,
16 Paapo naayumo umwitiki pakati papaabho yuuyo akabha amupokeelite uMbepo uMwelu, loole bhakooshighwangaashe mu ngamu iya Malafyale uYeesu.
16 pois o Espírito ainda não tinha descido sobre nenhum deles. Eles apenas haviam sido batizados em nome do Senhor Jesus.
17 Po uPeeteli nu Yoohani bhakabhabhiikila utukono abhiitiki bhala ukuti uChaala abhasaye, po uMbepo uMwelu akaanda ukubhalongosha.
17 Aí Pedro e João puseram as mãos sobre eles, e assim eles receberam o Espírito Santo.
18 Bhwo uSiimoni umuloshi yula aatesha ukuti uChaala aabhapa abhiitiki bhala amaka agha Mbepo uMwelu ku sila iya bhatumighwa ukubhabhiikila utukono, akeegha indalama ukuti abhape uPeeteli nu Yoohani, akabhabhuula akati,
18 Simão viu que, quando os apóstolos punham as mãos sobre as pessoas, Deus dava a elas o Espírito Santo. Por isso ofereceu dinheiro a Pedro e a João,
19 “Ingusuuma muumbe nuune amaka agho ukuti umundu ghweshi yuuyo indiimubhiikilaghe utukono, ghwepe apokeelaghe amaka agha Mbepo uMwelu.”
19 dizendo: — Quero que vocês me deem também esse poder. Assim, quando eu puser as mãos sobre alguém, essa pessoa receberá o Espírito Santo.
20 Loole uPeeteli akamwamula uSiimoni akati, “Ughwe pamupeene ni ndalama shaako kafwile kubhutali paapo kwinongʼona ukuti ubhaghiile ukughula ichikungilwa icha Chaala ni ndalama!
20 Então Pedro respondeu: — Que Deus mande você e o seu dinheiro para o inferno! Você pensa que pode conseguir com dinheiro o
21 Ghwe Siimoni ughwe, tutali pamupeene pa mbombo iyi paapo inyinongʼono ni mbombo shaako mbiibhi mundaashi mwa Chaala.
21 Você não tem direito de tomar parte no nosso trabalho porque o seu coração não é honesto diante de Deus.
22 Po pinduka nu kwilaata imbiibhi shaako isho, ipuuta kwa Malafyale uYeesu ukuti akuhobhokele inyinongʼono shaako imbiibhi isho.
22 Arrependa-se, deixe o seu plano perverso e peça ao Senhor que o perdoe por essa má intenção.
23 Paapo naakubhona ukuti uli nu lwibhuno leka, soona ku nongwa iya mbiibhi shaako upinyiighwe ungati mupinyighwa.”
23 Vejo que você está cheio de inveja, uma inveja amarga como fel, e vejo também que você está preso pelo pecado.
24 USiimoni akamwamula uPeeteli akati, “Ingusuuma muunyiipuutile kwa Malafyale uYeesu ukuti isho shiisho mwayugha manye shiinyaaghe naashimo.”
24 Aí Simão disse a Pedro e a João: — Por favor, peçam ao Senhor por mim para que não aconteça comigo nada do que vocês disseram.
25 Bhwo uPeeteli nu Yoohani bhaashimikisha nu kulumbilila ishu ilya Chaala ku chiisu icha Samaliiya, bhakaanda ukughaluka nu kubhuuka ku Yelusaleemu. Bhwo bhali mu sila, bhakalumbililagha iNongwa iNyiisa mu twaya utwingi utwa Samaliiya.
25 Depois de terem dado o seu testemunho e de terem pregado a palavra do Senhor, Pedro e João voltaram para Jerusalém. No caminho eles espalhavam o evangelho em muitos povoados da Samaria.
26 Ishiku limo ughwandumi ughwa Malafyale uChaala akamubhuula uFilipu akati, “Bhuuka kulubhafu ulwa kutulundi, ughende mu musebho ghuughwo ghughendite mu lungalangala, ghukufuma ku kaaya aka Yelusaleemu ghukwilomuka ukubhuuka ku kaaya akakulu aka Ghaasa.”
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: — Apronte-se e vá para o Sul, pelo caminho que vai de Jerusalém até a cidade de Gaza. (Pouca gente passava por aquele caminho.)
27 Po uFilipu akanyatuka nu kwanda ukughenda mu musebho ghula. Bhwo akughenda, akakomaana nu mundu yumo yuuyo akabha apanjiighwe ughwa kufuma mu chiisu icha Isyopiya. Umundu uyo akabha ghwi songo yuuyo akalindililagha ichuuma chooshi icha Kandake, kwo kuti, umalafyale umukolo ughwa chiisu icha Isyopiya. Usongo yula akabhuuka ku Yelusaleemu pakumwipuuta uChaala.
27 — ausente —
28 Bhwo akughaluka kukaaya kaake iikiile mu ighali lyake liilyo ifalaasi shikaghuusagha, usongo yula akabhelengagha ukalata yuuyo akasimbighwa nu musololi ughwa Chaala, uYesaaya.
28 — ausente —
29 Po uMbepo uMwelu akamubhuula uFilipu akati, “Bhuuka lubhilo papiipi pi ighali lila, konganagha nalyo.”
29 Então o Espírito Santo disse a Filipe: — Chegue perto dessa carruagem e acompanhe-a.
30 Po uFilipu akalikindilila ighali lila, akalyagha. Bhwo aafika, akamupulika usongo yula akubhelenga ukalata yuuyo akasimbighwa nu musololi uYesaaya, akamulamuka, akamubhuusha akati, “Kali, kushaaghania shiisho kubhelenga?”
30 Filipe correu para perto da carruagem e ouviu o funcionário lendo o livro do profeta Isaías. Aí perguntou: — O senhor entende o que está lendo?
31 Usongo yula akamwamula akati, “Kali, imbaghiile ishaaghanie bhuleele linga ataliipo umundu ughwa kuundingaania?” Po akamusuuma uFilipu ukuti iingile mu ighali lila ukuti iikale pamupeene naghwe. Ifalaasi shikughuusa ighali|src="CN01932C.TIF" size="col" loc="8:31" ref="8:28"
31 — Como posso entender se ninguém me explica? — respondeu o funcionário. Então convidou Filipe para subir e sentar-se com ele na carruagem.
32 Usongo yula akabhelengagha aMasimbo aMeelu ghaagho ghasimbiighwe ukuti,
32 A parte das Escrituras Sagradas que o funcionário estava lendo era esta: “Ele era como um cordeiro que é levado para ser morto; era como uma ovelha que fica muda quando cortam a sua lã. Ele não disse nada.
33 Bhakamwangalilagha, soona bhakamulonga chishita bhwanalooli.
33 Foi humilhado, e foram injustos com ele. Ninguém poderá falar a respeito de descendentes dele, já que a sua vida na terra chegou ao fim.”
34 Usongo yula yuuyo akapanjighwa akamubhuusha uFilipu akati, “Ingusuuma ghuundingaanie, kali, umusololi uyu akayughagha inongwa shaake yuuyo pamu akayughagha inongwa isha mundu umunine?”
34 O funcionário perguntou a Filipe: — Por favor, me explique uma coisa! De quem é que o profeta está falando isso? É dele mesmo ou de outro?
35 Po uFilipu akaanda ukubhombela aMasimbo aMeelu ghala ghala ukumulingaania usongo yula iNongwa iNyiisa isha Yeesu.
35 Então, começando com aquela parte das Escrituras, Filipe anunciou ao funcionário a boa notícia a respeito de Jesus.
36 Bhwo bhali mu sila bhakughenda, bhakafika pabhuyo paapo pakabha na miishi. Usongo yula akamubhuula uFilipu akati, “Tesha, panu pali na miishi! Kali, kooni kaako kabhaghiile ukuushighila ukuti manye nooshighwe?” [
36 Enquanto estavam viajando, chegaram a um lugar onde havia água. Então o funcionário disse: — Veja! Aqui tem água. Será que eu não posso ser batizado?
37 UFilipu akamwamula akati, “Linga kumwitika uYeesu Kilisiti ni ndumbula yaako yooshi, indighwoshighwe.” Usongo yula akamwamula uFilipu akati, “Ingwitika ukuti uYeesu Kilisiti Mwana ghwa Chaala.”]
37 [Filipe respondeu: — Se o senhor crê de todo o coração, é claro que pode. E o funcionário disse: — Sim, eu creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus.]
38 Po usongo yula akiimika ighali lila, bhakiika bhooshi, bhakiingila mu miishi, uFilipu akamwosha.
38 Ele mandou parar a carruagem, os dois entraram na água, e Filipe o batizou ali.
39 Bhwo bhaafuma mu miishi mula, nakalinga uMbepo ughwa Malafyale uChaala akamwegha uFilipu lubhilo. Usongo yula atakamubhona uFilipu soona, po akeendelela ni sila yaake bhwo ali nu lusekelo ulukulu.
39 Quando eles estavam saindo da água, o Espírito do Senhor levou Filipe embora. O funcionário não viu mais Filipe, porém continuou a sua viagem, cheio de alegria.
40 UFilipu akaagha ali ku kaaya aka Asooto. Akatiila mu kaaya ako nu kwanda ukulumbilila iNongwa iNyiisa mu twaya twoshi utwa mu sila ukufika mu kaaya aka Kayisaaliya.
40 De repente, Filipe se encontrou na cidade de Azoto e seguiu viagem, anunciando o evangelho por todas as cidades até chegar a Cesareia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.