João 19
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Asa Pailatko mande yiní kuma unindo Yesu re haususuworo uraŋgurí.
1 Naatu Pilate ma’utenayah uwih, Jesu hibai hibowabiwabir sawar.
2 Kuma unindo utó kamí moré qu ka wakaro wiri yerete unindoro takapu qembe toworo kembémo raŋgurí. Ko tuwi mandumi huririyóre kowí punuwaŋgurí.
2 imaibo ma’utenayah kokor hi’afuw hififin ana kowasimih ukwarin hiyoun, naatu faifuw wair hibai hi’osenawein,
3 Punuworo taŋgímo maheyoro ŋande yeyaŋgurí, “Juda koro wiri yerete uni, ke mahete ŋu!” yero kakí tamaŋgurí.
3 naatu hiyen hin biyan hitit naatu hi’o, “Jew hai aiwob ma’ama’anin!” Naatu yumatanamaim hifafar.
4 Asa Pailat pitu ko yendémo uro Juda uni ŋande yimiraró, “Qeni, uni ŋu re yendémo yeno umbuwe teteno. Umbuníqo, ŋande iŋoyi, nondo o koroqe ka eneno kama qeneteno.”
4 Pilate ibanak tit maiye sabuw rou’ay isah eo, “Ayu iti orot kwa namaim abai atitit i anao kwanaso’ob, i biyanamaim ayu men kakafin ta atita’ur.”
5 Ŋunde yero oro Yesu riní yendémo umburó. Ko takapu utó kamí moré qu kembémo ŋuno yora. Ko kowe punu-punuyó mandumi ŋu ŋuya punuwaró. Asa ko Pailatko ŋande yimiraró, “Qeni. Ŋako uni ŋuno qu,” yaró.
5 Jesu ana kowas kokor ukwarin hiyow naatu ana waifuw wair hi’osenawein imaibo hibai hititit. Pilate sabuw isah eo, “Orotoban iti.”
6 Yiní o qa-qa unindoro tapá unindoya eneŋo sopo-sopo unindoya qenero kondé ŋande kiwero yaŋgurí, “Re tipiririkouroyi! Re tipiririko uroyi!” yaŋgurí. Ŋunde yiqo, Pailatko ŋande yimiraró, “Yeŋombo na reya tipiririko uroyi. No neneŋombo o koroqe ka eneno kama qeneteno,” yaró.
6 Firis ukwarih naatu i ana sabuw ukwa’ukwarih bairi hinuw hi’i’itin anamaramaim hitarakouw hi’o, “ku’onaf, ku’onaf!”
7 Quko Juda koro uni pará-parámbo mande topé ŋande yaŋgurí, “Noreŋo hutuŋo mandenani howeyoteto, ko hutuŋo mande ŋuko ŋande nimirote, uni ŋu urika khumoní, yete. Dokoro, enendo ŋande yaró, ‘Noko Anutu koro Naŋuní,’ yaró.”
7 Sabuw hiya’afut maiye hi’o, “Aki ai ofafar eo i boro namorob, anayabin i taiyuwin eorerereb God natun rauw eo.”
8 Ŋunde yi Pailatko ŋu iŋoro hamó sasaro parámi taró.
8 Pilate iti nonowar i ana bir ra’at,
9 Ŋunde tero pitu ko yano oro Yesu ŋande oseseyaró, “Ke yendé da noŋgo qu?” Quko Yesuko mande topé ka kama yaró.
9 matabir maiye bar wanawanan run naatu Jesu ibatiy, “O menane ina?” Baise Jesu men tur ta eomih.
10 Asa ko Pailatko ŋande miraró, “Date koro? Kepe mandene topé kama yewero ŋuro, hamómbe? Noko ke kina korotowero quro wimbune moré, ko kore tipiririko kurowero quro wimbune moré. Kepe ŋumbe iŋotepe ma kini?”
10 Pilate Jesu isan eo, “O men kukokok tur ta ayu isou inao?” “Inaso’ob, ayu isou i fair ema’am boro o ana botaiti inatit o boro ana onafi.”
11 Ko Yesuko mande topé ŋande yaró, “Anutu koreko yote ŋundo ke wimbu kama kunoníqo, asa keto no taka nerewero mepémo kini. Ŋunde ŋuro unindo no keŋo kandekemo norota ŋuro quhuríŋo ŋuko keŋo quhuríŋge ŋu takate.”
11 Jesu iya’afut, “Iti fair ayu tafau’umaim ibai kuma’am, anayabin iti fair i God it. Imih orot yait ayu o isa yayabunu i bowabow kakafin gagamin maiyow bai.
12 Ŋunde yiníqo, Pailatko yendémo uro Yesu kina rotowero quro khe ka seqaró. Quko Juda unindo kondé ŋande yaŋgurí, “Ke uni ŋu kina roti toŋeweya tiníqo, keko Sisakoro topé kini. Uni kato, no wiri yerete uni yoteno, yeyote ŋuko Sisa koro saŋgiríŋo.”
12 Ana maramaim Pilate iti tur nonowar ef nuwet mi’itube Jesu tabotait isan. Baise rou’ay hitarakouw i matabir maiye run, “o nati orot inabobotait ana itinin o i men Caesar ana ofamih. O yait ta aiwob inararouw, o i Ceaser ana wosai orot”.
13 Yiqo, Pailatko iŋoro Yesu re yendémo umburó. Ŋunde tero mira ka owí muko, “Wondo Kuhú,” yero nekoyaŋgo ŋuno mande kho inowero yakutímoŋuno kunditaró. (Mira ŋu Aram mandeworeowí ŋuko “Gapata” yeyaŋgurí.)
13 Pilate iti tur nonowar ana maramaim Jesu bai tit ufun efan wabin teo kabay ana’ubun imaim baibabatiyen ana ura ma’ama tafan mare (Hebrew tur i te’o Gabbatha).
14 Ŋu naru ŋuko Taka yereró quro o ne-ne ŋuro Roŋgaruwowero kosa naru qu, kosa keweroko ŋundiro. Asa Pailatko kunditero Juda koro uni pará-pará ŋande yimiraró, “Yeŋo wiri yerete uniye qeni.”
14 Veya na bi’ouyit nati i Tar Nowaten ana hiyuw ana veya nanamaim Pilate sabuw isah eo. “Kwa a aiwob orot i iti”.
15 Yiní kiwero kondé ŋande yaŋgurí, “Ŋu rika toŋiní! Ŋu rika toŋiní! Re tipiririko uroyi!” Ko Pailatko ŋande osese yereró, “Yembe, nondo yeŋo wiri yerete uniye rero tipiririko urowano, yero iŋoteŋgo?” Yiní o qa-qa unindoro tapá uni ŋundo mande topé ŋande yaŋgurí, “Noreko wiri nerete uninani kanata ŋuna. Ŋuko Sisa naŋge!”
15 Hitarkoukuw hi’o, “kwa’asabun! kwa’asabun!” kwa’onaf! Pilate ibatiyih, “Kwakokok ayu a aiwob ana onaf?” Firis ukwa’ukwarih hiya’afut hi’o, “Aki ai aiwob i ta’imon maiyow, Caesar akisinamo”.
16 Ŋunde yi Pailatko iŋo-iŋoye howero Yesu tipiririko urowero re rotoní kuma unindo sopoyaŋgurí.
16 Imaibo Pilate Jesu ya’abun i isah onafinamih hibai hin.
17 Asa Yesu eneŋombo tipiriri re koroworoyendé rotoro mira ka owí Kembémboro Wimbí ŋuro mira yeyaŋgurí quno ŋuno toŋeró. (Mira ŋu Aram mandeworeowí ŋuko “Golgota” yeyaŋgurí.)
17 Jesu tit ana onaf abar remor in ukwarih rarik ana efanamaim tit. (Hebrew fanahimaim Golgotha). Jesus ana koros eabar enan|alt="Jesus carrying cross" src="cn01833B.tif" size="col" loc="Jhn 19.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.17"
18 Asa ŋunoko Yesu re tipiririko uraŋgurí. Utoro uni irisa ŋuya se tipiriri irisa kawore-kawore quno ŋuno poro yerero Yesu re keweroko porowaŋgurí.
18 Nati’imaim hi’onafen, naatu orot rou’ab auman, Jesu foun in, orot rou’ab roun roun hi’in.
19 Asa ko Pailatko yiní mande piŋa nakayáŋoro tipiriri sombémo raŋgurí. Mande ŋuko ŋandiro: Yesu, Nasaret yendé moŋgo qu, Juda Uniparetoro Wiri Yerete Uni ŋu.
19 Pilate fef kirum naatu onafamaim hidudun, Kikirum i JESU NASARETH OROT, JEWS HAI AIWOB.
20 Pailatko yiní Aram mandewore, Rom mandewore, Grik mandewore mande ŋu nakayáŋaŋgurí. Mira ŋuno qu Yerusalem kutaqemo yora. Ŋunde ŋuro Juda uni qambu mahe mande ŋu weyoro qeneŋgurí.
20 Sabuw moumurih maiyow iti kikirum hi’itin hiyab, anayabin efan iti Jesu hio’onaf i men yokomih bar merar gagamin sisibin. Iti tur i Hebrew, Latin naatu Greekamaim kirum.
21 O qa-qa unindoro tapá uniŋundo qenero Pailat ŋande miraŋgurí, “Ke, ‘Juda Uniparetoro Wiri Yerete Uniye,’ ŋunde ma nakayáŋowero. Kini, ŋande nakayáŋo, ‘Uni ŋando ŋande yeyara, “Noko Juda Uniparetoro Wiri Yerete Uniye.”’”
21 Firis ukwarih, Pilate isan hio, “Jew hai aiwob bikirumin, i eo i Jew hai aiwob.”
22 Quko Pailatko mande topé ŋande yaró, “Ma. Mande ŋu komo nakayáŋano ŋunde yoní.”
22 Pilate iya’afut, “Abistan ayu akikirum, i kirum.”
23 Kuma unindo Yesu re tipiririko uraŋgurí quno eneŋo kowe punu-punuyó soso rondaŋi nimí kini tiní siyaŋgurí. Ŋunde tiqo, kumba newondímo ŋu naŋge yaró. Kumba newondímo ŋu uni kato sirowoyómbo kanata naŋge towaró.
23 Rakit wairafih Jesu hio’onaf ufunamaim ana waifuw hibow hiyarouseben matah kwafe’en himatar, matah taita’imon hiya, rakit wairafih taita’imon isah. Naatu faifuw tafan ebiyoun aurin sakisakir en auman hibai.
24 Ŋunde ŋuroko kuma unindo ŋande epe mito-mito taŋgurí, “Nore kumba newondí ŋu re kama romboŋewato. Kini, kundo ka tero uni dando reweya ye qeneto.” Ŋunde tiqo, komo suki mande sokomeko ŋuno nakayáŋaró qu ka mepémo taŋgurí. Mande ŋuko ŋandiro:
24 Rakit sabuw taiyuwih isah hio, “Men tanasib baise tani’arow tana’itin yait boro nab.” Iti mamatar i tur marasika hio hikirum inu’in i titurobe isan.
25 Asa Yesu koro nimímboya Kilopasi parí, owí muko Maria, koya Maria Maktala yendé moŋgo, soso ŋu Yesu koro tipiririyó roroworo kaŋaŋgurí.
25 Jesu ana onaf anamaim i hinah batabat, naatu i hinah rubun, Mary Clopas aawan naatu Mary Magdalin.
26 Ŋuno kaŋi Yesuko nimímboya iŋo-iŋo rewero uni kayayiyaró. Yesuko iŋo-iŋo rewero uni ŋu hamó iŋoyara. Irisa ŋu kutaqemo kaŋariyó. Asa Yesuko nimí ŋande miraró, “Pare, itaka uni ŋuko keŋo naŋoŋge.”
26 Jesu hinah naatu ana bai’ufununayan orot i ana yabow hairi hibatabat itih, imih hinah isan eo, “Natu ina’itin.”
27 Yero iŋo-iŋo rewero uni ŋu ŋande miraró, “Itaka pare ŋuko keŋo náŋge.” Ko ŋu naru koŋgo iŋo-iŋo rewero uni ŋundo pare ŋu re yayómo oro sopoyaró.
27 Naatu bai’ufununayan orot isan eo, “Hinat ina’itin”. Nati ana veya’amaim bai’ufununayan orot hinah bai hairi hin ana baremaim hima.
28 Tukú Yesu ŋande iŋaró, khoyó ŋu soso kini taró. Ko komo suki mande sokomeko ŋuno nakayáŋaró qu ka mepémo tewero quro ŋande yaró, “Puŋene harete.”
28 Jesu so’ob bounabo sawar etei’imak na ana yomanin tit, marasika Buk Atamaninamaim hikirum inu’in na iturobe. Jesu eo “Ayu sikou mamah.”
29 Kumbe wain oŋgomi maŋgoraró qu ka kutaqemo yora. Asa ŋunde yiní uni kato o piwo qembe ka rero wain oŋgomi ŋuno quroko riní maŋgoriní hisop kambinímo kusiyoro Yesu koro maŋgómo hokaró.
29 Tew ta nati’imaim harew tenakuyakuy awan karatan batabat, wanabir hibai harew hibu’utu’ub isikar wan himetan hi’otra’ah Jesu ufurinamaim hiyei.
30 Yesu niní kini tiní ŋande yaró, “Kini tete.” Ŋunde yero kondéqero yuqayó roto khumaró.
30 Jesu harew kartoman naatu eo, “Iti’imaim sawar.” Imaibo sikan sir naatu ayubin tabaratait.
31 Naru ŋuko Sapat koro roŋgaruwowero naru,ko suwo tiníqo, Sapat naru parámi ka teweya. Juda unipareto ŋande ye iŋaŋgurí, Sapat naru ŋunde quno uni tipiririko yuraŋgurí ŋu ŋuno yoweya ŋu meté kini. Asa ko Pailat mitoro ŋande yaŋgurí, “Uni tipiririko ŋuno yoteŋgo ŋu kheye utaqikata waka ta khumika yore umbu yoroti,” yaŋgurí.
31 Jew ukwa’ukwarih Pilate hifefeyan baibasit baitih orot hio’onafih ah tarkakakiren isan, naatu biyah onaf afe’enane bow yara’iyen isan. Hifefeyan anayabin ana mar natot i Baiyarir Ana Veya. I men hikok biyah boro auyom hita’in.
32 Asa kuma uni ŋundo uyaro uni korete qu Yesu koya tipiririko uraŋgurí ŋu khí utaqaŋgurí. Utaqero meyowo ŋuya khí utaqaŋgurí.
32 Imih baiyowayah hin orot ta wan an hitarkakiren naatu hin orot bairu’abin an hitar kakiren, iti orot hairi i Jesu bairi hio’onafih.
33 Quko Yesuko komo khumaró. Khumoní qenero khí kama utaqaŋgurí.
33 Baise hina Jesu biyan hititit i moroboka inu’in hi’itin, isan imih an men hitarkakiren.
34 Kini, kuma uni kato taŋgí kasina saŋgapo saŋgawaró. Saŋgawoní waka ta sitú koya sono koya umburó.
34 An hitatakakiren efanin sorodiy kiram robra’at Jesu naiwan yi naatu mar ta’imon rara naatu harew auman suwa re.
35 Uni kato ŋu qeneró, enendo ŋuro yesowo yaró. Ko mande yaró ŋuko hamó. Enendo ŋande iŋote, mandí ŋuko hamó naŋge. Ŋunde ŋuro ye ŋuya meté iŋondutu tewaŋgo.
35 Orot iti matar i’itin i eo’orereb, naatu anaorerereb i turobe. I so’ob abistan eo i turobe, isan imih kwa auman kwana’itin kwanitumatum.
36 O tunoqaró ŋundoko komo suki mande sokomeko ŋuno nakayáŋaró qu ka riní hamó taró. Mande ŋuko ŋandiro, “Eneŋo wimbí ka kama utaqewaŋgo.”
36 Iti na’atube matar saise abisa Buk Atamaninamaim hikikirum na iturobe. “Boro men ana rarik ta natato’ob.”
37 Ko mande meyowo, ŋuko ŋandiro, “Uni ene saŋgawaŋgurí ŋu qenewaŋgo.”
37 Tur tabo Buk Atamaninamaim eo, “Sabuw boro hinanuw nati hiyiy hina’itin.”
38 Tukú Josep, Arimatea yendé moŋgo uni kato Pailatko uyaro Yesu koro ukúŋo rewero quro kirayaró. Josep ŋuko Yesu koro iŋo-iŋo rewero uniyó ka, quko ene Juda koro uni pará-parámboro sorero iŋondutuyó tapuŋaró. Asa Pailatko, “Iyo,” yiní Josep uyaro Yesu koro ukúŋo re umburó.
38 Iti ufunamaim Joseph Arimathea orot, Jesu ana bai’ufununayan ta wa’iwa’iramaim na Pilate ifefeyan Jesu biyan tab isan. Anayabin Jew hai ukwarih isah bir. Pilate ana baibasitamaim, Joseph na Jesu biyan bai yare.
39 Nikodemusko eneya ukúŋo re umbuwero uyaririyó. Komo Nikodemus suwono Yesu koya kunditero mande yariyó.Enendo oka nuŋgurí qambu se uyaró. O nuŋgurí ŋuko te sitúmi enesó-enesó rohoréŋaŋgurí qu, ko quhurí muko kilo 30 ŋundiro.
39 Nicodemus gugumin ta i wan in Jesu i’itin, i boun raiy ta wabin myrrh naatu raiy ta wabin aloes auman higagamuw ana bit i 30 kilos bai na Joseph hairi hin.
40 Asa Josep koya Nikodemus koya Yesu koro ukúŋo re umburiyó. Rero Juda uniparetoro ukúyemboro muríye howero o nuŋgurí ŋu tuwi kekere sara-sara ka rero tuwipo Yesu ukúŋo wiwiyariyó.
40 Orot hairi Jesu biyan hibu’ub hiyare naatu Jew hai bairahiya ana efamaim biyan raiyamaim hibobunei naatu rah ana faifuwamaim hisum.
41 Yesu tipiririko uraŋgurí quno ŋunoko kho ka kutaqemo yora. Ko khono ŋunoko uni tapu kayora, ŋuko uni ukú ka re ŋuno kama reyaŋgo qu.
41 Efan menamaim Jesu momorob i sisibinamaim i masaw ta, naatu nati masaw wanawanan hub boubun men yait ta imaim hiyai.
42 Ŋu naru ŋuko Juda uniparetoro Roŋgaruwowero Naruqu, ko uni tapu ŋu kutaqemo yora. Ŋunde ŋuro uni irisa ŋu Yesu koro ukúŋo re uya uni tapuko ŋuno rariyó.
42 Iti ufunamaim i Baiyarir Ana Veya, anayabin hub i yubin, isan imih Jesu biyan hibai hin imaim hiyai.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.