João 5

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Imemoŋgo Juda uniparetoro o ne-ne ka tunoqaró, ko Yesuko Yerusalem oró.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Yerusalem ŋuno, sono towo tomó ta ka ŋuno yora. Sono towo ŋuko yendémboro hoŋgo mako taŋgímo yora. Hoŋgo mako ŋuro owí muko Sipsip koro Mako, ko sono towo ŋuro owí Aram mandekoŋuko Betisaita. Sono towo sumeyoro ŋuno yokoneyó kandeka ŋuno yaŋgurí.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Yokonemo ŋuno se khumo uni qambu, asa toŋeye pokawí mu, kheye piyimi mu, ko uni wimbuye moré kini khumowí mu, ŋuno eteyaŋgo.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 (-)
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Uni ka yokonemo ŋuno yora, ene wimbí moré kini se khumo teyate kumima naru 38 ŋunde rotaró.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Asa Yesuko uni ŋu eteyoní qenero, uni ŋu se khumo piru teyote, ŋunde iŋoro ŋande oseseyaró, “Kepe, koweke meté tiní, ye iŋotepe, ma kini?”
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Se khumo uni ŋundo mande topé ŋande yaró, “Awa, sono okoko teyote quno no uni kato norero sono towo quroko ŋuno norotowero moré kini. Neneŋombo uyoteno quno uni kumimbo waka ta uro no taka nereyoteŋgo.”
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Ko Yesuko ŋande miraró, “Ke otoqoya yakutíŋge re korowoya khete-khete u.”
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Yiní waka ta se khumo kini tiní uni ŋuko meté taró. Meté tiní ene otoqoro yakutíŋo re koroworo khete-khete uyaró. Ŋu naru ŋuko Sapat naruko.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Ŋunde ŋuroko Juda koro uni pará-parámbo uni ŋu qenero ŋande mito yaŋgo, “Itaka ŋako Sapat naru. Hutuŋo mande ŋande yete, ke yakutíŋge ma re korowowero.”
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Quko enendo mandeye topé ŋande ye yimiraró, “Uni no noriní meté tanowó ŋundo ŋande nimiraró, ‘Yakutíŋge re korowo uya,’ yaró.”
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Yiní ŋande oseseyaŋgurí, “Dani kato kimira, ‘Re korowo uya,’ yaró?”
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Quko se khumo uni meté tunoqaró ŋundoko uni dando ŋunde miraró ŋu kama iŋaró, dokoro komo Yesuko unipare qambu yendé ŋuno yaŋgurí quro keweroyemo toŋeró ŋuro tero.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Tukúko Yesu Anutu koro Ya Surumíŋuro hoŋgo quroko oro uni ŋu seqaro ŋande miraró, “Iŋo. Ke itakako meté tete. Ke kaŋuya o piyimi ma tewero, yate quhurí parámi kaŋuya keno maheweya koro.”
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Yiní uni ŋu uyaro Juda koro uni pará-pará ŋande yimiraró, “Uni no noriní meté tanowó ŋu, ŋuko Yesu naŋge.”
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Ŋu murí ŋuro Juda koro uni pará-parámbo Yesu o piyimi te inoyaŋgurí, dokoro ene Sapat narukoŋuno o ŋunde qu teyara.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Quko Yesuko mandeye topé ŋande yaró, “Awanembo kho suki teyoní, yate itaka ŋa arete ŋa. Ko no ŋuya kho teyoteno.”
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Ŋunde ŋuro murí irisa ŋuro Juda koro uni pará-parámbo hamó horé, uratoka khumoní, ye iŋaŋgurí. Dokoro Sapat naru koro hutuŋo mande ŋu wendaqaró, ko ŋande yaró, “Anutuko neneŋo awane.” Ŋunde yeroqo eneya Anutu koya ŋunde naŋge, yaró.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Asa Yesuko mandeye topé ŋande yaró, “No hamó horé ye yimiroteno, Naŋuní eneŋombo oka tewero mepémo kini. Kini, enendo Iwí oka teyote qu qenero ŋu naŋge teyote. Dokoro Awando oka teyote ŋu naŋge Naŋunímbo teyote.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Hamó, Awando Naŋunímboro hamó iŋoro o eneŋombo teyote ŋu soso witúŋoyote. Itaka Awando o tomó ta ka tete, quko imemoŋgo o parámi witúŋoníqota ye iŋondata parámi tewaŋgo.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Qeni, Awako uni khumaŋgurí ŋu yoriní otoqo yoto-yoto reyoteŋgo. Ŋundiro naŋge Naŋuní ŋuya ene iŋo-iŋoyó howero uni kumi yoriní yoto-yoto reyoteŋgo.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Ŋuya Awako uni ka kama ronda yereyote. Kini, enendo unipare soso ronda yerewero quro owé ŋu Naŋuní re inaró.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 Ŋuro tero uni soso Awa ará te inoyoteŋgo ŋundiro naŋge Naŋuní ŋuya ará te inoyowaŋgo. Quko uni ka Naŋuní yesaráŋoyoteŋgo ŋundo Awando ene asáŋoní maheró ŋuya yesaráŋoyoteŋgo.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 “No hamó horé ye yimiroteno, uni ka no maŋgone iŋoyote ko no asá nereró mu iŋondutuwoyote ŋuko yoto-yotoyó suki-suki moré. Ŋuko topé piyimi kama reweya. Kini. Enendo kindo khumo rotoro yoto-yoto quroko oró.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 No hamó horé yimiroteno, naru kanoko, iyo, itaka tunoqete ŋa, unipare khumowí mu Anutu koro Naŋunímboro maŋgó iŋowaŋgo. Iŋoro yoto-yoto rewaŋgo.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Qeni, Awako eneŋomo yoto-yoto ŋu towote. Ŋundiro naŋge enendo wimbu Naŋuní inoní ene ŋuya eneŋomo yoto-yoto ŋu towote.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Ko unipare soso ronda yerewero quro owé ka Naŋuní re inaró, dokoro eneko Unindoro Naŋuní.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 “Ye mandene ŋaro iŋondata parámi ma tewero. Imemoŋgo naru kanoko unipare uni tapuko yoteŋgo qu maŋgó iŋoro
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 uni tapu rotoro yendémo mahewaŋgo. Mahero unipare o meté teyaŋgo ŋuko pitu ko otoqoro yoto-yoto rewaŋgo. Ko unipare o piyimi teyaŋgo ŋuko pitu ko otoqoro mande khono kaŋero topé piyimi rewaŋgo.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 No neneŋombo naŋge oka ka kama teyoteno. Awanemboro maŋgó iŋoro unipare oteteye moŋgo ronda yereyoteno. Ko ronda yereyoteno ŋuko roneneŋowí mu, dokoro neneŋo iŋo-iŋo qu kama howeyoteno. Kini. Nondo eneŋombo no asá nereró ŋuro iŋo-iŋoyó howeyoteno.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 “Asa nondo naŋge neneŋo yesowoyoteno tiníqo, mande ŋuko hamó kini.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Uni kaŋuyaneneŋo yesowoyote, ko no ŋande iŋoyoteno, mande yeyote ŋuko mande hamó.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 “Yendo Jon oseseyuriqo, enendo mande hamó yesowaró.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Uni kato mande ka neneŋo yete ŋu no kama iŋo inoyoteno. Quko Jon koro mandí ŋuro yeteno, dokoro, ye iŋondutuwoyiqo, Anutuko rambaruru koŋgo yoreweya.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Jonko te suru qembe qaro unipare hiyó yunoyara. Ko yendo naru tukuni hiyó ŋu qenero niŋgu-niŋgu taŋgurí.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 “Quko no mande yesowoyoteno ŋuko Jon koro mandí ŋu takate. Qeni, Awanembo kho ka temukowero quro nunaró. Ko o teyoteno ŋuko neneŋo yesowoyote, dokoro Awanembo no asá nereró.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Ko Awando asá nereró ŋu, eneŋombo neneŋo yesowaró, quko yendo maŋgó kama iŋoro umu-kembé kama qeneŋgurí.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Ko mandí ŋuya yeno kama yote, dokoro, ye Awando uni asáŋaró ŋuro mandí kama iŋondutuwoyaŋgurí.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Yeko ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko mande sokomekoŋuno nakayáŋaŋgurí ŋuwore yoto-yoto suki-suki rewaŋgo. Ŋunde ŋuroko ye sokome ŋu kondé weyo rondaŋeyoteŋgo. Ko sokome ŋundo neneŋo yesowo yeyote,
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 quko yendo yoto-yoto rewero quro nono kama maheteŋgo.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 “Unindo seré te nunote ŋuro no kama iŋo inoyoteno.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Quko no yeŋo newondeye iŋomukoteno, asa ye newonde meté Anutu kama inoyoteŋgo.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Noko Awanemboro owímo mahenowó, quko ye mandene kama iŋoyoteŋgo. Uni meyowo kato eneŋo owímo naŋge mahiníqota ye mandí iŋowaŋgo.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Ye date iŋondutu tewaŋgo? Yendo seré epe ino-ino teyoteŋgo, quko Anutu kanata koŋgo owé parámi ŋu kama seqayoteŋgo.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 “Ŋande ma iŋowero, ko nondo Awa toŋímo ye yore mande khono kama yorotowano. Kini, samaka-samakaye, Mosesŋundo mande kho yunoweya.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Dokoro ye Moses koro mandí ŋu iŋondutuworoqota neneŋo mandene ŋuya iŋondutuwowaŋgo, dokoro, mande nakayáŋaró ŋuko neneŋo yesowo yeyote.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Quko ye mande nakayáŋaró ŋu kama iŋondutuwoyaŋgurí. Asa ko ye date neneŋo mande qu iŋondutuwowaŋgo?”
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.