Mateus 13

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ŋu naruko ŋuno naŋge Yesu ya noŋgo mirako umburo Galili Sono Towo tapémo kunditaró.
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 Kunditiní unipare qambu parámi wuririyoyi waŋgo tomó ta quroko uro sono saŋano kunditero mande yimiraró. Yimironí unipare soso sono towo tapémo ŋuno kaŋaŋgurí.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 Ŋuno kaŋeyuri tapara mandeyero o parámi yimiraró. Ŋande yaró, “Iŋoyi, naru kano uni kato o yuwoyó khono se kuriyaró.
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 Kuriyoníqo, kumi muko kheko umbuyi númbo mahero nemukaŋgurí.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Kowe kumi muko noko wondo seqemo quno ŋuno umburo noko ŋuno waka ta toŋí raŋoro wotaŋgurí.
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 Quko hurí meté kama uró. Ŋuroko wotiqo, kosako qeniní asáqaŋgurí.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Kumi kakari keweroko umburo wotaŋgurí, ko kakari muko noko kiruwó wosoro kosa saki riní eŋgé kama taŋgurí.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Kowe kumi muko noko meté muno ŋuno umburo wotiqo, kumi eŋgé 100, kumi 60, ko kumi 30 ŋundiro eŋgé taŋgurí.
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 Asa uni ka kusumbí moré tiníqo, mande ŋa iŋoní.”
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Tukúko iŋo-iŋo rewero unindo mahero Yesu ŋande oseseyaŋgurí, “Ke date koro tapara mande yero mande ka unipare yimitoyote?”
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Yi mande topé ŋande yaró, “Dokoro sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuro mande tapuŋowíkumi rondaqe ye yunanowó, unipare meyowo ŋu kama yunanowó.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Uni ka o kumi towote tiníqo, Anutuko o kumi kaŋuya saŋanímo rero inoní parámi towoweya. Ko uni oyó moré kini ŋuko, Anutuko o tomó ta qu towoyote ŋu siyoní kini teweya.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 Ŋa murí ŋaro naŋge nondo tapara mande ene yimitoyoteno, asa
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 Ŋu unipare ŋuko, Aisaia koro mande ka ŋuno hamó tunoqaró. Ene ŋande yaró,
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 — ausente —
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 Quko yendo puriŋo ka reteŋgo. Dokoro yeŋo toŋeyembo o qeneyote, kusumboyembo mande iŋoyote.
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 Mande hamó yimiroteno, komo quno ye-ye uniqambu ŋuya uni roneneŋowíqambu ŋuyako o itaka qeneyoteŋgo ŋu qenewero surumí iŋoyaŋgurí, quko kama qeneŋgurí. Ko enendo mande itaka ye iŋoyoteŋgo ŋu iŋowero surumí iŋoyaŋgurí, quko kama iŋaŋgurí.
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 “Ŋunde ŋuroko tapara mande uni yuwoyó khono kuriyaró ŋuro murí iŋoyi.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 Unipare soso qundo Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómboro mande iŋoyoteŋgo, quko kama iŋoyi tondaŋete, ŋuko yuwoyó kheko umbuŋgurí ŋundiro. Ŋunde ti Monimbuko mahero mande newondeyemo kuriyaró qu ŋu supiyo siyoyote.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 O yuwoyó noko wondo seqemo yote quno ŋuno umburó, ŋuko unipareto mandí ŋu iŋoro rero niŋgu-niŋgu teyoteŋgo.
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 Quko hurí noko quroko kama uyote. Asa ko quhurí korowoyoteŋgope ma unindo ŋu mande ŋuro o piyimi te yunoyoteŋgo quno ŋuno waka ta rotoyoteŋgo.
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 Ko yuwoyó kakari keweroko umbuŋgurí ŋuko ŋandiro: uni mande ŋu iŋoyote. Quko naru kano noko koro o quro iŋaŋawí teyote, ko mone parámi siyowero ŋuro murí ŋuko kanáŋoyote. O enesó ŋundo Anutu koro mande ŋu weheŋoní eŋgé moré kini.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 Kowe yuwoyó noko meté muno umbuŋgurí ŋuko ŋandiro: uni ŋundo Anutu koro mande ŋu iŋoro murí hamó-hamó iŋoyi tondaŋeyote. Ŋuko eŋgé teyoteŋgo, eŋgé 100pe ma 60pe ma 30.”
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Yesuko tapara mandekaŋuya ŋande yimiraró, “Sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko uni kato o yuwoyó meté mu khono rimiró ŋunde qembe.
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Asa uni rimiro eteyaró quno ŋuno saŋgirí kato mahero komó piyimi ŋuro yuwoyó siyoro wit keweroko ŋuno rimiro toŋeró.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Wit wotero eŋgé tiníqo, komó piyimi ŋu ŋuya ŋuno woteyaró.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 “Asa kho simburímboro sunará simó kato uyaro ŋande miraŋgurí, ‘Awa, kepe o yuwoyó meté mu naŋge khokemo raŋarómbe, ma kini? Asa dokoro komó piyimi ŋuya ŋuno woteyote?’
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 “Yi ŋande yimiraró, ‘Saŋgirí uni kato o ŋu taró.’ “Yiní oseseyaŋgurí, ‘Ke iŋoka nore uyareya komó piyimi ŋu kumo rato?’
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 “Yi ŋande yimiraró, ‘Kini, ye komó piyimi ŋu kumoro wit ŋuya kumowaŋgo koro.
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 Ye rotoyika irisa-irisa ŋuno woteyori. Eŋgé siyowero naruko ŋunoqota eŋgé siyowero uni ŋu ŋande yimirowano, “Koretero komó piyimi ŋu kumoro witumoro tepo qawero. Wit ŋu siyoro o newero yanemo ŋuno ri qembe.” ’”
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Tapara mandekaŋuya ŋande yimiraró, “Sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko mastet koro musiyó ŋunde qembe.Asa uni kato mastet koro musiyó ŋu rero khoyómo rimiyoteŋgo.
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 Musiyó ŋuko o khono woteyote kumi ŋuro taŋgurí ŋunde kini. Kini, ŋuko tomó ta horé. Quko wotero, yate parámi horé teweya ko o kate-kate khono woteyote ŋu takaro te parámi tunoqeweya. Asa ko númbo mahero kambinímo ŋuno ya reyoteŋgo.”
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Tapara mandekaŋuya ŋande yimiraró, “Sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko yis ŋunde qembe. Asa pare kato yisŋu rero plaua parámi ŋuya huruworo rohoréŋoní koparó. Ko imemoŋgo plaua ŋu soso koŋero parámi taró.”
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Mande soso Yesuko unipare qambu yimiraró ŋuko tapara mandekonaŋge yeyaró. Enendo mande kako tapara mande kini ŋu kama yeyaró.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Ŋu muríwore naŋge ye-ye unindomande ka komo yaró riní hamó tunoqaró. Ŋande yaró,
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 Asa Yesuko unipare yorotoro ya quroko oró. Ko iŋo-iŋo rewero uniyó eneno mahero ŋande yaŋgurí, “Komó piyimi mu khono wotaró ŋuro tapara mande ŋuro murí ŋu ye nimito,” yaŋgurí.
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 Yi mande topé ŋande yimiraró, “Uni ŋu taŋgurí meté qu kuriyaró, ŋuko Unindoro Naŋuní.
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 Ko kho ŋuko noko parámi ŋa. Ko taŋgurí meté ŋu, ŋuko sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómborounipare meté qu. Ko komó piyimi ŋuko Monimbu koro unipareyó.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Uni saŋgirí ŋundo o yuwoyó piyimi ŋu kuriyaró, ŋuko Monimbu. O rewero naruyó ŋuko naru weŋa qu. Kho uni o rewaŋgo ŋuko sambo simónaŋge.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 “Ŋunde ŋuroko komó piyimi ŋu koporo kewá qayote quno ŋuno qaŋgurí, ŋundiro naŋge naru weŋa quno ŋunde naŋge tewaŋgo.
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 Unindoro Naŋunímbo sambo simóŋo asá yiriní enendo unindo unipare yowosoyi quhurí teyoteŋgo ŋuya uni hutuŋo mande wendaqeyoteŋgo ŋu soso wiri yereyote naruyó moŋgo se rotowaŋgo.
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 Enendo yore raŋi kewá piyimiqayote quno ŋuno uwaŋgo. Kewáko ŋunoko tendo piyimi tero metoye kindotowaŋgo.
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Ŋu naruko ŋuno unipare roneneŋowíawayemboro wiri yereyote naruyómo kosa hiyóqeyote ŋundiro naŋge hiyóqewaŋgo. Uni ka kusumboye moré tiníqo, mande ŋa iŋoyi.
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 “Sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko ŋandiro. Uni kato o meté parámi ka noko kano noko quroko qenero rero kaŋuya tapuŋaró. Tapuŋoro hamó niŋgu-niŋgu tero uyaro onoŋoyó soso soweyoro uya noko ŋu kimaró.
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 “Asa sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko ŋandiro. Situwi uni kato wondo sara kimoyó parámi kakimowero quro seqayote ŋundiro.
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 Seqayate wondo sara meté horé ŋunde qu qeneró, ko uyaro onoŋoyó soso soweyoro uya wondo sara ŋu kimaró.
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 “Asa sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko ŋandiro. Unindo tirí-tiríka re uro windiko raŋi uní sono qare murí-murí soso siyoyoteŋgo ŋundiro.
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 Tirí-tirí ŋu maŋgoriní wosi tapémo mahiní kunditero sono qare meté-meté mu se kondó parámimo kopoteŋgo. Ko sono qare piyimi mu se raŋi ute.
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 Asa naru weŋa quno ŋuno ŋunde naŋge tunoqeweya. Imemoŋgo sambo simómboumburo uni piyimi, uni roneneŋowíkeweroyemo yoteŋgo ŋu yorewaŋgo.
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 Yorero raŋi kewá piyimimouwaŋgo. Uro kewáko ŋuno tendo parámi tero metoye kindotowaŋgo.”
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 Ŋunde yero Yesuko iŋo-iŋo rewero uniyó ŋu ŋande osese yereró, “Yembe mande ŋaro murí sosope iŋoteŋgope ma kini?” Yiní mande topé yaŋgurí, “Iyo.”
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 Yi ŋande yimiraró, “Ŋunde ŋuro uni ka hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋoyó moré ŋundo sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuro iŋo-iŋo reyote, ŋu uni ŋuko ŋandiro. Enendo situwi yayó moŋgo rero, asa o keta quya o komo quya siyoro yendémo umbuyote.”
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Yesuko tapara mandeŋu soso yesowoní kini temukoní yendé ŋu roto toŋeró.
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 Toŋero eneŋo yendémo uyaro huru-huru yayemoŋuno oro mande rondaqe yunaró. Yunoní iŋoro kondé yukuworo ŋande yaŋgurí, “Uni ŋuko iŋo-iŋo ŋu da noŋgo raró? Ene date teroqo, o wimbí moréŋu teyote?
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Nore iŋoteto, uni ŋuko o towo-towo uniŋuro naŋuní ka, Maria ŋuko eneŋo nimí. Ko Jems, Josep, Saimon ko Jutas ŋuko eneŋo kone-topé.
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 Simó kuwí ŋuko, soso noreya yoteŋgo. Ene date o ŋunde qu teyote?”
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 Ŋunde yero eneŋo piyimiŋoyaŋgurí. Quko Yesuko ŋande yimiraró, “Yendé soso quno ŋuno unipareto ye-ye uni ará te inoyoteŋgo. Quko eneŋo mirayómo, yayó horémoko ará kama te inoyoteŋgo.”
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Ŋunde yero o wimbí moré qambu ŋu yendémo ŋuno kama taró, dokoro, ene kama iŋondutuwoyaŋgurí.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.