Mateus 6

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “Ye oteteye meté-meté ŋu unipare witú yerewero toŋeyemo ma tewero. Toŋeyemo ŋunde tiqo, awaye samboko yote ŋundo kimo meté kama yunoweya.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 “Ŋunde ŋuroko ye mone ka uni onoŋoye moré kini ŋu yunowaŋgo quno ŋunouni maŋgoye irisa ŋu ma howewero. Uni ŋundo o meté te yunowaŋgo quno ŋuno koretero kho uni ka asáŋoyi huru-huru yanopema yendémo ŋuno uŋgu huwoyote. Hamó ŋande ye yimiroteno, uni ŋundo owé parámi hamó reteŋgo, quko ŋu kimo ŋu naŋge rewaŋgo.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Quko ye uni onoŋoyó moré kini qu samakaŋowero quno mondó ta naŋge samakaŋoyi qembe.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Ŋunde tero o meté te inowaŋgo ŋuko sóqeweya. Ŋunde tiqo, awayembo kho tapuŋowí ŋu qenero kimo meté re yunoweya.
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 “Ko ye hariri tewaŋgo quno ŋuno uni maŋgoye irisa ŋu ma howewero. Naru rokóŋoro uni ŋundo owé parámi rewero quro hamó iŋoro huru-huru yanopema kheko ŋuno uniparetoro toŋeyemo kaŋero hariri teyoteŋgo.Hamó yimiroteno, owé parámi hamó reteŋgo, quko ŋu kimo ŋu naŋge rewaŋgo. Ye otete piyimi ŋu ma tewero.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Kini, hariri tewero quro yeŋo ya quroko oya, mako tuŋoya, awaye sóqeyote ŋuwore hariri ti qembe. Ŋunde tiqo, awayembo kho tapuŋowí ŋu qenero kimo meté re yunoweya.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 “Ko ye hariri tewaŋgo quno kape unindootete qu ma howewero. Kape uni ŋundo hariri teroqo, mande qambu-qambu yeyoteŋgo. Dokoro ŋande iŋoyoteŋgo, mande wata yatoqota anutunanimbo hamó mandenani iŋoweya. Ŋunde ma tewero.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Muríye ŋu ma howewero. Dokoro awayembo ye o karo tukuni teteŋgo ŋuro komo iŋomukaró.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 “Ŋunde ŋuroko meté ŋandiro hariri ti qembe,
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 — ausente —
10 A aiwob tan,
11 — ausente —
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 — ausente —
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 — ausente —
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 Iŋoyi. Ko ye uniparetoro quhuríye roto yunowaŋgo tiníqo, yeŋo awaye samboko yote ŋundo yeŋo quhuríye ŋu se rotoweya.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Quko ye uniparetoro quhuríye kama se rotowaŋgo tiníqo, awayembo yeŋo quhuríye ŋu kama se rotoweya.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 “Ko ye kundiŋi tewaŋgoquno ŋuno uni maŋgoye irisa ŋu ma howewero. Uni ŋundo kundiŋi teyoteŋgo quno ŋuno umu-kembaye piyo teyoteŋgo. Ŋunde tiqo, unipare soso, ene Anutuko iŋoro kundiŋi tero quhurí korowoteŋgo, ye iŋoro owéye hokoyoteŋgo. Hamó yimiroteno, ŋu kimo ŋu naŋge rewaŋgo.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Quko ye kundiŋi teroqo, huye roŋgaruwoya umu-kembaye sonowoyi qembe.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 Ŋunde tiqo, unipareto kundiŋi teyoteŋgo ŋu kama iŋowaŋgo. Quko awaye sóqeyote ŋundo iŋoweya. Ko awayembo kho tapuŋowí ŋu qenero kimo meté re yunoweya.
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 “Asa ye situwi se nokono ŋano ma kopowero. Ŋano situwi ŋu siwí koya paráqi koya rambaruruwoweya. Ko momo unindo hoŋgo toŋo wisiyoro momo tewaŋgo.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Kini, sambo koro situwi ŋu samboko ŋuno se kopoyuri. Samboko ŋuno situwi ŋu siwí koya paráqi koya kama rambaruruwoweya. Ko momo unindo hoŋgo toŋo wisiyoro momo kama tewaŋgo.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Ŋunde ti qembe, dokoro dano situwiye yote, ŋu ŋuro iŋomukoyoteŋgo.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 “Toŋenani ŋuko kowenanimboro hiyó qu. Ke toŋeŋge meté tiníqo, asa hiyó ŋundo koweke soso hiyóqeyoweya.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Ko ke toŋeŋge piyimi tiníqo, asa koweke soso huriri teyote. Ŋunde ŋuro hiyó qurokemo yote ŋuko huriri naŋge tiníqo, huriri ŋuko piyimi horé.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 “Uni kato sopo-sopo uni irisa quro kho qu tewero mepémo kini. Dokoro enendo karo newonde meté inoweya, ko karo newonde piyimi inoweya. Kaya womoweya, ko kako yesaráŋoweya. Ŋunde naŋge ye Anutu koya situwi koya irisa-irisa kasirayarimo yowero mepémo kini.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 “Ŋu murí ŋuro nondo ŋande ye yimiroteno, yeŋo yoto-yotoyemboro iŋaŋawí tero ŋande ma yewero, ‘Do o ka newato? Do sono ka newato?’ Ko koweyemboro iŋaŋawí tero ŋande ma yewero, ‘Do tuwi ka kusiyowato?’ Qeni, yoto-yotoye ŋuro murí muko o newero qu naŋge, peka? Ko koweye ŋuro murí muko tuwi naŋge, peka? Ŋunde kini.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Nú ŋundo teyoteŋgo ŋuro iŋoyi. Khono oka kama rimiteŋgo, kho noŋgo eŋgé kama siyoyoteŋgo, o newero qu se huruworo yano kama reyoteŋgo. Quko awaye samboko yote ŋundo wutu yereyote. Asa Anutu koro toŋímo yendo nú taka yereyoteŋgo, hamómbe?
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Ko ye dani kato iŋaŋawí tero yoto-yotoyó meté wosoro sowe teweya?
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 “Ko ye do karo tuwi koro iŋondataqeyoteŋgo? Nuŋo wimbo-wimbo yoteŋgo ŋu qeni. Koweyumu kama teyoteŋgo, tuwi kama towoyoteŋgo.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Quko no ŋande ye yimiroteno, Solomonŋundo tuwi meté horé qu se reyaró, quko nuŋo ŋuro nakayámbo Solomon koro tuwi meté-meté ŋu takate.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Itaka komó ŋunde qu yoteŋgo, ko kuyepo naŋge unindo toŋoro kewáko raŋi uweya. Anutuko oka naru tukuni yorote ŋunde qu o nakayá meté mu inoyote. Asa ye unipare iŋondutuyetomó ta naŋge, iŋoyi, enendo ye ŋuya sopo yerero tuwi yunoweya.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Ŋunde ŋuroko iŋaŋawí tero ŋande ma yewero, ‘Do o ka newato? Do sono ka newato? Do tuwi ka kusiyowato?’
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Hamó, kape uniparetoo soso ŋunde quro iŋoro seqayoteŋgo. Quko yeŋo awaye samboko yote ŋundoko ye o ŋuro tukuni teteŋgo ŋu iŋomukote.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Koretero Anutuko unipareyó wiriyote naruyóŋuro kondé iŋoyikata ene o soso ŋu ŋuya se yunoweya.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Ŋunde ŋuroko o kuyepo tunoqeweya quro ma iŋondataqewero. Kuyepo ŋuko eneŋombo naŋge iŋondataqeweya. Quhurí itaka tunoqete ŋuro naŋge iŋoyi qembe.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.