Marcos 14

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ŋu naruko ŋuno o ne-ne naru irisa-irisa, owéyari muko Taka yereró, Bret Yisiyó Moré Kini, ŋuko wambaka tunoqariyó.Naru ŋu yaŋini naŋge tero o qa-qa unindoro tapá unindoya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoyaYesu towo uroyi khumowero quro kota-kota kheyó ŋu seqaŋgurí. Quko tunomo urowero mepémo kini.
1 Tar Nowaten naatu Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw i veya rou’ab nahimaim bat. Naatu firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah i wa’iwa’iramaim ef hinuwet mi’itube Jesu hitab hita’asabun isan.
2 Ene ŋande epe mito-mito taŋgurí, “Norendo o ne-ne naruko ŋuno unipare toŋeyemo towowato tiníqo, saŋgirí tero kuma tewaŋgo.”
2 Naatu hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawanan tanasinafumih, anayabin rakit boro tanaku’ub.”
3 Asa Yesuko Betani yendémo kowí piyimi khumo uni ka, owí muko Saimon koro yayómo ŋuno o naró. O niní pare ka mahero noko kumbe tomó ta ka rero rondaŋe sono risá nuŋgurí meté mu Yesu kembémo hausuwaró. Sono ŋu owí “nart,” ŋuro kimoyó parámi horé.
3 Jesu in Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana bar wanawanan run, ma bay eaau basit babin ta kibub kabayamaim hikwak raiy yamurin gewasin hisuwai batabat bai narun, iti raiy i ana baiyan gagamin, kibub sikan ana gigiwaiyomaim takakir Jesu aribun yan isuwai re.
4 Asa ŋunde tiní uni kumimbo ŋuno kunditero saŋgirí tero ŋande yaŋgurí, “Dokoro ŋunde tiní sono risá nuŋgurí meté ŋu kinaŋge kini tete?
4 Sabuw afa nati’imaim hima’am hi’i’itin yah so’ar naatu taiyuwih hima higam hio, “Aisim iti raiy yamurin gewasin asir ebisuwai kwanikwaniy?
5 Sono ŋu soweyoroqo denarius 300siyoro uni onoŋoye moré kini qu meté se yunowato.” Ŋunde yero mande saŋgirí pare ŋu miraŋgurí.
5 Iti raiy i 300 denari tafanamaim auman boro hitatubun naatu kabay sabuw bai’akirayah hitibaisih!” Naatu babin hi’i’iyab higam hiu kwanikwaniy.
6 Ŋunde yiqo, Yesuko ŋande yaró, “Ŋunde roti. Date koro pare ŋa quhurí inoteŋgo? Enendo o meté nunote.
6 Baise Jesu eo, “Babin kwaihamiy! Aisim kwaowa’awa’an? Sawar gewasin maiyow ayu isou sinaf.
7 Naru rokóŋoro uni onoŋoye moré kini ŋuko yeya yowaŋgo. Ko naru rokóŋo meté samaka yerewaŋgo. Quko no yeya naru piru kama yowano.
7 Kwa boro mar etei bai’akirayah bairi kwanama, veya afa baibaisih isan kwanakokok boro kwanibaisih. Baise ayu boro men mar etei bairit tanama’amih.
8 Pare ŋando oka meté horé mu nunote. Imemoŋgo tapu nerewaŋgo. Asa ko enendo koretero kowene roŋgaruwote.
8 Babin abistan sisinaf i karam ayu isou sinaf, raiy yamurin gewasin biyau imaim isuwai re’er i ayu yanowahu biyau eyayabunai ufibo hinayai.
9 Hamó ye yimiroteno, unindo mira soso ŋuno miti mandeŋu yesowoyowaŋgo quno ŋuno pare ŋando o tete ŋuro ŋuya yewaŋgo, ko pare ŋuro iŋowaŋgo.”
9 Anababatun a tur ao’owen, iti Tur Gewasin tafaram tutufin wanawanan hinao hinabibinan, iti babin abisa sisinaf sabuw boro isan hinao naatu hinanuh.”
10 Ŋu naruko ŋuno Jutas Isikariot, iŋo-iŋo rewero uni 12qu kato, Yesu kandeyemo re rotowero quro o qa-qa unindoro tapá uninouyaró.
10 Imaibo Judas Iscariot Jesu ana bai’ufununayan orot ta nah 12 wanawanahimaim tit in firis ukwarih biyah tit saise ef tanuwet Jesu umahimaim tayai hitarab tamorob.
11 Uyaro yimironí niŋgu-niŋgu tero eneŋo khoyó kimowero quro miraŋgurí. Ŋunde miroyi eneŋo kandeyemo re rotowero quro naru meté seqaró.
11 Naatu abistanawat eo hinonowar hiyasisir men kafaita, naatu kabay baitinin isan hi’omatan. Judas misir ef ana gewasin nuwet imaim Jesu tab titih hita’asabun isan.
12 Asa Bret Yisiyó Moré Kini quro o ne-nekoro kosa naru korete quno Juda unipareto sipsip simó ka, owí, “Taka yereró,” yero nekoyaŋgurí ŋu uroyi khumoní qaro naŋgurí. Asa ŋu naruko ŋuno iŋo-iŋo rewero unindoYesu ŋande oseseyaŋgurí, “Dano nore Taka yereró quro o ne-neŋu roŋgaruwato ke o ŋu neweya?”
12 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw aa ana veya wantoro’ot ebubusuruf, nati’imaim Tar Nowaten ana hiyuw aa isan bobaituw sheep natunatuh wabih lamb imaim terouw tisisibor. Imih Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “O kukokok boro menamaim Tar Nowaten ana hiyuw ana bogaigiwas o isa?”
13 Ŋunde yi Yesuko iŋo-iŋo rewero uni irisa neko yerero ŋande yimiraró, “Yendé parámimo ŋuno uyaririqo, uni kato sono kumbe ka re kheko ŋuno mahe wisumu yereweya ŋu. Yari ŋu howiri
13 Basit Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih eo, “Kwanan bar oto’otowen kwanatitit nati’imaim orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nan bairi kwanitar,
14 ya kano oníqo, ya simburí ŋande mirori qembe, ‘Rondaqe-rondaqe uni ŋundo ŋande osese kerete: No iŋo-iŋo rewero uninemboya Taka yereró quro o ne-ne ŋu newato. Ŋuro yakutí ŋu dana?’
14 naatu kwani’ufunun bairi kwanan, bar menatan erur imaim kwanarun. Nati’imaim bar matuwan kwanau, ‘Bai’obaiyenayan ebibat bar awan menatan ayu au bai’ufnunayah bairi Tar Nowaten ana hiyuw anaa?’
15 Ŋunde yiriqo, ya simburímbo yakutí parámi roŋgaruwaró mu witú yereweya. Asa yakutí ŋuno o newero ŋu roŋgaruwori qembe.”
15 Naatu bar tafantoro’ot awan ta gewasin hiyabun inu’in nabi’obaiyi imaim kwanabogaigiwas.”
16 Ŋunde yimironí uni irisa ŋu yendé parámimo ŋuno oro o soso Yesuko yaró ŋuko ŋunde naŋge tunoqaró. Asa ko yakutímo ŋuno Taka yereró quro o ne-ne ŋu roŋgaruwariyó.
16 Bai’ufnunayah hitit hin bar oto’otowen hitit naatu Jesu iu’uwih na’atube sawar etei’imak hitita’uren, naatu Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
17 Asa suwo tiníqo, Yesu koya iŋo-iŋo rewero uni khe saŋiyoro irisa ŋuya Yerusalem oŋgurí.
17 Veya re birabirab Jesu ana bai’ufununayah 12 bairi hina
18 Ya quroko oro o nero Yesuko ŋande yaró, “No hamó yeteno. Ye keweroyemo kato itaka noya o neyotero ŋuko no norero uni saŋgirí kandeyemo norotoweya.”
18 hima bay hi’aa wanawanan Jesu misir eo, “Anababatun a tur ao’owen kwa wanawananamaim orot ta boro babau nao anamorob, nati orot i ayu airi efan ta’imon ama a’au.”
19 Ŋunde yiníqo, iŋo-iŋo rewero uni soso newonde surumí tero kato-kato oseseyaŋgurí, “Uni ŋu nondope?”
19 Bai’ufununayah gubamih hurir himisir ta’ita’imon Jesu hibabatiyih, “O kunotanot ayu ai en?”
20 Yiqo, ŋande yaró, “Uni ŋuko iŋo-iŋo rewero uni khe saŋiyoro irisa qu ka. Ene noya kondó ŋano kopo neyotero.
20 Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12 wanawanamaim yait ana rafiy nab ayu airi tew yan anabubutu’ub orotoban nati.
21 Unindoro Naŋuníŋuko mande sokomekonakayáŋgurí ŋu naŋge howero khumoweya. Quko uni ŋundo Unindoro Naŋuní ŋu re rotoweya quko, o iniyaqe, quhurí piyimi korowoweya. Námbo koretero uni ŋu kama pisiyaró tiníqo, meté.”
21 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikikirum na’atube, baise yait Orot Natun baban eo emomorob i boro bai’akir kakafin maiyow nab, gewasin nati orot iti tafaramaim men tatufuw.”
22 Asa o neyate Yesuko bret ka rero Anutu yuŋgunaŋoro romboŋero iŋo-iŋo rewero uniyóyunoro ŋande yimiraró, “Ri. Ŋako neneŋo kowene na,” yaró.
22 Bay hi’aa wanawanan Jesu rafiy bai merar yi yoyoban sawar imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Kwabai kwa’aan, iti i ayu biyou.”
23 Niqo, kusí ka rero Anutu yuŋgunaŋoro yunoní kanata-kanata naŋgurí.
23 Naatu kerowas bai God ana merar yi sawar, ana bai’ufununayah itih etei’imak hitom.
24 Ni ŋande yimiraró, “Ŋako neneŋo sitúne na, mande kondéŋu reweya. Sitúne ŋu unipare qambu koro windoroŋowe teteno.
24 Naatu iuwih eo “Iti i ayu au rara au Obaibasit Boubun kwa etei isa abisuwai.
25 No hamó yeteno. Wain kaŋuya kama newano, yate Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómoŋunoqota, wain keta newano.”
25 Anababatun a tur ao’owen, Ayu iti wine boro men anatom maiye, anama’am wine boubun Tamai ana aiwobomaimibo anatom.”
26 Ŋunde yiní yambo ka yi kini tiní mirako uro mira purí Oliv ŋuno oŋgurí.
26 Naatu ew hitabor sawar himisir hitit hin Olive oyawemaim hitit.
27 Yesuko ŋande yimiraró, “Imemoŋgo, iŋondutuyemuko piyo tero ye soso norotowaŋgo. Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
27 Jesu ana bai’ufununayah hai tur eowen eo, “Kwa etei’imak boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, anayabin Bukamaim iti na’atube hikirum.”
28 Quko nondo khumoro otoqoroqota ye taka yerero Galili mirako uwano.”
28 Baise morobone ana mimisir ufunamaim ayu boro wan anan Galilee anatit.”
29 Ŋunde yiní Pitako ŋande miraró, “Uni soso iŋondutuye muko piyo tewaŋgo, peka, quko nondo ŋunde kama tewano.”
29 Peter iya’afut eo, “Au ofonah boro hinabihir, baise ayu boro men anihamiy ana bihiramih.”
30 Yiní ŋande yaró, “No hamó kimiroteno, itaka suwonoko kotori naru irisayómo kama yeyoníqota keto naru kapusako neneŋo wawa yeweya.”
30 Jesu Peter isan eo, “Anababatun a tur ao’owen boun gugumin o mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro mar rou’ab nao’o inanowar.”
31 Quko Pitako kondé ŋande yaró, “No keya koporo nuri khumowaro, quko no keŋo wawa kama yewano,” yiní iŋo-iŋo rewero uni soso ŋuyako ŋundiro yaŋgurí.
31 Peter fair raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo nati tur ana’omih, ayu o airit morobomih wabin abatun.” Naatu bai’ufununayah etei’imak tur ta’imon hio.
32 Asa yendé ŋu rotoro mira ka owé Getsemani ŋuno oro Yesuko iŋo-iŋo rewero uniyóŋande yimiraró, “Ŋano kunditeyurika no hariri tewe.”
32 Naatu hina efan wabin Gethsemane imaim hitit, Jesu ana bai’ufununayah isah eo, “Iti’imaim kwanama ayu anan anayoyoban.”
33 Ŋunde yero Pita, Jems, Jon yorero oroqo newondeye yukuwoní
33 Peter, James, naatu John buwih bairi hin. Dogoron wanawanan busuruf yababan naatu biyababan ana bit tatam.
34 ŋande yimiraró, “Newondenembo quhurí horé tiní no khumowe teteno. Ye ŋano yotoya toŋete sopoyuri.”
34 Naatu ana bai’ufununayah nah tounu isah eo, “Dogorou wanawanan yababan i ra’at kwanekwan kafa’imo nimfufuru, imih iti’imaim kwamare naatu mata nanuw kwanama.”
35 Ŋunde yero soŋga ta kapiyamo oro nokono umbu etero hariri tero Anutu ŋande miraró, “O awane horé, keto o soso koro wimbí teyote. Ke iŋo nunoyaqo, topa newano ŋa rika toŋiní. Quko iŋo-iŋone mu ma howewero. Kini, keŋombo na ti qembe.”
35 Jesu in kafa’imo yumatan aubabe me yan ra’iy naatu yoyoban saife ef tama’am na’at bai’akir ana veya tanan men tab.
36 — ausente —
36 Jesu yoyoban eo, “Tamai, Taimaya! Sawar etei i hamehamen karam boro inasinaf iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok baise o a kok.”
37 Hariri tiní kini tiní mahiní uni kapusa ŋu eteyuri Yesuko Pita ŋande miraró, “Saimon, kepe eteyote? Naru piru kini, tukuni ta toŋetewero mepémo kini.
37 Naatu Jesu matabir maiye nan ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih Peter isan eo, “Simon o mata fot ku’inu’in? Karam boro one hour ana fofonin mata hitanuw bairit tatama?”
38 Ye kondé toŋeteya hariri ti qembe. Yate ye osese kano umbuwaŋgo koro. Hamó, yuqaye muko o meté tewero nuŋgurí tete, quko koweye saŋaní ŋuko kondé kini.”
38 Nah tounu isah eo, “Mata to’iwa’an kwayoyoban saise men routobon kwanab, ayub i ekokok baise biya i himorob.”
39 Ŋunde yero roto toŋero hariri ŋu pitu ko taró.
39 Jesu matabir maiye yoyobanamih in, tur ta’imonabanak eo yoyoban.
40 Tiní kini tiní pitu ko eneno mahero yiyoníqo, eteyaŋgurí, dokoro kupo tero toŋeye quhurí taró. Eteyuri okoko yiriní mande topé tewero mepémo kini taŋgurí.
40 Naatu matabir maiye nan ana bai’ufununayah biyah tit matah koun bit sawar hi’inu’in itih, naatu Peter tur o isan kasiy awan bit.
41 Naru kapusayómo quno mahero ŋande yimiraró, “Yembe watí ete kapeyoteŋgope? Koro ŋu! Qeni, naru tete, unindo Unindoro Naŋuníŋu re quhurí uni kandeyemo rota.
41 Jesu mar baitounin matabir maiye na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa i boro’ika kwai’in kwabiyarir? Kwaiyariraka! Mata tenuw. Orot Natun i sabuw kakafih umahimaim hiyai hinab hinafatumimih.
42 Ye otoqoyika uyato. Qeni, uni nore uni piyimi kandeyemo norotoweya ŋundo kutaqemo mahete.”
42 Kwamisir tan, kwa’itin, orot yanuwayan i natitaka, nabuwu’umih.”
43 Asa waka ta Yesu mande yeyoní naŋge, Jutas, iŋo-iŋo rewero uni 12qu ka, ŋundo maheró. Mahero uni wini parámi horé suke parámimboya usú ŋuya se towo eneya maheŋgurí. O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya uniparetoro uni kembé-kembéyemboyauni ŋu asá yiri maheŋgurí.
43 Jesu ana tur eo sawara’e, bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim Judas yanuwayan, firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in kou’ay gagamin kaiy kefat auman Judas nawiyih bairi hina hitit.
44 Komo Jutasko rokó karo ŋande yimiraró, “Nondo uni ka mutó inowano. Uni ŋuko Yesu, towoya toŋi qembe.”
44 Yanuwayan i kou’ay eobaimanih, “Orot menatan ayu anab ana mamamay kwa a kok orotoban nati, kwanab kwanafatum naatu kwanakaif auman kwanan.”
45 Asa Jutasko mahero Yesu taŋgímo mahero ŋande yaró, “Rapi,”yero mutó naró.
45 Basit hina hititit ana veya Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Bai’obaiyenayan!” Naatu mamay.
46 Mutó riní uni mahero Yesu toworo kondé towaŋgurí.
46 Naatu Jesu hibai hirab hifatum.
47 Towoyi uni sume yerero kaŋaŋgurí qu kato suke parámiyó rero tapá unindoro sunará simó qu ka utoro kusumbí takaní kusumbí nokono umburó.
47 Baise orot ta nati’imaim batabat kaiy bai firis ukwarin ana akir wairafin tainin buru’um.
48 Ŋunde tiní Yesuko ŋande yimiraró, “Yendo no wiri yerete unindoya kuma teyoteno ŋundiro suke parámi, usú siyoro kondé nondowowero maheteŋgo, peka?
48 Jesu awan tara’ah kou’ay isah eo, “Kwa a kaiy, a kefat kwaiteten kwanan ayu fatumu’umih ana itinin ayu i bainowan orot na’atube.
49 Naru rokóŋo Ya Surumímo ŋuno nondo yeya kaŋero mande rondaqe yunoyanowó. Quko ŋu naruko ŋuno kama nondowaŋgurí. Asa meté, ŋandiro mande sokomekoŋuno nakayáŋaŋgurí ŋu hamó tunoqeweya.”
49 Mar etei Tafaror Baremaim ama abibinan men imaim kwatafatumu? Baise abisa Bukamaim hi’o hikikirum i nan niturobe.”
50 Ŋunde yiníqo, iŋo-iŋo rewero uniyó soso Yesu rotoro soraŋgurí.
50 Nati’imaim ana bai’ufununayah etei’imak hihamiy hibihir.
51 Asa simó keta kato Yesu howeyaró qu tuwi meté mu kinaŋge punuworo ŋuno kaŋaró. Kaŋiní kuma unindo towoyiqo,
51 Orot boubun ta ana faifuw baban akisin ius Jesu bi’ufunun, hisinaftobon hitab hitafatumimih,
52 simó keta ŋu soriní tuwi ŋu wendaŋiní umbuní birimbiri soraró.
52 baise ana faifuwawat hibai i segar bihir.
53 Asa uni ŋundo Yesu toworo o qa-qa unindoro tapá unindoroyano oŋgurí. Ŋuno uni tapá ŋuya uni kembé-kembémboya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya ŋuno kopaŋgurí.
53 Firis Gagamin, orot ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah, etei hiru’ay hima’am Jesu hibai hina firis ukwarih ana baremaim hirun.
54 Pita ŋuya yohowe uyaró. Uyariní tapá uni ŋuro pase quro hoŋgo quroko ŋuno sopo-sopo unindo kunditero kewá qaro rokoyaŋgurí. Rokoyuri Pita ŋuya ŋuno oro kaŋe rokaró.
54 Peter ef yokaika i’ufnunih bairi hina Firis Gagamin ana bar merar hitit imaim ma’utenayah wairaf hi’asir hima rararih i na bairi hima rarih.
55 Asa ya quroko O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya uni kembé-kembé soso ŋundo Yesu uri khumowero khe ka seqaŋgurí. Ŋunde ŋuro o piyimi ka taró ŋuro mande ka seqayate kama iŋaŋgurí.
55 Firis ukwarih naatu kanisel ana kou’ay sabuw tutufin etei hisinaftobon baifuwen tur hibow hitit saise imaim Jesu hita’asabun isan, baise ana kakafin men ta hitita’urimih.
56 Uni kumi mande kota-kota yaŋgurí, quko mande enesó-enesó yaŋgurí. Ŋunde ŋuroko mande ŋuro uroyi khumowero mepémo kini.
56 Sifrubonayah moumurih maiyow Jesu isan hifufuwen, baise hai tur hio men Jesu sisinafumaim hi’o’omih.
57 Kumi kaŋero mande kota ŋandiro yaŋgurí,
57 Naatu sabuw afa himisir Jesu isan baifuwen tur hibow hit hio.
58 “Uni ŋundo ŋande yaró, ‘Ya Surumíŋu rambaruruwano. Ko naru kapusa ŋunde rotoro keta qu towowano. Quko keta ŋuko kandeto kama towowano.’ Ŋunde yiní iŋatowó,” yaŋgurí.
58 “Aki eo anowar, ‘Sabuw umahimaim Tafaror Bar hiwowowab ayu boro anataraboun nare naatu veya tounu ufunamaim boro ana wowab maiye, men sabuw umahimaim hiwowowab na’atube.’”
59 Quko uni meyowo-meyowombo mande enesó-enesó yaŋgurí. Ŋunde ŋuroko mande ŋuro uroyi khumowero mepémo kini.
59 Baise hai tur hio men ta sisinafumaim hi’o’omih.
60 Ŋunde yiriqo, tapá uni ŋundo keweroyemo kaŋero Yesu ŋande oseseyaró, “Uni ŋando mandeyari saŋga kerete. Ketope mande topé ka yeweyape ma kini?”
60 Imaibo Firis Gagamin misir sabuw nahimaim bat Jesu ibatiy, “Orot hairi sif hirurubon inowar naatu boro hai tur wan inay ai en?”
61 Quko Yesuko mondó ta kunditero mande topé ka kama yaró. Pitu ko ŋande oseseyaró, “Kepe Kristo ŋu, Anutu koro Naŋunímbe, ma kini?”
61 Baise Jesu men kafa’imo tur ta eomih, Firis Gagamin ibanak ibatiy maiye, “O i Roubininayan God Baigegewasinayan Natun?”
62 Ŋunde yiní Yesuko ŋande yaró, “Iyo. Ko yendo Unindoro Naŋuníqeniqo, Anutu wimbí moré ŋuro kandí kondésina kunditiní qenewaŋgo, ko sambo koro koporéwore maheweya ŋu qenewaŋgo.”
62 Jesu iya’afut eo, “Ayu i Natun, naatu kwa etei boro Orot Natun God fairin uman asukwafune namare rofom wanawanan nanan kwana’itin!”
63 Ŋunde yiníqo, o qa-qa unindoro tapá uni ŋundo newonde piyimi tero eneŋo tuwiyó romboŋero ŋande yaró, “Do karo uni kaŋuya neko yereto quhuríŋo ŋuro yesowowaŋgo!
63 Naatu Firis Gagamin iti tur nonowar ana faifuw bow seb naatu eo, “Aki men akokok sif rubonayah!
64 Ye soso mande piyimi ŋa iŋoyoteŋgo. Date tewato?” Ŋunde yiní uni kembé-kembé soso ŋande yaŋgurí, “Meté urato khumoweya,” yaŋgurí.
64 Baigigimen tur eo kwanowar, mi’itube kwanotanot?” Etei’imak hio, “I bowabow kakafin sinaf naatu i boro namorob?”
65 Ŋunde yiqo, uni kumimbo tuteworo toŋí pokamoro kandeto utoro ŋande oseseyaŋgurí, “Dani kato kurote?” yaŋgurí. Ŋunde ti sopo-sopo unindo kandeto uraŋgurí.
65 Sabuw afa Jesu yumatan hikwaitututur naatu matan faifuwamaim hisum hirab hio, “Kuo anowar yait o rabi?” Ma’utenayah auman rebareban hifafar.
66 Asa Pita ya kimbino kaŋero te rokoyoní o qa-qa unindoro tapá unindoro sunará pare ka mahero kondé-kondé qenero ŋande yaró, “Keya Nasaret noŋgo uni Yesu ŋuya yotiri,” yaró.
66 Peter ufun bar meraraka ma’am basit Firis Gagamin ana akirwairafin babitai na sisibinamaim tit,
67 — ausente —
67 Naatu Peter ma wairaf rarar babitai bat itin kikin naatu eo, “O auman Jesu airi Nazarethane kwana.”
68 Quko Pitako wawa yero ŋande yaró, “Kini, keŋo mandeke ŋu kama iŋowe tondaŋete,” yero roto toŋero hoŋgo makono uyareró. Ŋuno uyariní kotori kato yaró.
68 Baise Peter youb, “Ayu men aso’ob o abitur ku’o.” Basit i bar merar ana etawan gagamin ufunane tit, naatu kokorere eo.
69 Ko pare ŋundo uni kaŋeyaŋgo qu ŋande yimiraró, “Uni ŋuya uni ŋuro wini qu ka.”
69 Akir babitai Peter itin maiye, naatu nati’imaim sabuw hibatabat tur ta’imon hai tur eowen, “Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta!”
70 Ŋunde yiníqo, pitu ko Pitako wawa yero ŋande yaró, “Kini,” yaró. Imemoŋgo, naru tukuni naŋge, uni kaŋeyaŋgo ŋundo ŋande yaŋgurí, “Iyo, keko Galili uni ka. Asa keko iŋo-iŋo rewero uniyó ka,” yaŋgurí.
70 Baise Peter ibanak youb maiye, hima kikimin sabuw bairi hibatabat Peter hiu, “Tur anababatun o i Jesu ana bai’ufununayan orot ta, anayabin o auman i Galilee orot.”
71 Ŋunde yiqo, mande kondé ŋande yaró, “Uni yeteŋgo ŋu no kama iŋo inoteno! Ko no hamó kama yeweqo, asa Anutuko no rambaruru nereweya,” yaró.
71 Peter eobaifaro eo, “Anababatun a tur ao’owen, God baimakiy nitu ayu ana bifufuwen na’at, ayu nati orot men aso’ob!”
72 Yiníqo, waka ta kotori kato pitu ko yaró. Komo Yesuko mande ka ŋande miraró, “Itaka suwonoko kotori naru irisayómo kama yeyoníqota keto naru kapusako neneŋo wawa yeweya,” yaró. Asa ŋuro iŋoro newonde surumí tero tendaró.
72 Mar ta’imonamo kokorere mar bairou’abin eo, naatu imaibo Peter nuhin taseb Jesu mi’itube eo not, “Kokorere mar rou’ab nao ana veya o boro mar tounu ayu inayoubu.” Naatu Peter busuruf rerey.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.