Mateus 19
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Yesuko mande ŋu soso yiní kini tiní Galili rotoro Jotan Sono andusina Judia mirako uyaró.
1 Jesu iti tur eo in sawar ufunamaim, Galilee ihamiy in Judea wanawananamaim tit, Jordan harew rewan rounane.
2 Ko unipare qambu howi ŋusina ŋuno se khumo uni yoriní meté taŋgurí.
2 Sabuw rou’ay gagamin hi’ufunun hinan etei iyawasih.
3 Asa Farisi unikumimbo Yesuko mahero towoŋowero ŋande oseseyaŋgurí, “Ko uni kato murí kate-kate soso koro parí howeweya tiníqo, hutuŋo mande wendaqeweyape ma kini?”
3 Ofafar bai’obaiyenayah hina Jesu an hitain hibatiy hio, “Orot aawan nasisinaf kakaf isan karam boro nakwahir, naatu na kwakwahir i ofafar e’astu’ub ai en?”
4 Yi mande topé ŋande yaró, “Yeko Anutu koro mande qu sokomeko yote ŋu kama weyoyoteŋgo, peka? Komo suki Anutuko o soso towaró quno enendo ‘urumuni kaya, pare kaya yondowaró.’
4 Jesu iyafutih eo, “Bo aneika God orot babin hairi sinafih himamatar isan Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?”
5 Yondoworo ŋande yaró, ‘Ŋunde ŋuroko uni iwí-nimí yorotoro parímboya womowari, ko irisa ŋundo kowe kanata tewari.’
5 Tur an i nati imih God eo, “Orot boro hinah tamah nihamiyih, aawan hairi hinita’imon biyah rou’ab, baise hairi hinita’imon biyah ta’imon namatar.
6 Asa Anutuko mande ŋunde yiní kowe irisa kama yorari. Kini. Irisa ŋu kowe kanata tariyó. Ŋunde ŋuroko Anutuko o irisa siyoro kopo yiriníqo, ye ŋu ma usowowero.”
6 Imih hairi men biyah rou’ab baise ta’imon. Abisa God bita’imon men yait ta natarbounih.”
7 Yiní ŋande yaŋgurí, “Asa ko date koro Mosesko hutuŋo mande ka yiní unindo sokome ka epe re-re toŋowero qu nakayáŋoro pare inoro howi toŋeweya?”
7 Ofafar bai’obaiyenayah hibatiy maiye hio, “Bo aisim Moses ana ofafar ta kirum eo, ‘Orot aawan kwahirinamih, kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab nan.’”
8 Yi ŋande yimiraró, “Yendo newondeye kusiyoyoteŋgo, ŋunde ŋuroko Mosesko yiyo rotoní pare yohowewaŋgo. Quko komo ŋu murí ŋu kama yora.
8 Jesu iyafutih eo, “Kwa a tafa’asaramaim, imih Moses ibasit baibin kwahiren isan eo, baise aneika i men iti na’atube ma’ama’amih.
9 Nondo ŋande yimiroteno, ko uni kato parí se simbururu kama teyoní howero pare meyowo rete ŋuko se simbururu tete.”
9 Anababatun a tur ao’owen, orot yait aawan anayabin en asir nakwahir, naatu nare babin ta ufun nan hairi hinibiwa’an i bowabow kakafin esisinaf.”
10 Ŋunde yiní iŋo-iŋo rewero uniyómboYesu ŋande miraŋgurí, “Ko uni kato murí ŋunde ŋu howero parímboya yowari, asa meté uni ŋundo kama kame teweya, kina yoweya.”
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Orot babin hairi hai ma kakaf nati na’atube tama’am, gewasin men hitatabin, monok baibitar hitama.”
11 Ŋunde yi ŋande yimiraró, “Uni soso mande ŋu rewero mepémo kini. Anutuko wimbu kondé uni kumi naŋge yunaró.
11 Baise Jesu iuwih eo, “Men orot etei boro iti bai’obaiyen hini’ufununimih, baise iyabowat God rurubinihiwat boro hini’ufunun.
12 Iŋoyi. Uni kate-kate qundo pare kaya yowero mepémo kini.Kumimboko námbo pisi yereró quno ŋuno koweye piyo taró. Ko kumimboko unindo yondoŋoyi koweye piyo taró. Ko kumimboko sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyó ŋuro iŋoro koweye rukikiŋoro pare kama rewaŋgo. Asa dani kato mande ŋa iŋoweroqo, meté iŋoyi.”
12 Ef hai yabih moumurih na’in, imih orot men tetatabinamih, afa men tetatabin anayabin afa i yahoh fim, orot afa i yahoh tebowabow, naatu afa i God ana bowabow isan tenotanot, imih men tetatabin. Orot yait iti bai’obaiyen bainamih nakok, basit nab i akisin.”
13 Ŋu naruko ŋuno unipareto simó ta-ta yorero, Yesuko kandí rero kembayemo rero hariri yiriní, yero iŋoro yore maheŋgurí. Quko iŋo-iŋo rewero uniyómbounipare ŋu yiyo yaŋgurí.
13 Sabuw afa kek gidigidih Jesu uman tafah tayara’aten yoyoban isan hibow hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Ko Yesuko ŋande yaró, “Ye simó ta-ta tomó ta-ta ŋu yorotika nono mahi, ma soré yerewero. Dokoro sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko simó ŋunde quro na.”
14 Baise Jesu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyau tetit, men kwana’otanih. Anayabin sabuw iyab iti kek hai baitumatum na’atube God ana aiwobomaim tema’am.”
15 Ko kandí kembayemo riní kini tiní yoroto toŋeró.
15 Basit Jesu kek tafah yara’aten isah yoyoban sawar, imaibo ihamiyih in.
16 Asa uni kato Yesuko mahero ŋande miraró, “Rondaqe-rondaqe, no do murí meté ka tero yoto-yoto suki-suki ŋu rewano?”
16 Ana veya ta orot ta na Jesu ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, sawar menatan gewasin anasinaf boro ma’ama wanatowan anab?”
17 Yiní ŋande miraró, “Ke do karo no murí meté ŋuro osese nerete? Uni kanata naŋgeko meté. Ko ke yoto-yoto suki-suki ŋuno oweya, ye iŋoroqo, asa Anutu koro mande kondé ŋu meté ta howe qembe.”
17 Jesu orot iya’afut eo, “Aisim sawar gewasin isan ayu kubibatiyu? God akisinamo i orot gewasin. O inakok ma’ama wanatowan bain ma’amih, basit ofafar ini’ufunun.”
18 Yiní ŋande oseseyaró, “Keto hutuŋo mande date quro yete?” Ko Yesuko yaró, “Uni ma yuri khumowero, se simbururu ma tewero, momo ma tewero, mande khono ŋuno kota mande ma yewero,
18 Orot Jesu ibatiy eo, “Ofafar i menatan?” Jesu iya’afut eo, “Men tura ina’asabun, turanah a’aawah bairi men kwaniwa’an, men inabain, men orot babin afa isah inayanuw,
19 awa-náŋge ará te yuno qembe. Ko keŋomboro iŋoyote ŋunde naŋge topokeporo ŋunde naŋge iŋo qembe.”
19 hinat tamat inakakafiyih naatu o taiyuw isa kubiyabow na’atube taituwa isah iniyabow.”
20 Ko uni keta ŋundo Yesu ŋande miraró, “Nondo hutuŋo mande ŋu soso howeyano. Do o meyowo ka tewano?”
20 Orot iya’afut eo, “Iti ofafar etei asinaf sawar, abisa’awat tema’am boro anasinaf?”
21 Ko Yesuko ŋande miraró, “Ko ke uni meté horé teweroqo, asa keŋo situwi soso soweyoya mone ŋu rondaŋe uni oye moré kini ŋu yuno. Ke ŋunde teroqo, o meté samboko reweya. Asa ŋunde teya ke mahe nohowe.”
21 Jesu iu eo, “O inakok a yawas baigewasinamih. Basit inan a sawar etei sabuw hai sawaramih initih hinatobon, naatu kabay inab yababan wairafih initih. O inan ini’ufununu, nati na’atube inasinaf maramaim o boro isa sawar nakaram.”
22 Uni keta ŋundo mande ŋu iŋoro newonde quhurí tiní roto toŋeró, dokoro, ene onoŋoyó qambu taró.
22 Orot iti tur nonowar ana maramaim yababan auman ana ubar in, anayabin i aurin sawar etei karam.
23 Ko Yesuko iŋo-iŋo rewero uniyó ŋande yimiraró, “Nondo ye hamó yimiroteno, onoŋo unipare kato sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómoŋuno owero ŋuko taŋo kini, quhurí.
23 Naatu Jesu tatabir ana bai’ufununayah iuwih eo, “Tur anababatun au’uwi. Orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.
24 Ko ŋande ye yimirowe, kamelko tuwi tiŋiyowero tisi wituyó qurowore uwero rukusuwoweya.Ko ŋunde naŋge onoŋo uni ŋundo Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno owero hamó rukusuwowaŋgo.”
24 Au’uwi maiye camel sou’umaim sorabon isan i fokar, anayabin koun butun gagamin. Ef ta’imon nati na’atube orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.”
25 Iŋo-iŋo rewero unindo mande ŋu iŋoro kondé yukuworo ŋande yaŋgurí, “Asa ko danimboko rambaruru takawaŋgo?”
25 Bai’ufununayah iti tur hinonowar ana maramaim hifofofor men kafaita. Naatu hio, “Yait i boro yawas nab?”
26 Yesuko kondé yiyoro ŋande yaró, “Unindoko tewero mepémo kini. Quko Anutuko o soso meté teweya.”
26 Jesu mutufor nuw itih eo, “Sawar etei orot isah i hifokar, baise God isan sawar etei i men fokarihimih.”
27 Asa Pitako mande topé ŋande yaró, “Qeno, norendo onani soso rotoro ke kohowatowó. Ŋunde ŋuro nore do ka rewato?”
27 Basit Peter misir eo, “Kwi’iti, aki ai sawar etei ai hamiyen o abi’ufununi abisa boro anab?”
28 Ko Yesuko ŋande yimiraró, “Nondo ye hamó yimiroteno, o soso keta tunoqeweya quno ŋuno Unindoro Naŋuníŋundo owé parámi rero eneŋo yakutíŋo meté horé quno ŋuno kunditeweya. Ŋu naruko ŋunoqota ye dani kato no nohoweyoteŋgo, ye ŋuya wiri yerete unindoro yakutíye 12 ŋuno kunditero Israel koro wini 12 ŋu ronda yerewaŋgo.
28 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Tafaram nabobotabir ana maramaim, Orot Natun boro ana urama’ama bonamanamarinamaim namare. Naatu kwa ayu au bai’ufununayah na 12 auman boro urama’amamaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih kwanama.
29 Ko dani kato no owéne iŋoro yayó, kumuní, kuwí, iwí, nimí, simó, khoyó ŋu rotoweya, eneko 100 kaŋuya rewaŋgo, ko yoto-yoto suki-suki ŋu rewaŋgo.
29 Sabuw iyab ayu wabu’umaim hai bar hai me, taituwah, ruburubuh, hinahinah tamahinah hihamiyen ayu tibi’ufununu boro hai yawas tafan ana ya’abar anitih. Naatu yawas wanatowan auman anitih hinab.
30 Quko uni qambu itaka korete yoteŋgo, ŋuko tukú tewaŋgo. Ko uni qambu itaka weŋa yoteŋgo, ŋuko koretewaŋgo.
30 Baise sabuw iyab boun wan hi’iyon tenan boro hinan hini’uf naatu sabuw iyab hi’uf tenan boro hinan wan hini’iyon. Imih sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am maramaim boro aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.