Mateus 25

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “Ŋu naruko ŋunoko sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko ŋande teweya. Asa uni ka epe re-re keta taró. Tiní pare keta kande irisa suruye siyoro kheko kopowero sopaŋgurí.
1 “Nati ana veya’amaim mar ana aiwob itinin i boro baibitar nah ten biyah numin tabin boubun itinamih hai ramef hibow hinan na’atube.
2 Kande kasina ŋuko pare kape-kape ko kande kasina ŋuko iŋo-iŋoye meté.
2 Baibitar five i not wairafih, naatu baibitar five i men not wairafih.
3 Pare kape-kape ŋundo suruye siyoro maheŋgurí, quko suruyemboro sonoyó meyowo ŋu ka kama re maheŋgurí.
3 Baibitar men not wairafih hai ramef hibow, baise karisin men ta hirirabar hibaimih.
4 Pare iŋo-iŋoye meté ŋundoko sonoyó meyowo ŋuya kusíŋoro suruye ŋuya se maheŋgurí.
4 Baibitar five not wairafih hai ramef hibow naatu kibubumaim karisin hirirbaren hibow auman hin.
5 “Asa uni epe re-re keta taró ŋu waka kama maheró, ŋunde ŋuroko pare ŋu soso kupo tero eteyaŋgo.
5 Tabin boubun ana orot men saise na, baibitar isan hima hikakaif matah fot hi’inurir hi’in.”
6 Eti suwo keweroko uni kato ŋande nekoní iŋaŋgurí, ‘Uni ka epe re-re ta ŋuno qu mahete ŋa. Ye maheya kheko kopoyi.’
6 “Fainaiwan sabuw fanah sibisib hinowar, ‘Tabin boubun ana orot enan kwana kwa’itin.’”
7 “Iŋoro soso otoqoro suruye se roŋgaruwaŋgurí.
7 “Imaibo baibitar ten hi’inu’in himisir, hai ramef matah hibobaituturen naatu hito’aben.
8 Pare kape-kape ŋundo pare iŋo-iŋoye meté ŋande yimiraŋgurí, ‘Yendo sonoye ka se nore nunoyi,’ yaŋgurí. ‘Noreŋo surunani tukuni ta winzumowero teteŋgo.’
8 Baibitar men not wairafih turahinah not wairafih isah hio, ‘A karisin turin kwaibaisi, aki ai ramef temomorob.’”
9 “Ŋunde yiqo, pare iŋo-iŋoye meté ŋundo mande topé ŋande yaŋgurí, ‘Kini, sonoyó ŋako nore soso mepémo kini. Meté ye toŋeya ya o soweyoteto qu noŋgo yeŋombo kimo ti.’
9 “Baise baibitar five not wairafih hiyafutih hio, ‘Men karam boro kwa turin anit naatu aki turin anab. Gewasin boro kwanan sabuw biyahimaim kwabo isa kwanatobon.’”
10 “Asa sonoyó kimo tewero roto toŋikata uni ŋu pare raró ŋu maheró. Mahiní pare kande kasina o roŋgaruwaŋgurí ŋu uni ŋuya epe re-re koro o ne-ne taŋgurí ŋu newero ya quroko oŋgurí. Ko unindoko mako tuŋaŋgurí.
10 “Basit baibitar karisin tobonamih hinan ufut, tabin boubun ana orot natit, baibitar five hibobuna hima’am bairi hin tabin ana yasisir wanawanan hirun etawan hitufabon.”
11 “Imemoŋgo pare meyowo ŋu enepa naŋge mahero ŋande yaŋgurí, ‘Uni Parámi, Uni Parámi, mako kosoka nore oto.’
11 “Men manin baibitar five hina hitit hi’afririy ‘Regah, Regah, etawan kubotawiy arun!’”
12 “Quko enendo mande topé ŋande yaró, ‘No hamó ye yimiroteno, ye kama iŋo yunoteno.’”
12 “Baise orot efatait eo, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu men aso’ob kwa iyab.’”
13 Ko Yesuko ŋande yaró, “Ŋunde ŋuroko ye kondé toŋeteyuri qembe. Do naruko no pitu ko mahewano ŋuko ye kama iŋoteŋgo.
13 “Isan imih mata to niwa’an kwanama, anayabin veya o sumar men kwa so’ob, mar biy boro iti sawar hinamatar.”
14 “Qeni, Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko ŋandiro. Uni kato yendé kapiyamo toŋewero iŋoro sunará simóŋo neko yerero onoŋoyó sopoyowero kho qu yunaró.
14 “Maramaim mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Orot ef yok bainanawan isan bobobunabuna ana veya; ana akir wairafih e’afih hina ana sawar kaifen isan faramih.
15 Enendo sunará simó kanata-kanata iŋo-iŋoye qene rondaŋero mone rondaŋero yunaró. Ko kako wondo musiyó 5,000 inaró, ko kako 2,000 inaró, ko kako 1,000 inaró. Yunoní kini tiní toŋeró.
15 Hai so’ob ana fofoninamaim orot ta ana kabay 5,000 itin, orot ta 2,000, orot ta 1,000. Imaibo i ana nanawan busuruf in.
16 Toŋiní uni wondo musiyó 5,000 raró ŋundo mone kho teroqo, 5,000 kaŋuya sowe tero raró.
16 Akir wairafin 5,000 baib in banikamaim yari’iy in bowabow, 5,000 tafan hiya’abar bai.
17 Ko uni 2,000 raró ŋu, ene ŋuya mone kho tero 2,000 kaŋuya sowe tero raró.
17 Akir wairafin bairou’abin i na’atube sinaf. Kabay 2,000 bai in imaim ma bikukumiyaw 2,000 tafan hiya’abar bai.
18 Quko uni 1,000 raró, ŋundoko nokono meré sero uni parámiyómboro mone ŋu re tapuŋaró.
18 Baise akir wairafin ta ana kabay 1,000 baib i mutufor in hub bai regah ana kabay hub iwan taunafut in.
19 “Naru piru saŋga yateqo, sunará simó ŋuro uni parámiye pitu ko maheró. Mahero mone se yunaró ŋuya mande roŋgaruwaŋgurí.
19 “Hima manin maiyow, imaibo akir wairafih hai orot ukwarin matabir na tit, naatu hai bowabow nuteteyan itah.
20 Ko uni wondo musiyó 5,000 raró ŋundo mahero 5,000 kaŋuya re mahero ŋande yaró, ‘Uni Parámi, keto wondo musiyó 5,000 nunaró. Asa qeno, nondo mone kho tewe 5,000 kaŋuya tunoqaró.’
20 Naatu akir wairafin kabay 5,000 baib na run ana regah nanamaim eo, ‘Regah o 5,000 itu, baise ayu abowabow tafanamaim 5,000 abaib i iti kubai.’”
21 “Yiní uni parámiyómbo ŋande miraró, ‘Keko sunará simó meté, kho meté horé ta teyara. Keto o tomó ta-ta qu meté horé soparó, ŋunde ŋuroko nondo, keto o parámi sopoweya, ye iŋoteno. Ke maheya noya niŋgu-niŋgu te.’
21 “Regah iya’afut eo, ‘A merar ayiy, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, bowabow gidigidih ibosunusunub kukakaifen gewas, imih boro anayara’ahi inayen sawar gagamih inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai!’
22 “Ko uni wondo musiyó 2,000 raró ŋundo ŋuya mahero ŋande yaró, ‘Uni Parámi, keto wondo musiyó 2,000 nunaró. Asa qeno, nondo mone kho tero 2,000 kaŋuya ranowó.’
22 “Naatu akir wairafin bairou’abin kabay 2,000 baib na run eo, ‘Regah o a kabay 2,000 ibitu i iti, naatu abowabow tafanamaim 2,000 abaib i iti kubai.’
23 “Yiní uni parámiyómbo ŋande miraró, ‘Keko sunará simó meté, kho meté horé ta teyara. Keto o tomó ta-ta qu meté ta sopoyaró, ŋunde ŋuroko nondo, keto o parámi sopoweya, ye iŋoteno. Ke maheya noya niŋgu-niŋgu te.’
23 “Regah eo, ‘A merar ayiyi, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, sawar matan ta ibosunusunub kukakaifen gewas. Imih boro anayara’ahi inayen sawar moumurihika inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai.’
24 “Ko uni wondo musiyó 1,000 raró ŋundo ŋuya mahero ŋande yaró, ‘Uni Parámi, no komo iŋanowó, keko tiwi uni. Keto na uni meyowombo khono o newero qu rimiyoteŋgo ŋu siyoyote. Ko uni meyowombo o yuwoyó mira kano raŋoyoteŋgo ŋu, keto na o woteyote ŋu se kopoyote.
24 “Imaibo akir wairafin baitonin kabay 1,000 baib na run eo, ‘Regah ayu aso’ob, o i a tur fokarin, turanah hai masaw o aribe kufafaur naatu turanah nowah o kutatanumabe kutaratar.
25 Ŋunde ŋuroko sasaro tero keŋo moneke re uyaro noko sero tapuŋanowó. Moneke ŋuna.’
25 Imih ayu o isa abir. A kabay abai an hub agais aibun inu’in, iti abai ana abit maiye kwitin.’
26 “Ŋunde yiní uni parámiyómbo mande topé ŋande miraró, ‘Keko sunará simó piyimi, keto wimbuma uni tete. Ke ŋande iŋoyote, no uni meyowombo khono o newero qu rimiyoteŋgo ŋu siyoyoteno, hamómbe? Ko uni meyowombo o yuwoyó mira kano raŋoyoteŋgo ŋu, nondo o woteyote ŋu se kopoyoteno, hamómbe?
26 “Ana Regah iya’afut eo, ‘O i orot kakaf nokonokow anababatun! O iso’ob, ayu i tebob nonowatih afafour naatu tetatanum nonowatih ataratar.
27 Asa ko ke date koro wondo ŋu rero wondo yano kama raró? Ŋunde tiqo, wondo ya simburímbo wondo kaŋuya saŋanímo riní no maheweqo, neneŋo wondo ŋuya wondo saŋanímo ŋu ŋuya nunoweya.
27 Gewasin au kabay banikamaim itayi ta’in tabowabow, ayu atanan, saise tafan hitaya’abar auman hitutu atab.’
28 “‘Ŋunde ŋuroko wondo musiyó 1,000 ŋu rero uni ŋu wondoyó 10,000 moré ŋu inoyi.
28 “Naatu orot ukwarin eo, ‘Kabay iti orot umanamaim kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay 10,000 baib i kwaitin.
29 Dokoro, uni soso oye kumi moré, ko nondo kaŋuya se yunowano. Quko uni kanata kato oyó moré kini, asa o tomó ta ka towote, ŋuko nondo ene noŋgo re rotowano.
29 Anayabin orot yait uman ebi’e’etaw boro sawar tafan hinaya’abar moumurihika nabow isan nakaram. Baise orot yait uman nutanub ema’am biyanamaim sawar etei’imak boro hinabosairen.
30 Asa yendo sunará simó piyimi ŋu howi mirako uro huriri yendémo ŋuno uweya. Ŋusina ŋunoko tendo piyimi tero metoye kindotowaŋgo.’
30 Imih iti akir wairafin nukunukuwin kwabai kwan kwarauw ufun gugumin wanawanan ere, nati imaim nama narerey wan nayob nitafofofor.’
31 “Unindoro Naŋuníŋundo sine parámiyómo sambo simóŋomboyasoso mahewaŋgo quno ŋuno eneŋo wiri yerete unindoro yakutí meté horé ŋuno kunditeweya.
31 “Orot Natun ni’aiwob nanan ana maramaim ana tounamatar kakafiyih boro bairi hinan ana urama’am bonamanamarin tafan namare.
32 Kunditiní uni wini soso mahero eneŋo toŋímo huruwowaŋgo. Ko enendo ronda yerero wini irisa ŋunde yorotoweya, ŋundiro sipsip sopo-sopoko sipsip kasina meme kasina ronda yereyoteŋgo ŋunde teweya.
32 Naatu tafaram wanawanan sabuw tutufin etei boro hinaru’ay Jesu nanamaim hinabat. Imaibo i boro sabuw nakusib rou’ab hinamatar, nabatanenayan sheep naatu goat bairi ekukusibih na’atube.
33 Ko sipsip yorero kandí kondésina yorotoro meme yorero kandí tesina yorotoweya.
33 Sheep i boro uman ana asukwafune hinabat naatu goat boro uman ana beyawane hinabat.”
34 “Asa kowe wiri yerete uni ŋundo unipare kandí kondésina ŋu ŋande yimiroweya, ‘Komo suki Anutuko noko sambo kama toworo ye wiri yerewero ŋuro iŋoro naru ŋunde qu roŋgaruwaró. Asa ko ye awanembo puriŋo yunaró ŋu, ye mahero ŋu naruko ŋuno oyi qembe.
34 “Imaibo aiwob orot boro sabuw uman ana asukwafune isah nao, ‘Kwa i Tamai ebigegewasini, kwana mar ana aiwob nowamih kwabai. Anayabin tafaram matara’e ana veya God kwa isa yabuna.
35 Dokoro, komo no o qonemboro khumoweqo, yendo o qonemboro taŋgurí. Sono koro khumoweqo, sono nunaŋgurí. Yendé meyowo moŋgo maheweqo, norero yayemo oŋgurí.
35 Ayu bayumih amomorob bay kwaitu, sikau mamamah harew kwaitu atom, abinanawan au merar kwayi a baremaim ama ra’at ama.
36 Tuwine moré kini yoweqo, tuwi nunaŋgurí. Se khumo teweqo, sopo nereŋgurí. Kusi-kusi yano yoweqo, mahe niyaŋgurí.’
36 Segar ama’am faifuw kwaitu aus, asawow ainu’in, kwakaifu naatu dibur bar ama’am kwana kwainanawanu.’”
37 “Ŋunde yiní unipare roneneŋowíŋundo mande topé ŋande mirowaŋgo, ‘Uni Parámi, do naruko nore ke kiyato qoŋgeporo khumoyiqo, o newero qu kunatowó? Ko do naruko sonondoro khumoyiqo, sono kunatowó?
37 “Sabuw gewasih boro hiniya’afut hinao, ‘Regah mar biyika bayumih imomorob ai’it bay ait, o sika mamamah harew ait itom?
38 Ko do naruko yendé meyowo moŋgo mahiqo, kiyoro korero yananimo otowó? Ko do naruko tuwike moré kini yuriqo, tuwi kunatowó?
38 Naatu biyika inanawan inan ai’it a merar ayiy abuwi ai sebomaim imara’at? O segar ima’am faifuw ait ius?
39 Ko do naruko kiyato se khumo taró, ma kusi-kusi yano yuriqo, nore uyare kiyatowó?’
39 Naatu mar biyika isawow inu’in akaifi, o dibur bar ima’ama ainanawani?’”
40 “Ŋunde yi wiri yerete uni ŋundo mande topé ŋande yimiroweya, ‘Nondo ye hamó yimiroteno, o soso topo-topone ka owéye moré kini muno taŋgurí, o taŋgurí ŋuko nono taŋgurí.’
40 “Aiwob orot boro niyafutih nao, ‘Anababatun au’uwi, nati ana veya’amaim ayu taitu gidigidih isah kwasisinaf, i ayu isau kwasinaf.’”
41 “Asa wiri yerete uni ŋundo unipare kandí tesina ŋu ŋande yimiroweya, ‘Yeko unipare takuni saŋayemo yote qu, ye norotoya te suki-suki qayotequno ŋuno uyi, kewá ŋuko Monimbu koya sunará simóŋo ŋuro roŋgaruwaŋgurí mu.
41 “Imaibo sabuw ana beyawane hinabatabat isah boro nao, ‘Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan. Kwa i orarafen wanawanan kwarun, Demon Mowan ana tounamatar bairi isah wairaf wanatowan hibobogaigiwas kwan imaim kwarun bairi e’arahi.
42 Dokoro komo no o qonemboro khumoweqo, yendo o kama nunaŋgurí. No sono koro khumoweqo, sono kama nunaŋgurí.
42 Ayu aa amomorob, men abisa ta kwaitu aan, sikau mamamah harew men kwaitu atom.
43 No yendé meyowo moŋgo maheweqo, norero yayemo kama oŋgurí. No tuwine moré kini yoweqo, tuwi ka kama se nunaŋgurí. No se khumone moré quno ŋuno, ma kusi-kusi yano yorano quno ŋuno, yendo mahe kama niyaŋgurí.’
43 Ai nanawan anan men au merar kwayi a sebomaim amara’at. Segar ama’am faifuw men kwaitu ausimih, a sawow ainu’in, o dibur baremaim ama’am men kwana kwainanawanu.’”
44 “Ŋunde yiní mandí topé ŋande yewaŋgo, ‘Uni Parámi, do naruko ke kiyato qoŋgeporo khumoro yaró, ma ke sono koro khumaró, ma ke uni yendé meyowo moŋgo qu, ma ke tuwike moré kini, ma ke se khumo teyuri, ma ke kusi-kusi yano yuri, norendo ke o meté kama te kunatowó?’
44 “Naatu i boro hiniya’afut hinao, ‘Regah, mar biyika o aa imomorob, o harewamih sika mamamah, o ibinanawan, o segar ima’am, o isawow inu’in, o dibur bar ima’am men aibaisimih?’”
45 “Yi enepa naŋge mandeye topé ŋande yeweya, ‘Nondo hamó ye yimiroteno, yendo oka ka unipare owéye moré kini quno kama te yunaŋgurí, o ŋuko nono kama te nunaŋgurí.’
45 “Imaibo i boro niyafutih nao, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu taitu gidigidih men kwabibaisih, nati i men kwakok ayu kwatibaisu.’”
46 Asa ko ŋu uni wini ŋundo toŋero topé piyimi suki-suki rewaŋgo. Quko unipare roneneŋowí ŋundoko yoto-yoto suki-suki rewaŋgo.”
46 “Naatu nati sabuw i boro hinan ma’ama wanatowan ana baimakiy hinab. Baise sabuw gewasih boro hinan yawas ma’ama wanatowan hinab hinama hiniyasisir.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.