Atos 28

ULwitikano uLupya (NDH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Bhwo twalobhoka inyanja akiisa, tukashaaghania ukuti tuli mu lusungo luulwo ingamu yaake bhakatingi Meliita.
1 Uma vez em terra, verificamos que a ilha se chamava Malta.
2 Abhenekaaya abha chiisu chila bhakatupokeela akiisa leka ku sila iya kutupembela umulilo ughwa kwota paapo imbepo yikabha nyingi leka, soona ni fula yikatimagha.
2 Os nativos nos trataram com singular humanidade, porque, acendendo uma fogueira, acolheram a todos nós por causa da chuva que caía e por causa do frio.
3 UPaabhuli akateenyagha ingwi. Bhwo akushibhiika pa mulilo, nakalinga injoka yikafuma mu ingwi shila ku nongwa iya kukinda umulilo ghula, yikamuluma uPaabhuli pa kakono nu kwinienga pala pala.
3 Tendo Paulo ajuntado e atirado à fogueira um feixe de gravetos, uma víbora, fugindo do calor, prendeu-se na mão dele.
4 Bhwo abhenekaaya bhaayibhona injoka yikweleela pa kakono aka Paabhuli, bhakabhuulana bheene-bheene bhakati, “Nalooli shikulangisha ukuti umundu uyu mughoghi. Pamupeene nu kuti aapona ukufwa mu nyanja, loole uchaala ghwitu ughwa bhwanalooli indiamughoghe.”
4 Quando os nativos viram a víbora pendurada na mão de Paulo, disseram uns aos outros: — Certamente este homem é assassino, porque, salvo do mar, a Justiça não o deixa viver.
5 Po uPaabhuli akayisanyandila pa mulilo injoka yila, loole umwene atakashaagha indamyo naashimo.
5 Porém ele, sacudindo a víbora no fogo, não sofreu mal nenhum.
6 Abhandu bhala bhakiinongʼonagha ukuti lumo uPaabhuli indiisule pamu indiaghwe paase nu kufwa. Loole bhwo bhaalindilila ku kabhalilo akatali nu kwagha uPaabhuli atakushaagha indamyo naashimo, bhakasanuka inyinongʼono shaabho, bhakaanda ukubhuulana bheene-bheene bhakati, “Umundu uyu ghwi chaala.”
6 Mas eles esperavam que Paulo viesse a inchar ou a cair morto de repente. Depois de muito esperar, vendo que nada de anormal lhe acontecia, mudando de opinião, diziam que ele era um deus.
7 Papiipi na pabhuyo pala paapo tukootagha umulilo, pakabhaapo ni mighunda iya mundu yumo usongo ughwa lusungo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Pubhuliyo. Ishiku limo akatupaalila ukuti tubhuuke kukaaya kaake, nuutwe tukabhuuka. Bhwo twafika, akatupokeela akiisa leka nu kutuswila ku mashiku matatu.
7 Perto daquele lugar havia um sítio que pertencia ao homem principal da ilha, chamado Públio, o qual nos recebeu e hospedou com muita bondade durante três dias.
8 Mu kabhalilo ako, ughwise ughwa Pubhuliyo uyo akabha aghonite pa chitala ku nongwa iya kuti akabhina isekema nu lwa mukati. Po bhwo uPaabhuli aapulika inongwa isho, akabhuuka pakumulamuka nu kwingila kuukwo umubhine akaghona. Bhwo aafika, akamwagha umubhine, akamwipuutila kwa Chaala, akabhiika utukono twake pa mubhine yula, akamuposha.
8 Aconteceu que o pai de Públio estava enfermo de disenteria, ardendo em febre. Paulo foi visitá-lo e, orando, impôs-lhe as mãos, e o curou.
9 Bhwo shaabhombighwa isho, abhabhine abhanine bhooshi abha mu lusungo ulwa Meliita bhakabhuukagha kwa Paabhuli, ghwepe akabhaposhanga bhooshi.
9 À vista deste acontecimento, os demais enfermos da ilha vieram e foram curados,
10 Soona bhakatughindika ku sila inyingi leka nu kuti bhwo akabhalilo kaafika aka kutiila nu kukwela mu ngalabha, bhakatupa ifindu nu tundu utunine tuutwo tukalondagha mu sila yiitu.
10 os quais nos distinguiram com muitas honrarias; e, tendo nós de prosseguir viagem, nos puseram a bordo tudo o que era necessário.
11 Bhwo twikala imyeshi mitatu mu lusungo ulwa Meliita, tukatiila nu kukwela ingalabha inine iya kufuma mu kaaya aka Alekisandiliya yiiyo yikashaala mu lusungo ulwa Meliita akabhalilo aka myeshi iya chikungu ichikali. Pandaashi pa ngalabha yila pakabhiikighwa ichifwani icha bhochaala abhombasa bhaabho ingamu shaabho yumo akabha ghwi Kasita nu munine akabha ghwi Polukisi.
11 Três meses depois, embarcamos num navio de Alexandria, que tinha passado o inverno na ilha. O navio tinha por emblema os deuses gêmeos Castor e Pólux.
12 Tukafika mu kaaya aka Silakuusi nu kwikala mu kaaya ako amashiku matatu.
12 Chegando a Siracusa, ficamos ali três dias.
13 Tukatiila ni ngalabha mu kaaya ako nu kufika mu kaaya aka Leghiyo kaako kali mu chiisu icha Itaaliya. Bhwo ishiku limolyene lyakinda, imbepo yikaanda ukukuka ukufuma ulubhafu ulwa kutulundi. Imbepo iyo yikatwafwa leka ukuti tughende lubhilo ni ngalabha. Pi ishiku ilya bhubhili, tukafika mu kaaya aka Putiyoli paapo tukiika nu kuyileka ingalabha.
13 Dali, navegando ao longo da costa, chegamos a Régio. No dia seguinte começou a soprar o vento sul e, em dois dias, chegamos a Putéoli,
14 Bhwo twika mu ngalabha yila, tukabhaagha abhiitiki abhanyiitu bhamu mu kaaya ako, bhakatusuuma ukuti twikale pamupeene nabho mu nyumba shaabho ku mulungu ghumo. Bhwo twikala nabho ku mashiku agho, tukatiila nu kwanda ukubhuuka ku kaaya aka Looma.
14 onde encontramos alguns irmãos que nos pediram que ficássemos com eles sete dias; e foi assim que nos dirigimos a Roma.
15 Bhwo abhiitiki abha mu chiisu icho bhaapulika ukuti tuli mu sila ukubhuuka ku Looma, bhakiisa pakutupokeela pabhuyo paapo ingamu yaake bhakatingi Munaalo ghwa Apiyo. Abhiitiki abhanine bhakalindililagha ukutupokeela pabhuyo paapo ingamu yaake bhakatingi Nyumba Shitatu isha Bhaheesha. Bhwo uPaabhuli aabhabhona, akamupaalisha uChaala, akakabha amaka.
15 Tendo ali os irmãos ouvido notícias nossas, vieram ao nosso encontro até a Praça de Ápio e as Três Vendas. Ao vê-los, Paulo deu graças a Deus e sentiu-se mais animado.
16 Bhwo twafika mu kaaya aka Looma, uPaabhuli akiitikishighwa ukwikala mu nyumba yaake mwene pamupeene nu mushikali ughwa kumulindilila.
16 Uma vez em Roma, Paulo recebeu permissão para morar por sua conta, tendo em sua companhia o soldado que o guardava.
17 Bhwo amashiku matatu ghaakinda, uPaabhuli akabhiitisha pamupeene abhalongoshi abha Bhayuuta abha mu Looma. Bhwo bhaabhungaana, akabhabhuula akati, “Mwe Bhayuuta bhanyiitu umwe, pamupeene nu kuti indakabhabhombela ibhiibhi naalimo abhandu bhiitu, soona indakabhomba shiisho shikabha pashima ni nyiiho shiisho abhosekulu bhiitu bhakatulekela, poope aBhayuuta bhamu abha mu Yelusaleemu bhakaangola nu kuumbiika mu tukono utwa Bhalooma.
17 Três dias depois, ele convocou os principais dos judeus. Quando estavam reunidos, Paulo disse: — Meus irmãos, apesar de nada ter feito contra o povo ou contra os costumes paternos, vim preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos.
18 ABhalooma bhala bhakaambuushikisha akiisa nu kwagha indali ni nongwa naayimo. Po bhakalonda ukuunyaabhula paapo bhatakayaagha inongwa naayimo kukwangu iya kuti bhaangoghe.
18 Estes, depois de me interrogarem, quiseram soltar-me, porque não encontraram em mim nenhum crime passível de morte.
19 Loole abhalongoshi abha Bhayuuta abha mu kaaya aka Yelusaleemu bhakaanda ukukaana ukuti manye naabhulighwe. Po ingasuuma ukuti uKayisaali alonge inongwa yangu pamupeene nu kuti indakalondagha ukulongana na Bhayuuta abhanyiitu.
19 Diante da oposição dos judeus, fui obrigado a apelar para César, não tendo eu, porém, nada de que acusar o meu povo.
20 Iyi yo yiiyo nongwa iyi naabhiitisha ukuti tukomaane nu kuyugha nuumwe paapo ingulonda mumanye ukuti une imbinyiighwe ni minyololo iyi ku nongwa iya lusuubhilo luulwo bhali nalwo abhandu abha Isilaeli.”
20 Foi por isto que pedi para vê-los e para falar com vocês; porque é pela esperança de Israel que estou preso com esta corrente.
21 Po abhalongoshi abha Bhayuuta bhala bhakamwamula uPaabhuli bhakati, “Utwe tutapokeelite ukalata naayumo ukufuma ku Bhayuuta abhanyiitu abha mu Yuteeya yuuyo akukuyugha ughwe, soona atiisile umundu naayumo ukufuma pakati papaabho ughwa kutubhuula inongwa shaako pamu ubhubhiibhi bhwako.
21 Então eles lhe disseram: — Nós não recebemos da Judeia nenhuma carta que falasse a respeito de você. Também não veio qualquer dos irmãos que nos anunciasse ou dissesse algo de mau a seu respeito.
22 Loole tukulonda ukupulikisha ukufuma kukwako shiisho ughwe kwinongʼona paapo utwe tumeenye ukuti kwoshi kula kuukwo kubhuuka abhandu bhakuchiyugha akabhiibhi ichibhughutila chaako.”
22 Mas gostaríamos de ouvir o que você pensa, porque sabemos que em todos os lugares essa seita é contestada.
23 Po abhalongoshi abha Bhayuuta bhala bhakiitikana nu Paabhuli ukukomaana ishiku inine mu nyumba yiiyo akiikalagha. Bhwo ishiku ilyo lyafika, aBhayuuta abhingi bhakiisa nu kubhungaana mu nyumba yila. Po uPaabhuli akabhalingaania inongwa inyingi isha chitangalala icha Chaala ukufuma pangeelo ukufika namasubha. Akashishimikishanga shiisho akashiyughagha ku sila iya kubhalangisha shiisho shisimbiighwe mu bhokalata abha ndaghilo isha Moose na mu bhokalata abha bhasololi abha Chaala abha bhwila. Akabhalingaanianga shooshi isho nu kubhapyelesha ukuti bhoope bhamwitike uYeesu.
23 Tendo eles marcado um dia, foram em grande número ao encontro de Paulo no lugar onde ele residia. Então, desde a manhã até a tarde, lhes fez uma exposição em testemunho do Reino de Deus, procurando persuadi-los a respeito de Jesus, tanto pela Lei de Moisés como pelos Profetas.
24 ABhayuuta bhamu bhakiitika ukuti shiisho uPaabhuli akayughagha shikabha sha nalooli, loole abhanine bhakakaana ukwitika.
24 Houve alguns que ficaram persuadidos pelo que Paulo dizia; outros, porém, continuaram incrédulos.
25 Po bhakaanda ukukaanikana bheene-bheene nu kwanda ukufumaamwo mu nyumba yila. Bhwo bhakufuma, uPaabhuli akabhabhuula akati, “UMbepo uMwelu akayugha sha nalooli na bhosekulu bhiitu ukughendela ku musololi uYesaaya ukuti,
25 E, havendo discordância entre eles, começaram a ir embora. Mas, antes que saíssem, Paulo disse estas palavras: — Bem falou o Espírito Santo aos pais de vocês, por meio do profeta Isaías, quando disse:
26 ‘Bhuuka ku bhandu abha, bhabhuule ukuti,
26 “Vá a este povo e diga: Ouvindo, vocês ouvirão e de modo nenhum entenderão; vendo, vocês verão e de modo nenhum perceberão.
27 Ku nongwa iya kuti indumbula isha bhandu abha ngafu,
27 Porque o coração deste povo está endurecido; ouviram com os ouvidos tapados e fecharam os olhos; para não acontecer que vejam com os olhos, ouçam com os ouvidos, entendam com o coração, se convertam e sejam por mim curados.”
28 Po uPaabhuli akeendelela ukuyugha akati, “Ulu mumanye ukuti uChaala atumite ubhupoki ubhu ku bhandu bhaabho bhataa Bhayuuta, bhoope indibhabhupokeele nu kubhwitika.”
28 E Paulo concluiu: — Portanto, fiquem sabendo que esta salvação que Deus oferece foi enviada aos gentios. E eles a ouvirão.
29 Bhwo uPaabhuli aamala ukuyugha amashu agho, aBhayuuta bhakatiila nu kubhuuka bhwo bhakwendelela ukukaanikana ngaani bheene-bheene.]
29 [Ditas estas palavras, os judeus foram embora, tendo entre si grande discussão.]
30 UPaabhuli akiikala mu nyumba yila yiiyo akahombagha indalama ku fyinja fibhili. Abhandu abhingi bhakabhuukagha pakumutesha, ghwepe akabhapokeelagha akiisa.
30 Durante dois anos, Paulo permaneceu na sua própria casa, que tinha alugado, onde recebia todos os que o procuravam.
31 Ku fyinja fibhili ifyo, uPaabhuli akalumbililagha inongwa isha chitangalala icha Chaala nu kumanyisha iNongwa iNyiisa iya Malafyale uYeesu Kilisiti ku maka chishita kwoghopa nu kuti atakabhaapo umundu naayumo ughwa kumukaanisha.
31 Pregava o Reino de Deus, e, com toda a ousadia, ensinava as coisas referentes ao Senhor Jesus Cristo, sem impedimento algum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.