Atos 4
ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT
1 Mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala muumwo uPeeteli nu Yoohani bhakayughagha na bhandu, bhakabhaamwo abhapuuti bhamu, umushikali usongo ughwa bhalindilili abha Nyumba iya Chaala na Bhasandukaayi bhamu. Abhandu abho bhakiisa kwa Peeteli nu Yoohani bhwo bhakaali bhali pakuyugha na bhandu.
1 Enquanto falavam ao povo, Pedro e João foram confrontados pelos sacerdotes, pelo capitão da guarda do templo e por alguns saduceus.
2 Abhalongoshi abha Bhayuuta abho bhakakalala leka ku nongwa iya kuti uPeeteli nu Yoohani bhakabhamanyishanga abhandu isha Yeesu nu kuti uChaala indiakabhashuushe abhandu isa muumwo akamushuusha uYeesu.
2 Os líderes estavam muito perturbados porque Pedro e João ensinavam ao povo que em Jesus há ressurreição dos mortos.
3 Po bhakabhakola uPeeteli nu Yoohani, bhakabhapinya mu nyumba iya bhapinyighwa ukufika pangeelo ku nongwa iya kuti likabha lyafika namasubha.
3 Eles os prenderam e, como já anoitecia, os colocaram na prisão até a manhã seguinte.
4 Loole abhandu abhingi bhaabho bhakashipulika shiisho uPeeteli nu Yoohani bhakamanyishanga, bhakashiitika. Abhaliisha bheene bhaabho bhakamwitika uYeesu bhakabha abhoelufu bhahaano (5,000).
4 Muitos que tinham ouvido a mensagem creram, totalizando, agora, cerca de cinco mil homens.
5 Ishiku liilyo likakongagha, abhalongoshi na bhosongo abha Bhayuuta na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose bhakabhungaana mu kaaya aka Yelusaleemu.
5 No dia seguinte, o conselho das autoridades, dos líderes do povo e dos mestres da lei se reuniu em Jerusalém.
6 Pi Ibhalaasa ilyo, akabhaapo uAnasi yuuyo akabha mupuuti usongo, uKayaafa, uYoohani, uAlekisanda na bhandu abhanine bhaabho bhakafumagha mu chikolo icha mupuuti usongo.
6 Estavam ali Anás, o sumo sacerdote, e também Caifás, João, Alexandre e outros parentes do sumo sacerdote.
7 Po bhwo bhaabhungaana, bhakalaghila abhashikali ukuti bhiise nu Peeteli nu Yoohani nu kubhiimika pandaashi papaabho, bhakabhabhuusha bhakati, “Kali, ghwini yuuyo abhapiile amaka agha kumuposha uchikwefu uyu? Soona, kali, ghwini yuuyo abhiitikishiishe ukushibhomba isho?”
7 Mandaram trazer Pedro e João e os interrogaram: “Com que poder, ou em nome de quem, vocês fizeram isso?”.
8 Po bhwo uPeeteli akulongoshighwa nu Mbepo uMwelu, akabhabhuusha akati, “Mwe bhalongoshi na mwe bhosongo abha bhandu abha Isilaeli,
8 Cheio do Espírito Santo, Pedro lhes respondeu: “Autoridades e líderes do povo,
9 kali, mukutubhuusha umuusughu ku nongwa iya kuti twamubhombela inyiisa uchikwefu uyu? Kali, mukulonda ukumanya muumwo uchikwefu uyu aapoliile?
9 estamos sendo interrogados hoje porque realizamos uma boa ação em favor de um aleijado, e os senhores querem saber como ele foi curado.
10 Po umwe mweshi na bhandu abha chiisu icha Isilaeli mumanye ukuti umundu uyu yuuyo iimite mundaashi mumwinyu, aapolite ukughendela mu ngamu iya Yeesu Kilisiti ughwa mu Naasaleeti yuuyo umwe mukamukomeela pa chikobhekano, loole uChaala akamushuusha.
10 Saibam os senhores e todo o povo de Israel que ele foi curado pelo nome de Jesus Cristo, o nazareno, a quem os senhores crucificaram, mas a quem Deus ressuscitou dos mortos.
11 UYeesu ghwe yuuyo inongwa shaake shisimbiighwe mu Masimbo aMeelu ukumuyugha umwene ukuti,
11 Pois é a respeito desse Jesus que se diz: ‘A pedra que vocês, os construtores, rejeitaram se tornou a pedra angular’.
12 “Ataliipo umundu umunine yuuyo abhaghiile ukutupoka utwe ukukinda uYeesu. Paapo yitaliipo ingamu inine pa chiisu ichi yiiyo yibhaghiile ukutupoka ukufuma mu mbiibhi shiitu.”
12 Não há salvação em nenhum outro! Não há nenhum outro nome debaixo do céu, em toda a humanidade, por meio do qual devamos ser salvos”.
13 Bhwo abhalongoshi na bhosongo bhala bhaabhabhona uPeeteli nu Yoohani bhakubhaamula chishita kubhooghopa nu kuti bhatakabha bhamanyi ngaani abha ndaghilo isha Bhayuuta, bhakaswigha leka. Ku nongwa iyo, abhalongoshi na bhosongo bhala bhakashaaghania ukuti uPeeteli nu Yoohani bhakabha pamupeene nu Yeesu.
13 Quando os membros do conselho viram a coragem de Pedro e João, ficaram admirados, pois perceberam que eram homens comuns, sem instrução religiosa formal. Reconheceram também que eles haviam estado com Jesus.
14 Loole bhwo abhalongoshi na bhosongo bhala bhaamubhona umundu yula yuuyo akabha ghwi chikwefu kubhwandilo iimite pamupeene nu Peeteli nu Yoohani, bhatakayugha naalimo ilya kubhakaanika.
14 Mas não havia nada que pudessem fazer, pois o homem que tinha sido curado estava ali diante deles.
15 Po bhakalaghila ukuti bhafume kuuse ku Ibhalaasa ilya Bhayuuta. Bhwo bhaafuma, abhalongoshi bhala bhakaanda ukuyughisania bheene-bheene,
15 Assim, ordenaram que Pedro e João fossem retirados da sala do conselho e começaram a discutir entre si.
16 bhakabhuusania bhakati, “Kali, tubhombe kooni na bhandu abha? Tesha, abhandu bhooshi bhaabho bhakwikala mu kaaya aka Yelusaleemu muno bhameenye ukuti abhandu abha bhaabhombite ichiika ichikulu chiicho tutabhaghiile ukuyugha ukuti bhatachibhombite.
16 “Que faremos com esses homens?”, perguntavam uns aos outros. “Não podemos negar que realizaram um sinal, como todos em Jerusalém sabem.
17 Loole ukuti tushighile lwoshi inongwa ishi manye sheendelelaghe ukufumukwa ku bhandu, tubhasoke abhandu abha ukuti manye bhayughaghe soona nu mundu ghweshi yula mu ngamu iya Yeesu.”
17 Mas, para evitar que espalhem sua mensagem, devemos adverti-los de que não falem nesse nome a mais ninguém.”
18 Po abhalongoshi na bhosongo bhala bhakabhiitisha soona uPeeteli nu Yoohani, bhakabhakaanisha ku maka bhakati, “Muleke ukushiyugha inongwa isha Yeesu soona nu kubhamanyisha abhandu mu ngamu yaake.”
18 Então os chamaram de volta e ordenaram que nunca mais falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Loole uPeeteli nu Yoohani bhakabhaamula bhakati, “Mwe bhosongo, tumula yumwemwe, kali, shibhaghiile pandaashi pa Chaala ukuti tubhaghindikaghe umwe ukukinda ukumughindika uChaala?
19 Pedro e João, porém, responderam: “Os senhores acreditam que Deus quer que obedeçamos a vocês, e não a ele?
20 Paapo tutabhaghiile ukuleka ukushiyugha shila shiisho tukashibhona nu kushipulika.”
20 Não podemos deixar de falar do que vimos e ouvimos!”.
21 Po abhalongoshi na bhosongo bhala bhakapootwa ukuyaagha isila iya kubhafunda uPeeteli nu Yoohani ku nongwa iya kuti abhandu bhooshi bhakamupaalagha uChaala ku chiika chiicho bhakachibhomba ku mundu yula yuuyo akabha ghwi chikwefu. Po bhakabhasoka ngaani uPeeteli nu Yoohani, bhakabhiitikisha ukuti bhabhuukaghe.
21 Os membros do conselho fizeram novas ameaças, mas, por fim, os soltaram. Não sabiam como castigá-los sem provocar um tumulto, visto que todos louvavam a Deus pelo ocorrido,
22 Umundu yula yuuyo akapola ubhwochikwefu bhwake ku sila iya chiika akabha ni fyinja amalongo manna (40) nu kwongela.
22 pois o aleijado que havia sido curado milagrosamente tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Bhwo abhosongo abha Bhayuuta bhaabhaabhula ukufuma mu nyumba iya bhapinyighwa, uPeeteli nu Yoohani bhakabhuuka ku bhiitiki abhanine nu kubhapangila amashu ghooshi ghaagho abhosongo abha bhapuuti na bhosongo abha Bhayuuta bhakabhabhuula.
23 Assim que foram libertos, Pedro e João voltaram ao lugar onde estavam os outros irmãos e lhes contaram o que os principais sacerdotes e líderes tinham dito.
24 Bhwo abhiitiki bhala bhaapulika amashu agho, bhakiitikana pamupeene ukumusuuma uChaala bhakati, “Ghwe Malafyale, ghweghwe ukapela kumwanya, ichiisu, inyanja nu tundu twoshi tuutwo tuliimwo.
24 Ao ouvir o relato, todos os presentes levantaram juntos a voz e oraram a Deus: “Ó Soberano Senhor, Criador dos céus e da terra, do mar e de tudo que neles há,
25 Ghweghwe ukayugha ukughendela kwa sekulu ghwitu uNdaabhiti umubhombi ghwako bhwo akulongoshighwa nu Mbepo uMwelu ukati,
25 falaste muito tempo atrás pelo Espírito Santo, nas palavras de nosso antepassado Davi, teu servo: ‘Por que as nações se enfureceram tanto? Por que perderam tempo com planos inúteis?
26 Abhomalafyale bhaabho bhakulongosha ichiisu ichi
26 Os reis da terra se prepararam para guerrear; os governantes se uniram contra o Senhor e contra seu Cristo’.
27 Abhiitiki bhala bhakeendelela ukwipuuta bhakati, “Isho sho shiisho shibhonekite nalooli. Umalafyale uHelooti nu Pontiyo Pilaati bhabhungaanite mu kaaya aka Yelusaleemu aka pamupeene na Bhaisilaeli na bhandu abha kufuma ifyisu ifinine ukuti bhamukaane uYeesu uMubhombi ghwako yuuyo ukamusala ukuti abhe ghwi Mesiiya.
27 “De fato, isso aconteceu aqui, nesta cidade, pois Herodes Antipas, o governador Pôncio Pilatos, os gentios e o povo de Israel se uniram contra Jesus, teu santo Servo, a quem ungiste.
28 Abheene bhakakomaana pamupeene ukuti bhashibhombe shiisho ukashibhaatika nu kutumula ku maka ghaako na ku bhwighane bhwako ukufuma kubhwandilo.
28 Tudo que fizeram, porém, havia sido decidido de antemão pela tua vontade.
29 Ghwe Malafyale, tesha muumwo bhakutwoghofya akabhalilo aka! Tukukusuuma utwafwe twe bhabhombi bhaako ukuti tulumbililaghe ishu lyako na maka ghooshi chishita kwoghopa.
29 E agora, Senhor, ouve as ameaças deles e concede a teus servos coragem para anunciar tua palavra.
30 Tukukusuuma utupe amaka ghaako agha kubhaposha abhandu, utwafwe ukuti tubhombaghe ifyika ifya luko nu luko ukughendela mu ngamu iya Yeesu uMubhombi ghwako yuuyo akabhalilo kooshi akubhomba shiisho shibhaghiile pandaashi papaako.”
30 Estende tua mão com poder para curar, e que sinais e maravilhas sejam realizados por meio do nome de teu santo Servo Jesus”.
31 Bhwo abhandu abho bhaamala ukwipuuta kwa Chaala, pabhuyo paapo bhakabha pakayingiya. UMbepo uMwelu akabhiisila bhooshi, po bhakaanda ukulumbilila ishu ilya Chaala chishita kwoghopa.
31 Depois dessa oração, o lugar onde estavam reunidos tremeu, e todos ficaram cheios do Espírito Santo e pregavam corajosamente a palavra de Deus.
32 Abhiitiki bhooshi abha Yeesu bhakabha ni ndumbula yimoyeene ni nyinongʼono shaabho shikabha pamupeene. Atakabhaapo umundu naayumo yuuyo akatingi utundu tuutwo ali natwo twake mwene, loole bhakabhombelagha utundu twabho twoshi pamupeene.
32 Todos os que creram estavam unidos em coração e mente. Não se consideravam donos de seus bens, de modo que compartilhavam tudo que tinham.
33 Abhatumighwa abha Yeesu bhakayughagha nu kushimikisha ku maka ukuti uMalafyale uYeesu ashuukite. UChaala akabhasaya leka bhooshi.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e sobre todos eles havia grande graça.
34 Atakabhaapo umundu naayumo mu chibhughutila chaabho yuuyo akasobhelighwanga paapo bhala bhaabho bhakabha ni mighunda pamu inyumba bhakaghulishanga.
34 Entre eles não havia necessitados, pois quem possuía terras ou casas vendia o que era seu
35 Linga bhaaghulisha, indalama shiisho bhakakabhagha, bhakabhapanga abhatumighwa abha Yeesu, bhoope bhakamuyabhilagha ghweshi umundu ukukongana nu kusobhelighwa kwake.
35 e levava o dinheiro aos apóstolos, para que dessem aos que precisavam de ajuda.
36 Akabhaakwo umundu yumo yuuyo akafumagha mu chikolo icha Laabhi. Ingamu yaake akabha ghwi Yoosefu. Umundu uyo akafumagha mu chiisu icha Kiipulo. Abhatumighwa abha Yeesu bhakamwitishanga ingamu iya Bhalinabha. Ingamu iyi mu njugha iya Chihibhuli kwo kuti, umundu yuuyo akubhakashanga abhanine.
36 José, a quem os apóstolos deram o nome Barnabé, que significa “Filho do encorajamento”, era da tribo de Levi e tinha nascido na ilha de Chipre.
37 UBhalinabha ghwepe akaghulisha umughunda ghwake, indalama shiisho akakabha, akabhuuka nu kubhapa abhatumighwa abha Yeesu.
37 Ele vendeu um campo que possuía e entregou o dinheiro aos apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.