João 9

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesu khe uyate, uni ka qeneró. Uni ŋu nimímbo pisiyoníqo, toŋí pokaró.
1 Orot matan fim auman tufuw ma’am Jesu remor inan itin.
2 Asa iŋo-iŋo rewero uniyómboYesu ŋande oseseyaŋgurí, “Rapi,danimbo o piyimi tiníkata uni ŋu nimímbo pisiyoní toŋí pokaró? Uni ŋu eneŋombope o piyimi tarómbe ma iwí-nimímbo quhurí tariyó?”
2 Ana bai’ufununayah Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, yait ana kakafinamaim iwa’an iti orot matan fim auman tufuw? I taiyuwin ana kakafin o i hinah tamat hai kakafinamaim?”
3 Yi mande topé ŋande yaró, “Uni ŋu eneŋombo o piyimi kama taró, ko iwí-nimímbo ŋuya quhurí kama tariyó. Kini, Anutu koro kho qu tunomo tunoqewero quro o ŋu eneŋo kowímo ŋunde tunoqaró.
3 Jesu eo, “Orot matan fim i men anabowabow kakafinamaim iwa’an matan ifimemih o i hinah tamah hai kakafinamaim, baise i ana fimemaim God ana fair iti orot biyanamaim nirerereb hina’itin.
4 Hiyómbo hiyóqeyoníqo, norendo no asá nereró quro kho qu tato. Imemo huriri tunoqiní uni kho tewero mepémo kini.
4 Iti ana veya’amaim yait ayu iyunu anan i ana bowabow tanabow, gugumin i enan men karam yait ta nabow.
5 No nokono ŋano yoroteno qunoko, nondo noko ŋaro hiyó ŋano qu.”
5 Ayu boun iti tafaramamaim ama’am, ayu i tafaram ana marakaw.”
6 Ŋunde yero nokono tute taró. Tero tute ŋu noko koya rohoréŋoro nukuru se uni ŋuro toŋímo raró.
6 Iti tur eo ufunamaim, Jesu kwei me yan re naatu iyuriyur bai bora’ah orot matan idadawir.
7 Ŋunde tero ŋande miraró, “Ke uya Siloam Sono Towo ŋuno sono kimu.” (Owé ŋu “Siloam” murí muko ŋandiro, “Asáŋowí.”) Asa uni toŋí pokawí ŋu uyaro ŋuno sono kimuró. Kimuro pitu mahero meté toŋetaró.
7 Naatu iu, “Kwen harew Siloam kukuf (nati wab anayabin iyafar) imaim kururub.” Imih orot in rurub naatu matan nuw sawar itah auman matabir au bar in.
8 Asa ko topémboya unindo ene mone koro kira yiriní qeneyaŋgo quyako ŋande yaŋgurí, “Ŋu date koro? Ŋambeka uni ka komo kunditero mone koro uni kira yereyara ŋuno qu naŋge, hamómbe?”
8 Orot tain tuwan naatu sabuw afa marasika hi’i’itin ma fefefeyan, hibatiy, “Iti orot ta’imon mar etei ema efefefeyanaban i iti?”
9 Ŋunde yi kumimbo ŋande yeyaŋgurí, “Iyo, ŋuko uni ŋu,” yaŋgurí. Ko kumimboko ŋande yeyaŋgurí, “Kini, ŋuko kira yereyara uni ŋu qembe naŋge.” Ko uni ŋu eneŋomboko ŋande yimitoyaró, “Ŋuko no naŋge,” yaró.
9 Sabuw afa hi’o, “Orot i nati.” Afa hi’o, “En nati i ana yumatabe.”
10 Ŋunde yiní ŋande oseseyaŋgurí, “Ko ke date tero toŋeŋge meté tete?”
10 Sabuw hibatiy, “Mi’itube o mat igewasin kunuwanuw?”
11 Yiqo, mande topé ŋande yaró, “Uni ka owí muko Yesu, ŋundo nukuru toŋenemo rero ko ŋande nimiraró, ‘Ke uyareya Siloam ŋuno sono kimu,’ yaró. Yiní no uyaro sono kimuwe toŋene meté tiní meté toŋeteteno.”
11 Orot iyafutih eo, “Orot wabin te’o Jesu i yur bai matou idadawir naatu na Siloam harew kukufamaim rurubamih iuwu. Imih ayu an arurub, naatu matou to iwa’an anuwanuw.”
12 Yiní ŋande oseseyaŋgurí, “Uni ŋu dana yote?” Ko ŋande yaró, “No kama iŋoteno,” yaró.
12 Sabuw hibatiy, “Bo iti orot i menamaim ema’am?”
13 Asa unipareto uni toŋí pokawí meté taró ŋu re Farisi unikouyareŋgurí.
13 Nati orot Jesu biyawas hibai hina Pharisee biyah hitit.
14 Sapat narukoŋuno naŋge Yesuko nukuru toworo unindoro toŋí riní meté taró.
14 Baiyarir ana veya’amaim Jesu nati orot matan fim yuramaim idawir matan igewasin nuw.
15 Asa ko Farisi unindoko uni ŋu ŋande oseseyaŋgurí, “Toŋeŋge ŋuko date tero meté ta?” Yi ŋande yimiraró, “Enendo nukuru re toŋenemo riní no uyare sono kimuro meté toŋeteteno.”
15 Isan imih Pharisee ibanak maiye orot hibatiy mi’itube matan igewasin. Orot hai tur eowen eo, “I yuramaim matou idadawir uwu harewamaim arurub naatu boun i anuwanuw.”
16 Yiní Farisi kumimboko ŋande yaŋgurí, “Nore iŋoteto, uni ŋu Anutu koro kho qu kama teyote, dokoro, eneko Sapat naru koro hutuŋo mande ŋu kama howeyote.” Quko kumimbo ŋande yaŋgurí, “Ŋu date tero quhurí uni kato meté rokó ŋunde qu teweya?” Ŋunde yero usoworo huru-huru irisa taŋgurí.
16 Pharisee afa hi’o, “Iti orot i men Godane na, anayabin Baiyarir ana ofafar i men ekakaif.”
17 Asa uni toŋí pokawí ŋuno qu pitu ko ŋande oseseyaŋgurí, “Uni ŋundo keŋo toŋeŋge riní meté tete. Asa keto ene datiro, ye iŋote?” Yiqo, mande topé ŋande yaró, “Ŋuko ye-ye uni ka,” yaró.
17 Imih Pharisee hitatabir orot ibanak hibatiy maiye, “Iti orot o mata iwa’an bigewasin isan o boro mi’itube inao?”
18 Asa Juda koro uni pará-parámbo, eneŋo toŋí kama hiyóqaró, do karo komo hamó kama pokaró, ŋunde ye iŋoyate iwí-nimí neko yereŋgurí.
18 Jew hai ukwarih men kafa’imo hititumatum iti orot matan fim ma’am naatu bounabo matan nuw, naatu orot hinah tamah isah hi’af hina, imaibo hibatiyih.
19 Neko yiri mahiri ŋande osese yereŋgurí, “Ŋambeka yariŋo naŋoyari? Yari pisiyiri toŋí pokawí tarómbe ma kini? Ko ŋunde taró tiníqo, date tero itaka toŋetete?”
19 “Iti orot i kwa natu? Kwa kwa’o’o i matan fim auman tutufuw kekeban iti? Naatu boun i mi’itube enuwanuw?”
20 Ŋunde yiqo, iwí-nimímbo mandeye topé ŋande yariyó, “Nore iŋotero, ŋako nore naŋonari. Pisiyoweqo, toŋí pokawí taró, ŋu ŋuya nore iŋotero.
20 Hinah tamah hiyafutih hi’o, “Aki aso’ob iti kek i aki natu, naatu matan fim auman tufuw.
21 Quko date teroqo itaka toŋetete, ko dando toŋí riní meté ta, ŋuko nore kama iŋotero. Ye oseseyikata. Ene komo parámi taró, eneŋombo eneŋo yeweya.”
21 Baise aki men aso’ob, boun i mi’itube enuwanuw, o yait matan iwa’an igewasin, kwaibatiy i sanaman, karam taiyuwin isan boro nao.”
22 Komo Juda koro uni pará-parámbo, nore dani kato Yesu ŋuko Kristoŋu yeweya qu huru-huru ya noŋgo yohowewato, yaŋgurí. Ŋunde ŋuroko eneŋo iwí-nimí muko ŋuro sorariyó.
22 Hinah tamah iti tur hi’o, i Jew sabuw isah hibir, anayabin iti tur i marasika Jew ukwa’ukwarih hi’o hibasit, yait Jesu isan naorereb Keriso nararauw boro kou’ay barene hinabotait ufun nama.
23 Sorero iwí-nimímbo mande ŋande yariyó, ye oseseyikata. Ene komo parámi taró, yariyó.
23 Iti isan imih i hinah tamah hi’o, “Kwa taiyuw kwaibatiy kwa’itin, i sanaman.”
24 Asa ko uni komo toŋí pokaró ŋu pitu ko nekoro ŋande miraŋgurí, “Ke Anutu seré te ino.Nore iŋoteto, ŋu uni ŋuko quhurí uni.”
24 Mar bairu’abin orot matan fim nuwanuw isan hi’af na, naatu hibatiy maiye, “Turobe God nanamaim ai tur ina’owen! Aki aso’ob orot yait o biyawasi i bowabow kakafin wairafin.”
25 Yi mande topé ŋande yaró, “Ŋumbe quhuríŋo morémbe ma kini, indika, kama iŋoteno. O kanata naŋge no iŋoteno, no komo toŋene pokawí yano qu, ko itaka ŋanoko toŋeteyoteno.”
25 Orot iyafutih eo “Ayu men aso’ob i bowabow kakafin wairafin o en? Ayu sawar ta’imonamo asoso’ob i ayu matou fim ama’am naatu boun i anuw a’i’itah.”
26 Yiní ŋande oseseyaŋgurí, “Date te kunote? Dando te kunoníqo toŋeŋge hiyóqete?”
26 Naatu orot hibatiy, “Abistanawat o isa sinaf? Mi’itube sinaf o mata botawiy?”
27 Yi mandeye topé ŋande yaró, “No komo yimirano, quko ye kusumboye kama reteŋgo. Do murí karo pitu ko iŋowero ye osese nereteŋgo? Yembeka eneŋo iŋo-iŋo rewero uniyó tato, yero iŋoteŋgo, peka?”
27 Orot iyafutih eo, “Ayu marasika kwa isa aoka naatu kwa men kwanowar. Aisim kwakokok anao maiye kwananowar? Ta’itin kwa auman kwakokok i ana bai’ufununayah kwanamatar?”
28 Ŋunde yiní huwó mande qambu mitoro ŋande yaŋgurí, “Keto naŋge eneŋo iŋo-iŋo rewero uniyó. Quko noreko Moses koro iŋo-iŋo rewero uniyó qu.
28 Hi’obaibiyab naatu hi’o, “O i nati orot ana bai’ufununayan, baise aki i Moses ana bai’ufununayah.
29 Nore iŋoteto, komo Anutuko Moses koya mande yaró. Quko uni ŋuno qu, nore da noŋgo maheró ŋu kama iŋoteto.”
29 Aki aso’ob God mutufor Moses hairi hi’o, baise orot nati Jesu tibiwab, aki men kafa’imo aso’ob i menane na?”
30 Yiqo, uni ŋundo mandeye topé ŋande yimiraró, “Asa mandeye muko newondene uroní iŋondataqeyoteno! Uni ŋundo no toŋene riní hiyóqete, quko ye uni ŋu da noŋgo maheró ŋu kama iŋoteŋgo.
30 Orot matan fim bigewasin iyafutih eo, “Abifofofor men kafaita! I menane nan kwa men kwaso’ob, baise i ayu matu fim iwa’an anuwanuw.
31 Nore iŋoteto, Anutuko quhurí uni karo mandí kama iŋote. Kini, uni ka Anutu koro mandí howero iŋo-iŋoyó iŋoyote ŋuko, asa Anutuko ŋunde quro mandí iŋoyote.
31 It Taso’ob bowabow kakafih wairafih God hai tur men enonowar. God ana sabuw i ana kok tesisinaf naatu isan tekakakaf i hai tur enonowar.
32 Naru kanoko sowo mande ŋande qu kama iŋatowó, asa uni kato uni ka nimímbo pisiyoníqo, toŋí pokaró qu ka riní toŋí hiyóqaró.
32 Men yait ta tafaram wanawanan orot matan fim auman tufuw ma’am matan botawiy nuwanuw ana tur nowaramih.
33 Ko Anutuko uni ŋu riní kama maheró tiníqo, asa eneko o ka tewero mepémo kini.”
33 Iti orot men Godane tanan na’at, i boro men karam iti bowabow tasinaf.”
34 Ŋunde yiní mande topé ŋande yaŋgurí, “Ŋu date tero? Naru náŋgepo pisi kereró ŋu noŋgo yate itaka arete ke quhurí ŋuro murí naŋge iŋote. Quko ketope nore iŋo-iŋo rondaqe nunowero?” Ŋunde yero howi toŋeró.
34 Iti isan hi’o, “O bowabow kakafin wanawanan itufuw ira’at iyey, i boun aki ini’obaiyi!” Naatu kou’ay barene hibotait tit ufun ma.
35 Asa Yesuko uni ŋu howaŋgurí ŋuro iŋoro seqaró. Seqa qenero ŋande miraró, “Ke Unindoro Naŋuní ŋu iŋondutuwoyotepe ma kini?”
35 Jesu orot hinun tit ufun ma’am ana tur nowar, naatu titita’ur anamaramaim ibatiy, “O Orot Natun kubitumitum?”
36 Yiní mande topé ŋande yaró, “Awa, Unindoro Naŋuní ŋu dani? Ke no nimitoka no ŋuya iŋondutuwowe.”
36 Orot Jesu ibatiy, “Regah, iti orot i menatan ku’o anowar saise i anitumitum!”
37 Ko Yesuko ŋande miraró, “Keto ene qenete. Ŋuko uni itakako keya mande yetiri ŋu naŋge.”
37 Jesu orot isan eo, “Orot i iti kwi’i’itin, boun iti airi kwa’o’o.”
38 Yiní ŋande yaró, “Uni Parámi, no iŋondutu teteno.” Ŋunde yero Yesu potoruku te inaró.
38 Naatu orot eo, “Regah, Ayu abitumatum.” Naatu Jesu nanamaim sun yowen kwafir.
39 Ko Yesuko ŋande yaró, “No nokono ŋano umbunowó ŋuko uniparetoro muríye rondaŋewero umbunowó. Ŋunde tero uni toŋeye pokawí qundo toŋetewaŋgo, ko uni toŋeteyoteŋgo ŋuko toŋeye pokawí tunoqeweya.”
39 Jesu eo, “Ayu ana iti tafaramaim atitit anayabin i sabuw ana kusibih, saise iyab mata fim boro hinanuw, naatu iyab tenuwanuw boro matah fimabe hinamatar.”
40 Asa Farisi kumi Yesu taŋgímo yaŋgo qundo mande ŋu iŋaŋgurí. Ŋunde ŋuro ŋande oseseyaŋgurí, “Kepe noreko toŋenani pokawí, ŋundirope yetepe ma kini?”
40 Pharisee afa nati’imaim bairi hima’am iti tur eo’o hinowar, naatu hibatiy, “Nati tur ku’o’o, aki auman matai fim?”
41 Yi ŋande yimiraró, “Ko ye toŋeye pokawí tiníqo, asa ye quhuríye moré kini. Quko itaka ye ŋande yeteŋgo, ‘Toŋenani muko toŋeteyote,’ yeteŋgo. Ŋunde ŋuroko quhuríye yote ŋu.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa mata fim na’at, kwa boro men kakafimih. Baise boun kwa kwa’o’o aki matai anuwanuw, kwa a kakafih i tema’am.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.