Atos 16
ULwitikano uLupya (NDH) vs VC
1 UPaabhuli akabhuuka mu kaaya aka Ndeleebhe na ka Liisitila muumwo akabhaamwo umumanyili ughwa Yeesu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Tiimoti. Ungʼina ughwa Tiimoti akabha Muyuuta yuuyo akamwitika uYeesu, loole ughwise atakabha Muyuuta.
1 Chegou a Derbe e depois a Listra. Havia ali um discípulo, chamado Timóteo, filho de uma judia cristã, mas de pai grego,
2 ABhakilisiti abhanine abha Tiimoti bhaabho bhakiikalagha mu kaaya aka Liisitila na ka Ikoniyo bhakamupaalagha leka uTiimoti ku nongwa iya kayiilo kaake akiisa.
2 que gozava de ótima reputação junto dos irmãos de Listra e de Icônio.
3 UPaabhuli akalondagha ukuti mubhuyo muumwo akabhuukagha, alongosaniange nu Tiimoti. Po akamukwesula ukuti aBhayuuta bhaabho bhakiikalagha mu twaya utwo manye bhakalalaghe. UPaabhuli akabhomba ulwo paapo ghweshi umundu akamanya ukuti ughwise ughwa Tiimoti atakabha Muyuuta.
3 Paulo quis que ele fosse em sua companhia. Ao tomá-lo consigo, circuncidou-o, por causa dos judeus daqueles lugares, pois todos sabiam que o seu pai era grego.
4 Bhwo uPaabhuli, uTiimoti nu Siila bhakughenda ukufuma mu kaaya kamu ukufika akaaya akanine, bhakaanda ukubhalingaania abhiitiki indaghilo shiisho abhatumighwa na bhosongo abha chipanga icha mu Yelusaleemu bhakashibhiika ukuti bhashibhombelaghe imbombo.
4 Nas cidades pelas quais passavam, ensinavam que observassem as decisões que haviam sido tomadas pelos apóstolos e anciãos em Jerusalém.
5 Po ifipanga fikeendelelagha ukukula mu lwitiko na Bhakilisiti bhakeendelelagha ukubhaala lyoshi ishiku.
5 Assim as igrejas eram confirmadas na fé, e cresciam em número dia a dia.
6 UPaabhuli na bhanine bhakachuula nu kughenda mu chiisu icha Filighiya ni cha Ghalatiiya. Mu kabhalilo ako uMbepo uMwelu akabha abhakaanishiishe ukuti manye bhalumbililaghe ishu ilya Chaala mu chiisu icha Aasiya.
6 Atravessando em seguida a Frígia e a província da Galácia, foram impedidos pelo Espírito Santo de anunciar a palavra de Deus na {província da} Ásia.
7 Bhwo bhaafika mu mupaka ughwa chiisu icha Miisiya ni cha Bhisiniiya, bhakaghela ukuti bhiingile mu Bhisiniiya, loole uMbepo ughwa Yeesu atakabhiitikisha.
7 Ao chegarem aos confins da Mísia, tencionavam seguir para a Bitínia, mas o Espírito de Jesus não o permitiu.
8 Po bhakaghenda mu chiisu icha Miisiya nu kufika mu kaaya aka Tulooghwa.
8 Depois de haverem atravessado rapidamente a Mísia, desceram a Trôade.
9 Akabhalilo aka pabhushiku bhwo uPaabhuli akaali ali maaso, umundu yumo ukufuma mu chiisu icha Makendooniya akamusetukila, akiima mundaashi mumwake, akamubhuula akati, “Ghwe Paabhuli, ingukusuuma ulobhoke, ghwise ku chiisu icha Makendooniya ukuti utwafwe.”
9 De noite, Paulo teve uma visão: um macedônio, em pé, diante dele, lhe rogava: Passa à Macedônia, e vem em nosso auxílio!
10 Bhwo uPaabhuli aachibhona ichisetuka icho, nakalinga tukanyatuka ukubhuuka ku Makendooniya paapo tukamanya ukuti ghwi Chaala aatwitisha pakulumbilila iNongwa iNyiisa ku bhandu bhala.
10 Assim que teve essa visão, procuramos partir para a Macedônia, certos de que Deus nos chamava a pregar-lhes o Evangelho.
11 Po tukatiila mu kaaya aka Tulooghwa, tukakwela ingalabha ukubhuuka ku chiisu icha Samotulaake. Ishiku liilyo likakongagha, tukiingila mu kaaya aka Neyapooli.
11 Embarcados em Trôade, fomos diretamente à Samotrácia e no outro dia a Neápolis;
12 Ukufuma mu Neyapooli tukachuula ukubhuuka mu kaaya aka Filipi, kaako kaaya kakulu aka chiisu icha Makendooniya, ubhuyo bhuubhwo aBhalooma bhakasaamila. Tukiikala mu kaaya ako ku mashiku manandi.
12 e dali a Filipos, que é a cidade principal daquele distrito da Macedônia, uma colônia {romana}. Nesta cidade nos detivemos por alguns dias.
13 Pi ishiku ilya Sabhati tukafuma kuuse ku kaaya kala, tukabhuuka ku chiseese ku lusooko, tukasubhaalilagha ukuti tubhaghiile ukubhwagha ubhuyo ubhwa kumwipuuta uChaala. Bhwo twafika, tukabhaagha abhakolo bhamu bhabhungaanite, po tukiikala, tukaanda ukuyugha nabho.
13 No sábado, saímos fora da porta para junto do rio, onde pensávamos haver lugar de oração. Aí nos assentamos e falávamos às mulheres que se haviam reunido.
14 Mu bhakolo abho bhaabho bhakatupulikishanga, akabhaapo yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Lindiya yuuyo akafumagha mu kaaya aka Tiyatiila. Umukolo uyo atakabha Muyuuta, loole akamwipuutagha uChaala. Akabhombagha imbombo iya kuchulusha imyenda uluko ulwa mandongomela. Bhwo uPaabhuli aabhabhuula iNongwa iNyiisa, uYeesu akamwighula uLindiya indumbula yaake, ghwepe akashiitika shiisho uPaabhuli akayughagha.
14 Uma mulher, chamada Lídia, da cidade dos tiatirenos, vendedora de púrpura, temente a Deus, nos escutava. O Senhor abriu-lhe o coração, para atender às coisas que Paulo dizia.
15 Bhwo uLindiya ooshighwa pamupeene na bhandu abha mu nyumba yaake, akatusuuma ukuti tubhuuke kukaaya kaake, akayugha akati, “Linga mukuumbona ukuti nalooli naamwitika uMalafyale, ingubhasuuma tubhuuke mwingile nu kwikala mu nyumba yangu.” Akatusuuma ngaani.
15 Foi batizada juntamente com a sua família e fez-nos este pedido: Se julgais que tenho fé no Senhor, entrai em minha casa e ficai comigo. E obrigou-nos a isso.
16 Ishiku limo tukabhuukagha pabhuyo bhumo pakumwipuuta uChaala. Bhwo tukubhuuka, tukakomaana nu mutumwa yumo umulindu yuuyo akabha ni mbepo imbiibhi iya bhulaghushi. Ukughendela ku mbombo iya bhulaghushi ubhwa mulindu uyo, abhosongo bhaake bhakakabhilaghaamwo indalama inyingi leka.
16 Certo dia, quando íamos à oração, eis que nos veio ao encontro uma moça escrava que tinha o espírito de Pitão, a qual com as suas adivinhações dava muito lucro a seus senhores.
17 Umulindu uyo akatukongagha utwe nu Paabhuli, akayweghagha akatingi, “Abhandu abha bhabhombi abha Chaala Yuuyo Ali Pamwanya Ngaani, bhiisile pakubhabhuula isila yiiyo mubhaghiile ukupokighwa!”
17 Pondo-se a seguir a Paulo e a nós, gritava: Estes homens são servos do Deus Altíssimo, que vos anunciam o caminho da salvação.
18 Umulindu uyo akabhombagha bhubhuubhwo ku mashiku amingi. Loole ishiku limo uPaabhuli akakalala leka, akasanusha kunyuma, akayibhuula imbepo imbiibhi yila akati, “Ingukulaghila mu ngamu iya Yeesu Kilisiti, fumaamwo mu mulindu uyu!” Nakalinga, imbepo imbiibhi yila yikafuma.
18 Repetiu isto por muitos dias. Por fim, Paulo enfadou-se. Voltou-se para ela e disse ao espírito: Ordeno-te em nome de Jesus Cristo que saias dela. E na mesma hora ele saiu.
19 Bhwo abhosongo abha mulindu yula bhaamanya ukuti isila yiiyo bhakakabhilagha indalama yaafulughanika, bhakabhakola uPaabhuli nu Siila, bhakaanda ukubhaghwesania ukufika pa munaalo, bhakabhabhiika pandaashi pa bhalongi abha kaaya kala.
19 Vendo seus amos que se lhes esvaecera a esperança do lucro, pegaram Paulo e Silas e levaram-nos ao foro, à presença das autoridades.
20 Bhwo bhaabhafikisha pandaashi pa bhalongi, bhakabhasitaaka bhakati, “Abhandu abha bhakupela inyakanyaaka ingulu mu kaaya kiitu aka, soona abhandu abha Bhayuuta!
20 Em seguida, apresentaram-nos aos magistrados, acusando: Estes homens são judeus; amotinam a nossa cidade.
21 Bhakubhamanyisha abhandu ukuti bhashikongaghe inyiiho shaabho shiisho utwe twe Bhalooma tutakwitikishighwa ukushiitika pamu ukushikonga.”
21 E pregam um modo de vida que nós, romanos, não podemos admitir nem seguir.
22 Po ichilundilo icha bhandu bhakiima pamupeene, bhakabhakola uPaabhuli nu Siila ku maka. Po abhalongi bhakalaghila abhashikali ukuti bhabhafuule imyenda uPaabhuli nu Siila nu kubhakoma ni fikoti.
22 O povo insurgiu-se contra eles. Os magistrados mandaram arrancar-lhes as vestes para açoitá-los com varas.
23 Bhwo bhaabhakoma ngaani, bhakabhataaghila mu nyumba iya bhapinyighwa, po abhosongo bhakamulaghila umulindilili ukuti abhalindililaghe akiisa.
23 Depois de lhes terem feito muitas chagas, meteram-nos na prisão, mandando ao carcereiro que os guardasse com segurança.
24 Bhwo bhaamulaghila ulwo, akabhiingisha ku chipindwa icha kukati ngaani, akabhapinya utulundi twabho mu mbanda.UPaabhuli nu Siila bhapinyiighwe utulundi twabho mu mbanda|src="Stocks.TIF" size="col" ref="16:24"
24 Este, conforme a ordem recebida, meteu-os na prisão inferior e prendeu-lhes os pés ao cepo.
25 Mu kabhalilo aka pabhushiku pakati, uPaabhuli nu Siila bhakaanda ukumwipuuta uChaala nu kwimba inyimbo isha kumupaala, abhapinyighwa abhanine bhakabhapulikishanga.
25 Pela meia-noite, Paulo e Silas rezavam e cantavam um hino a Deus, e os prisioneiros os escutavam.
26 Nakalinga, akayingiyingi kakaghenda mu chiisu, kakayungaania ulwalilo ulwa nyumba iya bhapinyighwa. Ifyighi fyoshi fikiighuka, iminyololo yooshi yiiyo bhakabhapinyila uPaabhuli nu Siila yikaabhuka, yikaghwa paase.
26 Subitamente, sentiu-se um terremoto tão grande que se abalaram até os fundamentos do cárcere. Abriram-se logo todas as portas e soltaram-se as algemas de todos.
27 Bhwo umulindilili ughwa nyumba iya bhapinyighwa aalamusha nu kufibhona ifyighi fyoshi ifya nyumba iyo fyighule, akiinongʼona mu ndumbula yaake ukuti abhapinyighwa bhooshi bhasobhite. Po akaghufyutula umumaaghi ghwake umutali ughwa bhwite ukuti iighoghe.
27 Acordou o carcereiro e, vendo abertas as portas do cárcere, supôs que os presos haviam fugido. Tirou da espada e queria matar-se.
28 Loole bhwo uPaabhuli aamubhona, akayugha ku ishu ilya pamwanya akati, “Leka, manye ghwighoghaghe, tesha twe bhapinyighwa tweshi tuliimwo muno!”
28 Mas Paulo bradou em alta voz: Não te faças nenhum mal, pois estamos todos aqui.
29 Umulindilili yula akamwitisha umundu yumo ukuti amupe inyaale. Bhwo aamupa, akiingila nayo mu nyumba iya bhapinyighwa, akaghwa pandaashi pa Paabhuli nu Siila bhwo akutetema ku nongwa iya bhwogha.
29 Então o carcereiro pediu luz, entrou e lançou-se trêmulo aos pés de Paulo e Silas.
30 Po akabhafumya kuuse, akabhabhuusha akati, “Mwe bhosongo, kali, imbombe kooni ukuti imbokighwe?”
30 Depois os conduziu para fora e perguntou-lhes: Senhores, que devo fazer para me salvar?
31 UPaabhuli nu Siila bhakamwamula bhakati, “Mwitike uYeesu, ghwepe indiakupoke ughwe pamupeene na bhandu bhooshi bhaabho bhali mu nyumba yaako.”
31 Disseram-lhe: Crê no Senhor Jesus e serás salvo, tu e tua família.
32 Po umulindilili yula akabheegha uPaabhuli nu Siila, akabhuuka nabho kukaaya kaake. Bhwo bhaafika, bhakaanda ukumumanyisha ishu ilya Chaala umwene pamupeene na bhandu abha mu nyumba yaake.
32 Anunciaram-lhe a palavra de Deus, a ele e a todos os que estavam em sua casa.
33 Mu kabhalilo aka pabhushiku kala kala, umulindilili yula akabheegha uPaabhuli nu Siila, akabhasuka ifilonda fyabho, ghwepe akooshighwa pamupeene na bhandu abha mu nyumba yaake.
33 Então, naquela mesma hora da noite, ele cuidou deles e lavou-lhes as chagas. Imediatamente foi batizado, ele e toda a sua família.
34 Po akatendekesha ifindu, akabhapa. Ghwepe akasekela leka paapo akabha aamwitika uChaala pamupeene na bhandu abha mu nyumba yaake.
34 Em seguida, ele os fez subir para sua casa, pôs-lhes a mesa e alegrou-se com toda a sua casa por haver crido em Deus.
35 Bhwo bhwacha pangeelo, abhalongi bhakabhatuma abhalongoshi abha bhashikali ku mulindilili ughwa nyumba iya bhapinyighwa ni ndumi yiiyo yikati, “Bhaabhule abhandu abho, bhaleke bhabhuukaghe.”
35 Quando amanheceu, os magistrados mandaram os lictores dizer: Solta esses homens.
36 Umulindilili yula akabhuuka kwa Paabhuli, akamubhuula akati, “Abhalongi bhaatuma indumi ukuti imbaabhule. Ulu po mufume kuuse, mubhuukaghe bhwo muli nu lutengaano mu ndumbula shiinyu.”
36 O carcereiro transmitiu essa mensagem a Paulo: Os magistrados mandaram-me dizer que vos ponha em liberdade. Saí, pois, e ide em paz.
37 Loole uPaabhuli akabhabhuula abhalongoshi abha bhashikali bhala akati, “Abhosongo bhaatukomite leka mundaashi mu bhandu nu kutupinya mu nyumba iya bhapinyighwa chishita kutusitaaka pamu ukutubhuusha, bhwo nuutwe twe Bhalooma. Kali, kooni ulu bhakulonda ukutwabhula ku bhushiifu? Nashiku, bhabhuule bhiise bhatwabhule bhaabho.”
37 Mas Paulo replicou: Sem nenhum julgamento nos açoitaram publicamente, a nós que somos cidadãos romanos, e meteram-nos no cárcere, e agora nos lançam fora ocultamente... Não há de ser assim! Mas venham e soltem-nos pessoalmente!
38 Po abhashikali bhakabhuuka nu kubhapangila abhalongi bhaabho shiisho uPaabhuli nu Siila bhakabhabhuula. Bhwo abhalongi abho bhaapulika ukuti uPaabhuli nu Siila Bhalooma, bhakooghopa leka.
38 Os lictores deram parte dessas palavras aos magistrados. Estes temeram, ao ouvir dizer que eram romanos.
39 Po bhakabhuuka, bhakabhasuuma uluhobhokelo. Bhwo bhaabhasuuma uluhobhokelo, bhakabhafumya kuuse, bhakabhasuuma ukuti bhatiileemwo mu kaaya kala.
39 Foram e lhes falaram brandamente. Pedindo desculpas, rogavam-lhes que se retirassem da cidade.
40 Bhwo uPaabhuli nu Siila bhaafuma mu nyumba iya bhapinyighwa, bhakabhuuka mu kaaya aka Lindiya. Bhwo bhaafika, bhakabhaagha aBhakilisiti abhanine, bhakabhakasha indumbula ukuti bheendelelaghe ukwitika, bhakatiilaapo pabhuyo bhula.
40 Saindo do cárcere, entraram em casa de Lídia, onde reviram e consolaram os irmãos. Depois partiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.