João 4

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jonko iŋo-iŋo rewero unipare yorero sono re yunoyaró, ko Yesu ŋuya ŋunde taró, quko enendo parámi tero Jon ŋunde takaró. (Hamó, Yesu enepa naŋge uni ka kama sono re inaró. Kini. Eneŋo iŋo-iŋo rewero uniyómbo naŋge sono re yunoyaŋgurí.) Ko Farisi unindo o taró ŋuro mande piŋayó iŋoyiqo, Yesuko ŋuro iŋoro Judia mira ŋu rotoro Galili mirako ŋuno uró.
1 Pharisee hinowar Jesu i bigegesairih naatu John natabir ana bai’ufununayah moumurih na’in bapataito ebitih,
2 — ausente —
2 turobe iti i men Jesu bapataito ebitih, baise i ana bai’ufununayah.
3 — ausente —
3 Anamaramaim Jesu, i Judea ihamiy naatu matabir maiye in Galilee.
4 Asa Galili urowero Samaria mirakeweroko ŋuno uyaró.
4 Boun ana remoramaim i boro Samaria wanawanan narun nan.
5 Ŋunde uyareyate yendé parámi Sika ŋuno uyaró. Yendé sumeyoro ŋuno mira ka komo Yakopko naŋuní Josep inaró mu ŋuno yaró.
5 Imih i Samaria bar merar wabin Sychar tit, Jacob ana me kamar i natun Joseph bitin i sisibinamaim.
6 Mira ŋuno meré sono ka Yakopko saró mu yaró. Asa Yesu khewore uyareyate kowí surumíŋoní kosa keweroko mahero meré sono sumeyoro ŋuno kunditaró.
6 Jacob ana harew karakar i nati’imaim, naatu Jesu ef nan hahar, karakar sisibin mara’at ma. Nati i ouyit.
7 Kunditiní Samaria pare ka sono mondowero maheró. Mahiní Yesuko ŋande miraró, “Sono re nunoka newe.”
7 Samaria babin harew huninamih nan anamaramaim, Jesu babin isan eo, “Karam harew ititu atatom?Jesus Samaritan babin hairi tibidudur|alt="Jesus talking to Samaritan woman" src="CN01674B.TIF" size="col" loc="Jhn 4.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.7"
8 (Ŋunde yaró, dokoro iŋo-iŋo rewero uniyó o qoyemboro kimowero yendémo omukaŋgurí quno.)
8 I ana bai’ufununayah hin bar merar bay tobonamih.
9 Asa Samaria pare ŋundo ŋande miraró, “Keko Juda uni ka, noko Samaria pare ka. Ke date koro ŋunde yete, ‘Sono re nunoka, newe?’” (Ŋunde yaró, dokoro Samaria unipareto topako neyaŋgo tiníqo, Juda unipareto ŋu noŋgo kama newaŋgo.)
9 Samaria babin Jesu isan eo, “O i Jew naatu ayu i Samaria babin. Mi’itube ayu isou harewamih kufefefeyan?” (Jew hai naukwat, o hai kerowas boro men Samaria bairi hinafaram hinaa hinatom.)
10 Asa Yesuko ŋande miraró, “Keto Anutu koro puriŋo koya uni, sono re ŋuno yero kimira ŋuya iŋote tiníqo, ene kirayoyiqo, sono yoto-yotoyó moré mu re kunoweya.”
10 Jesu, babin isan iya’afut eo, “O God ana siwar itasoso’ob na’at yait o isa harew tomamih efefeyan, o boro itibatiy i boro yawas ana harew tit itatom”.
11 Yiní ŋande yaró, “Awa, ke kumbeke moré kini ŋa! Meré sono ŋako meré piyimi. Ŋunde ŋuro sono yoto-yotoyó moré ŋu, ke da noŋgo reweya?
11 Babin eo, “Aro, o taratarfuruwen men ibai ina naatu karakar ana sou i manin na’in ra’iy in. Karakar menatanamaim boro iti yawas ana harew inab?
12 Usinani Yakopko meré sono ŋa nore nunaró. Eneŋombo ŋano neyara, ko naŋo-simó, makao, sipsipyó ŋu soso meré sonono ŋano neyaŋgurí. Keŋo owéŋgepo Yakop koro owí takate, peka?”
12 Iti karakar i aki agir Jacob kair imaim ma tomatom, naatu ana haru ana for ouman. Iti karakar aki iti. O taiyuw ku’o’o, o Jacob inatabir?
13 Yesuko mande topé ŋande yaró, “Uni kato meré sonono ŋano neyoteŋgo, quko imemoŋgo pitu ko sono koro khumoweya.
13 Jesu iya’afut eo, “Orot babin etei iti harew natomatom boro sikan namamah maiye,
14 Quko uni ka nondo sono re inoteno ŋu neweya ŋuko naru suki-suki sono koro kama khumoweya. Kini, sono re inoteno ŋuko quroyómo ŋuno sono umó ŋunde qembe tunoqero yoto-yoto suki-suki inoweya.”
14 baise yait ayu harew anitin natomatom boro men sikan namamah. Naatu harew nati ayu anabitin boro wanawananamaim harew buruburur namatar. Naatu yawas’anaharew imaim na’in nitin, naatu yawas wanatowan nab.
15 Pareto ŋande miraró, “Awa, sono ŋunde qu re nunokata imemoŋgo sono koro khumoro mahero ŋa noŋgo sono kama mondoyowano.”
15 Babin Jesu isan eo,” Aro, harew nati ayu kwiti saise ayu men sikou namamaa nan naatu men mar etei iti’imaim harew huninamih anan.”
16 Yiní ŋande miraró, “Ke toŋeya kameŋge neko re mahiri.”
16 Jesu babin iu, “Kwen ku’af aaw isan naatu kumatabir kuna.”
17 Yiní mande topé ŋande yaró, “No kamene moré kini.” Yiní ŋande miraró, “Hamó yete, ke kameŋge moré kini,
17 Babin iya’afut eo, “Ayu aawu en.” Jesu eo,” O aaw en ku’o’o i turobe.”
18 dokoro komo ke kameŋge kandeka qu yorotaró ŋu. Ko uni ŋu keya yotiri ŋuko, keŋo kameŋge kini. Mande yete ŋuko hamó naŋge.”
18 Anababatun, o oro’orot etei five, i aa’awanen naatu orot iti boun airi kwama’am i men o aawamih. Abistan iti boun i’o’o i turobe.”
19 Ko pareto ŋande miraró, “Awa, itakako no iŋoteno, keko ye-ye unika.
19 Babin eo, “Aro, ayu ai’iti, o i dinab orot.”
20 Nore usi-sinani muko mira purímo ŋano koporo potoruku teyaŋgo. Asa ye Juda unindo ŋande yeyoteŋgo, uni soso Yerusalem ŋuno naŋge potoruku ti.”
20 “Aki ai a’agir iti oyawemaim hikwakwafir, baise kwa Jew kwa’o’o kwafiren efan i Jerusalemamaim tanakwafir.”
21 Yesuko ŋande miraró, “Pare, ke mande ŋa kondé iŋo. Imemoŋgo naru kano yendo mira purí ŋano Anutu Awa potoruku kama te inowaŋgo. Ŋuya norendo Yerusalem ŋuno potoruku kama te inowato.
21 Jesu eorereb eo, “Babin ayu initutumu, veya i enan anamaramaim kwa boro men Tamat no oyawemaim o Jerusalemamaim kwanakwafir.
22 Ye Samaria, yeko o kama iŋoteŋgo ŋuro potoruku te inoyoteŋgo. Nore Juda, noreko o hamó iŋoyoteto ŋuro potoruku te inoyoteto. Dokoro nore soso rambaruru takawero murí ŋu Juda uniwore maheró.
22 Kwa Samaria men kwaso’ob abistan kwakwakwafir, aki aso’ob abistan a kwakwafir, anayabin yawas i Jew sabuw biyahine na.
23 Quko naru ka tunoqewe tete, hamó itaka tete. Naru ŋunoko uni potoruku hamó te inoyoteŋgo qundo yuqayewore Anutu potoruku hamó te inowaŋgo. Ko Awando uni ŋunde qu seqa yereyote.
23 Veya i enan naatu natitaka anamaramaim anababatun kwafirenayah boro Regah turobe naatu Anuninamaim hinakwafir, naatu kwafirinayah iti na’atube i boun Regah enunuwet.
24 Asa Anutu ŋuko yuqa naŋge. Ŋunde ŋuroko dani ka potoruku te inoyoteŋgo ŋuko yuqayewore potoruku hamó te inowaŋgo.”
24 God i Anunin, naatu i ana kwafirenayah i turobe naatu Anuninamaim hinakwafir.”
25 Yiní ŋande miraró, “No iŋoteno. Mesaiya ŋu, ‘Kristo,’ ye nekoyoteŋgo, ŋundomahero o soso wisiyoro nore nunoweya.”
25 Babin eo, “Ayu nati Roubininenayan i aso’ob (Keriso terarouw) i enan. I nanan ana veya i boro sawar etei it isat nakubuna.”
26 Yiní ŋande miraró, “Ŋuko no naŋge, itaka keya mande teyotero ŋa!”
26 Imaibo Jesu eorereb eo, “Ayu i yait? Ayu yait airit ta’o’o.”
27 Yesuko yiní kini tiní iŋo-iŋo rewero uniyópitu ko maheŋgurí. Mahero, Yesuko pare kaya mande tariyó ŋu yiyoro iŋondata parámi taŋgurí. Quko uni kato pare ŋu ŋande kama oseseyaró, “Ke do ka rewero mahete?” ko kato Yesu ŋande kama oseseyaró, “Ke do karo pare ŋuya mande teyotiri?”
27 Jesu eo oumatan, ana bai’ufununayah himatabir hina hitit naatu Jesu babin hairi hibidudur hi’itih hi’ororsa’ir. Baise men yait ta kok babin tibatiy, o Jesu hitibatiy, “Anayabin aisimamih babin airi kwabidudur?”
28 Asa pare ŋu kumbeyó rotoro yendémo uyaró. Uyaro unipare ŋande yimiraró,
28 Naatu babin ana harew hunihun ihamiy, i matabir in bar merar tit naatu sabuw nati’imaim hima’am hai tur eo’wen,
29 “Ye maheya uni ka ŋana qeni. Enendo nondo o komo teyano qu soso nimitomukote. Uni ŋumbeka Kristo ŋuno qu?”
29 Kwana tan orot kwa’itin, sawar abistanawat asisinaf etei’imak au tur eowen. Ta’itin i Roubinineyan wariten?”
30 Yiní unipare yendé rotoro Yesu qenewero maheŋgurí.
30 Naatu bar merar hihamiy naatu sabuw etei ef hinuwet hin Jesu biyan hitit.
31 Asa pare yendémo uyarewero toŋeró quno iŋo-iŋo rewero uniyómbo Yesu ŋande miraŋgurí, “Rapi,ke qoŋgeporo ne.”
31 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah hi’o, “Bai’obaiyenayan bay ta ku’aan ya kurutan!”
32 Quko ene ŋande yimiraró, “Nondo o qonemboro moré quko ye ŋuro kama iŋoteŋgo.”
32 Baise i isah eo, “Ayu au bay menamaim ana’ani’aan kwa men kafa’imo kwaso’ob.”
33 Ŋunde yiní epe mito-mito ŋande yaŋgurí, “Ŋambeka uni kato o qímboro ka se mahero inoyote?”
33 Imih bai’ufununayah taiyuwih hima hi’o, “Ta’itin sabuw afa bay hibow hina hitin eaa wariten?”
34 Yiqo, ŋande yimiraró, “Neneŋo o qonemboro ŋu, nondo no asá nereró ŋuro iŋo-iŋoyó howero eneŋomboro khoyó rewe kini teweya, ŋuko neneŋo o qonemboro ŋu.
34 Jesu eo, “Ayu au bay, i yait ayu biyafaru i anakok anabosiyasiyar anasinaf naatu bowabow ayu bitu i anabow anisawar.
35 Yembe, ‘Kombo nimí kini ŋunde rotoroqota kho noŋgo siyowero naru ŋu tunoqeweya,’ ŋunde yeyoteŋgo, hamómbe? Quko nondo ye ŋande yimiroteno, ‘Toŋeteya kho gima meté qeni. Komo eŋgé ŋu tunoqa.’ Itaka ka
35 Kwa iti na’atube kwa’o’o, ’Sumar kwafe’en o tafanamaim aki boro anafour’. Baise a tur ao’owen, Kwa matatoniwa’an me kwana’itin gewas naatu bay iyamur sawar fourin isan ana veya tit.
36 eŋgé siyowero uni ŋundo kimoyó rero o eŋgé koponí yoto-yoto suki-suki reyote. Ŋunde ŋuro uni o yuwoyó rimite quya eŋgé siyowero uni ŋuya irisa-irisa niŋgu-niŋgu tewari.
36 Boun auman fourayan boro hibaiyan ana kabay nab, naatu bay four eya’ay ma’ama wanatowan isan, imih ta’itin tanumayan naatu fourayan i hairi auta’imon hiniyasisir.
37 Dokoro mande ŋako hamó, ‘Uni kato o yuwoyó riminíqota meyowomboko eŋgé siyoweya.’
37 Abistan hi’o’o i turobe, “Orot ta’imon etatanum naatu orot ta’imon efafour”.
38 Yendo kho ŋu kama taŋgurí, quko ŋuro eŋgé siyowero quro asá yereteno. Yendo uni meyowombo koweyumu taŋgurí ŋuro eŋgé siyowaŋgo.”
38 “Efan men imaim ima ibowabow, ayu aiyafari kwenan inafouramih naatu i hai fairamaim hibowabow o nonowatin inafour inaa’amih”.
39 Asa pare ŋundo piŋa mande Samaria unipare yimironí iŋoro qambu qundo Yesu iŋondutuwoyaŋgurí. Dokoro, ŋande yaró, “Enendo nondo komo o teyano qu soso nimitomukote.”
39 Samaria moumurih maiyow nati bar merar Jesu hitumitum anayabin babin ana turamaim, “I ayu au sinaf etei eo anowar”.
40 Ŋunde ŋuroko Samaria unipare ŋuno mahero Yesu kirayoro eneya yowero yaŋgurí. Ko yendémo ŋuno kosa naru irisa ŋuno yoraró.
40 Imih anamaramaim Samaria sabuw hina Jesu biyan hititit, hifefeyan bairi ma isan, imih veya rou’ab bairi hima.
41 Ŋuno yotoro mande yeyoní, yate unipare qambu iŋondutuwoyaŋgurí.
41 Sabuw moumurin maiyow hitumatum anayabin i ana turamaim,
42 Iŋondutuworo pare ŋu ŋande miraŋgurí, “Komo keŋo mandeke iŋoro iŋondutuwoyatowó. Ŋu hamó quko itaka noreŋombo eneŋo mandí iŋoro hamó ŋande iŋoteto, ko uni ŋundo naŋge noko unipare soso yoriní rambaruru takawaŋgo.”
42 naatu babin isan hi’o, “Aki bounabo abitumatum, men babin i’o isan, baise abistan tur eo’o aki taiyuwika taini anowar”.
43 Asa kosa naru irisa ŋunde rotoro Yesuko Samaria rotoro Galili uyaró.
43 Veya rou’ab sasawar ufunamaim Jesu efan nati ihamiy, naatu au Galilee na’at misir in.
44 Dokoro eneŋombo ŋande yesowaró, “Ye-ye unika, eneŋo mirayómo ŋuno unipareto ará kama te inoyoteŋgo.”
44 Anayabin i taiyuwin isan eorereb eo, “Dinab orot taiyuwin ana tafaram sabuw isan men tekakakaf”.
45 Ŋunde ŋuroko Galili ŋuno maheró quno ŋuno Galili unipareto qenero niŋgu-niŋgu taŋgurí, dokoro enendo o ne-ne naruko ŋuno Yerusalem ŋuno Yesuko o taró ŋu qeneŋgurí.
45 Imih anamaramaim na Galilee titit, sabuw ana merar hiyi hibai. Anayabin hin Jerusalem Tar Nowaten Hiyuw aa isan hiruru’ay, nati’imaim sawar abistanawat sinaf hi’i’itin isan.
46 Ŋundiro Yesuko pitu ko Galili mirako Kana yendémo ŋuno maheró. Komo yendé ŋuno sono riní rohoréŋoro wain taró. Mahiní wiri yerete unindoro kho uni qu kato yendé kembé Kaperneam ŋuno yora, ko eneŋo naŋuní se khumo taró.
46 Naatu matabir maiye in Canna tit, nati Canna i Galilee wanawanan, imaim harew botabir wine mamatar. Naatu nati’imaim gawan ana orot ukwarin natun sawow Capernaumamaim inu’in.
47 Asa khumowero tiníqota kho uni ŋundo ŋande iŋaró, ko Yesuko Judia rotoro Galili mahete, iŋaró. Ŋunde ŋuroko ene Yesuko uyarero ŋande kirayaró, ko Kaperneam yendémo umburo naŋuní roŋgaruwoníkata meté tiní, yaró.
47 Jesu Judea’ane na Galilee tit ma’am ana tur na nowar. Misir in biyan tit ana tur eowen naatu ifefeyan i tare tan natun sawow inu’in tiyawas i kafa’imo namorob.
48 Asa ko Yesuko ŋande miraró, “Yendo rokó enesó-enesó ŋu kama qeneyoteŋgo tiníqo, yendo kama iŋondutuwowaŋgo, peka.”
48 Jesu sabuw iuwih, “Kwa sabuw ina’inan naatu baifofofor kwana’itah, baise boro men kwanitumatum.”
49 Wiri yerete unindoro kho uni ŋundo ŋande miraró, “Uni Parámi, ke waka ta umbu, naŋone khumoweya koro.”
49 Gawan ana orot ukwarin Jesu isan eo, “Aro, inare tananabo au kek namorob.”
50 Yiní ŋande miraró, “Ke uya, simóŋge muko kama khumoweya, meté tete.” Yiní kho uni ŋu Yesu koro mandí ŋu iŋoní hamó tiní iŋondutuworo roto toŋeró.
50 Jesu orot isan eo, “Kwen! O a kek yawas ema’am!” Orot itumatum abistan Jesu tur isan eo naatu ana ef rura’ah in.
51 Asa Kaperneam ŋuno uyate eneŋo sunará simóŋombo kheko wisumuŋoro ŋande miraŋgurí, “Simóŋge muko meté tete.”
51 I ra’iy inan efamaim ana akir orot bairi hitar naatu ana tur hi’owen, “O a kek i yawas ema’am
52 Ko enendo, do naruko naŋuní ŋu soŋga meté tete, yero osese yereró. Mandí topé ŋande yaŋgurí, “Suwo suwoya kosa rohoréŋoní kowí tiwi ŋu rota.”
52 Naatu ibatiyih, Veya abistanamaim au kek yawas?” Naatu i hiya’afut hi’o, “Fai ouyit one korok na’atube imaim sawow ihamiy”.
53 Ŋunde yiqo, iwímbo ŋande iŋaró, ŋu naruko ŋuno naŋge Yesuko, “Simóŋge muko meté tete,” yiní iŋaró. Ŋunde tero iŋondutuwoní suwisawiyó ŋuya iŋondutuwoyaŋgurí.
53 Naatu imaibo tamah not nati ana veya Jesu eo, “O a kek i boro nayawas.” Imih nati ana baremaim hima’am etei hitumatum.
54 Ŋuko rokó irisayó mu Yesuko Judia rotoro Galili maheró quno ŋuno taró.
54 Iti ina’inan bairu’abin men tesinaf emamatar Jesu sinaf matar, no Judea’ane na au Galilee inan ufunamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.