João 8
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Quko Yesu mira purí Oliv ŋuno oró.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Saraŋoní pitu ko Ya Surumíŋuro hoŋgo quroko oró. Oní unipare soso eneno maheyaŋgurí. Ŋunde ti kunditero unipare mande rondaqe yunoyaró.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Asa hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoyaFarisi uni kumimboyase simbururu pare ka qenero re mahero tunomo roti kaŋaró.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Kaŋiní Yesu ŋande oseseyaŋgurí, “Rondaqe-rondaqe uni, pare ŋako se simbururu teyoní unipareto qeneŋgo.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Hutuŋo mandekoMosesko mande kondé ŋande yaró, ko nore wondo rero pare ŋunde quro saŋano raŋo urato khumoweya, yaró. Quko ketoko date yeweya?”
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Enendo Yesu towoŋowero ŋunde oseseyaŋgurí. Yesuko topé tero mande koroqe yiníkata re mande khono rotowato, yero iŋaŋgurí. Quko Yesu kondéqero kandímbo noko puŋomo nakayáŋaró.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Ŋunde tiní watí-watí oseseyiqo, kaŋero ŋande osese yereró, “Dani uni ka ye keweroye moŋgo quhurí ka kama taró, ŋundo meté wondo korete qu re pare ŋuro saŋano raŋoní.”
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Yero pitu ko kondéqero noko puŋomo nakayáŋaró.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Ŋunde yiní iŋoro uni kanata-kanatako, asa koretero uni koŋgomu yate uni tukú ŋu soso roto toŋeŋgurí. Yate pare ŋu enemata yotoro ŋuno kaŋaró.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Kaŋiní Yesu otoqo kaŋero pare ŋande miraró, “Pare, uni ŋano qu dana uteŋgo? Uni kape ke topé piyimi ka kunoweyape ma kini?”
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Yiní pareto ŋande yaró, “Awa, kini,” yaró. Yiní ŋande yaró, “No ŋuya topé piyimi kama kunoteno. Ke meté toŋeya imemo kaŋuya quhurí ma tewero.”
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Asa Yesuko unipare pitu ko ŋande yimiraró, “Noko uniparetoro hiyó ŋuko no naŋge. Uni ka no nohoweweya ŋuko huriri qurowore khe kama uyoweya. Kini. Ŋuko yoto-yoto koro hiyóŋo moré.”
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Yiní Farisi unindoiŋoro ŋande miraŋgurí, “Keto keŋo yesowo yeyote. Ŋunde ŋuro mande yeyote ŋu hamó kini.”
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Yi mande topé ŋande yimiraró, “Kini, nondo neneŋo yesowoyoteno quno ŋunoko mandene ŋu mande hamó naŋge. Dokoro no da noŋgo mahenowó quya dawore owano quya iŋoyoteno. Quko ye da noŋgo no mahenowó quya dawore owano quya kama iŋoyoteŋgo.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Yeko koweye saŋaníwore uni yiyo ronda yereyoteŋgo. Nondo uni ka kama qene rondaŋeyoteno.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Quko no uni ka qene rondaŋewano tiníqo, ronda-ronda mande yeteno ŋuko hamó naŋge. Dokoro, nondo naŋge kama rondaŋeyoteno. Kini. Awa asá nereró ŋuya noya ronda-ronda ŋunde teyotero.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Yeŋo hutuŋo mandekomande ŋande yote, asa uni irisako mande kanata yesowowari tiníqo, mandeyari ŋuko hamó.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Nondo neneŋo yesowo yeyoteno, ko Awando asá nereró ŋu ŋuya neneŋo yesowo yeyote.”
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Ŋunde yiníqo, Farisi unindo ŋande oseseyaŋgurí, “Awaŋge da?” Yiní Yesuko mande topé ŋande yaró, “Ye no kama iŋo nunoyoteŋgo, ko Awane ŋuya kama iŋo inoyoteŋgo. Ko ye no iŋo nunoyaŋgo tiníqo, Awane ŋuya iŋo inoyaŋgo.”
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Yesuko Ya Surumímboro yendémo ŋuno mone kopowero quro wembómo ŋuno kaŋero unipare iŋo-iŋo rondaqe yunaró. Ŋu naruko ŋuno mande yaró, quko uni kato kama kondé towo kusiyaró, dokoro, eneŋo naruyó kama maheró.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Asa Yesuko unipare kaŋuya ŋande yimiraró, “No roto toŋeweqo, ye seqa nerewaŋgo. Ko quhuríye muko yoní ye khumowaŋgo. No dano toŋewe teteno ye ŋuno toŋewero mepémo kini.”
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Yiní Juda koro uni pará-parámbo iŋoro ŋande epe mito-mito taŋgurí, “Do karo ŋande yete, ‘No dano toŋewe teteno ye ŋuno toŋewero mepémo kini,’ yete? Ŋumbeka eneŋombo eneŋo kowí uto khumowero yete?”
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Yi Yesuko ŋande yimiraró, “Yeko ame noŋgo qu; no kore koŋgo qu. Yeko noko ŋaro qu; noko noko ŋaro qu kini.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Ŋunde ŋuro no ŋunde yimiroteno, quhuríye muko yoní ye khumowaŋgo. Dokoro yendo, ŋuko no naŋge,ŋuro iŋondutu kama tewaŋgo tiníqo, quhuríye kate-kate muko yoní ye khumowaŋgo.”
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Ko ŋande oseseyaŋgurí, “Ke dani ka?” Yi Yesuko ŋande yimiraró, “Hurímo ŋuno no dani ye yimiranowó.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 No yeŋo muríyemboro yero ye ronda yerewano quro mande qambu ŋana. Quko no asá nereró ŋuro murí muko hamó naŋge. Ko mande soso no iŋanowó ŋuko, nondo yesoworo nokono unipare yimiroteno.”
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Yiní iŋaŋgurí, quko Yesuko Awandoro yimiraró ŋu kama iŋoyi tondaŋaró.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Ŋunde ŋuro Yesuko ŋande yimiraró, “Yendo Unindoro Naŋuníŋu hokowaŋgo quno ŋunoko ŋande iŋoyi tondaŋeweya, asa ŋuko no naŋge, ko neneŋombo neneŋo oka kama teyoteno. Kini, Awando mande rondaqe nunaró ŋu naŋge yesowo yeyoteno.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 No asá nereró ŋuko noya yote. Enendo norotoní nenemata kama yoteno. Kini. Ko naru rokóŋoro eneŋo iŋo-iŋoyó ŋu teyoteno.”
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Ŋunde yiníqo, unipare qambu qundo iŋoro iŋondutuwoyaŋgurí.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Asa Yesuko Juda unindo eneŋo iŋondutuwoyaŋgurí mu ŋande yimiraró, “Ye mandene towowaŋgo tiníqo, ye neneŋo iŋo-iŋo rewero unine hamó yotoro
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 mande hamó ŋu iŋoyowaŋgo. Ko mande hamó ŋundo yeŋo kusi-kusiye ŋu orosoyiní kina yowaŋgo.”
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Yiní mande topé ŋande yaŋgurí, “Noreko Abraham koro sowe qu. Naru kano uni kato nore kusi niriní eneŋo kho simóŋokama tatowó. Ke date koro, yeŋo kusi-kusiye orosoyiní kina yowaŋgo, yete?”
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Yesuko mande topé ŋande yimiraró, “No hamó horé ye yimiroteno, uni quhurí teyoteŋgo ŋuko quhuríyómboro kho simó yoteŋgo.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Kho simó kako eneŋo sopo-sopoyómboro suwisawi qu kini, eneya suki-suki kama yoweya. Quko naŋo-simó kako iwímboro suwisawi horé qu ka, eneya suki-suki yoweya.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Ŋunde ŋuroko Naŋuní ŋundo kusi-kusiye orosoyiní kina yowaŋgo tiníqo, kusi-kusiye hamó kini taró.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 No iŋoteno, yeko Abraham koro sowe qu. Quko neneŋo mandene muko ye quroyemo ŋuna kama yote. Ŋuroko ye no uratoka khumoní yeyoteŋgo ŋu.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Noko Awanembo o witú nereró ŋuro mande yesowo yeyoteno. Ko ye ŋuya awayemboro murí iŋoro howeyoteŋgo.”
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Ŋunde yiníqo, mande topé ŋande yaŋgurí, “Noreŋo awanani muko Abraham.” Ko Yesuko ŋande yimiraró, “Yeko Abraham koro simó hamó tiníqo, ye Abrahamko murí teyaró ŋunde naŋge teyowaŋgo.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Nondo komo Anutu koro mande hamó mu iŋanowó ŋu soso yeno yesowanowó. Ko yendo no nuri khumowano yeteŋgo. Abrahamko o ŋunde qu kama taró.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Kini, yendo awaye hamómboro murí qu naŋge teyoteŋgo.” Yiní ŋande miraŋgurí, “Ná-námani muko khe pare tero o piyimi teyate kama pisi nereŋgurí. Kini. Noreko Awanani kanata naŋge, ŋuko Anutu.”
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Ko Yesuko ŋande yimiraró, “Asa Anutuko yeŋo Awaye hamó tiníqo, newonde meté no nunowaŋgo, dokoro, no Anutu rotoro ŋano mahenowó. No neneŋombo ŋano kama mahenowó. Kini. Asá nereró quro iŋo-iŋoyómboro ŋano mahenowó.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Quko ye do murí karo mandene ŋa kama iŋi tondaŋeyote? Murí muko ŋandiro, ye kusumboye rero neneŋo mandene iŋowero mepémo kini.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Yeko awa karo naŋo-simó, ŋuko Monimbu. Ko ye awayemboro iŋo-iŋoyó howewero quro niŋgu-niŋgu teyoteŋgo. Komo suki ŋuya itaka ŋuya ene uni yuroní khumowero uni yara qu. Ko murí hamó mu kama howeyara, dokoro, murí hamó ŋuko eneno kama yora. Mande kota ŋu yeyara, ŋuko eneŋo mandí horé. Eneko kota mande yewero uni qu ka ko mande kota ŋuro simburí.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Quko nondo mande hamó mu yeyoteno, ŋunde ŋuro ye kama iŋondutu nereyoteŋgo.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Ye dani kato no quhurí ka tanowó ŋuro tunomo meté yeweya? Ko no mande hamó ŋu yesowo yeyoteno tiníqo, ye do murí karo kama iŋondutu nereyoteŋgo?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Anutu koro simó ŋuko Anutu koro mandí iŋoyoteŋgo. Ŋunde ŋuroko ye ene mandí kama iŋoyoteŋgo, dokoro yeko Anutu koro simó kini.”
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Asa Juda koro uni pará-parámbo mande topé ŋande yaŋgurí, “Nore ŋande yeteto, ko keko Samariauni qu ka, ko yuqa piyimi kake quroko yote. Mande ŋuko hamómbe ma kini?”
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Ŋunde yi ŋande yaró, “Yuqa piyimi kato no quroko kama yote. Quko no Awane ará te inoyoteno, ko yendo owéne ri umbute.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Noko neneŋo owéne hokowero quro khe kama seqateno. Khe ŋu seqaro qene rondaŋeyote qu ka yote.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Hamó horé no ye yimiroteno, ko uni kato neneŋo mandene howeweya tiníqo, ene naru suki-suki kama khumoweya.”
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Yiní Juda unindo ŋande miraŋgurí, “Itakako nore hamó iŋoteto, yuqa piyimi qu ke quroko yote. Abrahamko komo khumaró, ko ye-ye uniŋuya komo khumaŋgurí. Quko ke ŋande yete, ‘Uni ka no mandene howeweya tiníqo, ene naru suki-suki kama khumoweya.’
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Date koro? Ke peka nore usinani Abraham takate? Ŋuko komo khumaró. Ko ye-ye uni ŋuya komo khumaŋgurí. Ke dani ka yero iŋote?”
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Yesuko mande topé ŋande yaró, “Ko no neneŋo owéne hokoyowano tiníqo, seréne muko hamó kini. Quko neneŋo Awanemboko owéne hokoyote. Ko ye ŋande yeyoteŋgo, Awane ŋuko yeŋo Anutuye, yeyoteŋgo.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Hamó, ye kama iŋo inoyoteŋgo, quko nondo ene iŋo inoyoteno. Qeni, ‘No ene kama iŋo inoyoteno,’ ŋunde yewano tiníqo, nondo ye qembe kota-kota uni tunoqewano. Quko no ene komo iŋoro eneŋo mandí meté howeyoteno.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Komo Abraham, pukoye ŋundo neneŋo narune qenewero ŋuro niŋgu-niŋgu taró. Ko ene qeneró quno, asa newonde meté hamó taró.”
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Ŋunde yiní ŋande miraŋgurí, “Keko kumima naruke 50 ŋunde kama rotaró, ko kepe Abraham qenerómbe, hamómbe?”
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Ko Yesuko ene ŋande yimiraró, “No hamó horé ye yimiroteno, komo Abraham kama tunoqeyoní, no neneŋombo yorano.”
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Ŋunde yiníqo, urowero wondo siyaŋgurí.Quko Yesu mondó ta sóqero Ya Surumímboro hoŋgo ŋu rotoro yendésina uró.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.