João 16

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “Yendo iŋondutuye kama rotowero quro mande ŋa ye yimiroteno.
1 “Sawar etei’imak i ao kwanowar sawar, saise kwa boro men ef kwanarukasiy.
2 Imemoŋgo uni kembémbo huru-huru yayemoŋgo yohowewaŋgo. Hamó, naru ka maheweya qunoko unindo, Anutu koro sunará teyoteto, yero iŋoro ye yuri khumowaŋgo.
2 Jew hai Kou’ay Bar wanawanan boro hinanuni ufun kwanatit, veya nanan anamaramaim o yait ta na’a’asbuni, i boro asir nanot God ana sibor eya’iy narouw.
3 Uni ŋundo Awa kama iŋo inoteŋgo, ko no ŋuya kama iŋo nunoteŋgo. Ŋunde ŋuroko murí piyimi ŋunde qu teyowaŋgo.
3 Sabuw boro kakafin isa hinasinaf, anayabin Tamat men hisu’ub naatu ayu auman men hisu’ubu.
4 Nondo mande ŋa yimiroweqota naru ŋu maheweya qunoko mandene ŋaro iŋowaŋgo. Yuqa Surumímboro kho qu “Komo no yeya yorano, ŋuroko nondo o ŋaro ye kama yimiranowó.
4 Ayu kwa a tur ao’owen, saise ana veya nanan kwa boro kwananot ayu i ai’matnuwi sawar, anayabin ayu kwa bairit tama’am isan, men saise a tur aowenamih.
5 Quko itakako no uni asá nereró ŋunoko oteno. Ko ye kato no kama osese nereyoteŋgo, ‘Ke dano owero?’
5 “Boun ayu amatabir maiye anan, yait ayu iyunu anan i biyan anatit, naatu men yait ta ayu ibatiyu’umih, ‘O menika kwenan’
6 Mande yimiroteno ŋuko yoriní newonde surumí hamó teteŋgo.
6 Anayabin ayu tur iti ao isan, kwa yababan yen bufuti.
7 Quko mande hamó yimiroteno, no ye samaka yerewero naŋge yorotoro toŋewe teteno. No kama owano tiníqo, yeŋo samaka-samakaye ŋu yeno kama umbuweya. Ko no owano tiníqo, rewe yeno umbuweya.
7 Baise turobe a tur ao’owen. Iti i kwa a gewasin isan ayu amamatabir maiye. Ayu men ananan na’at, Baibaisayan boro men nan, baise ayu ananan i boro aniyun nan kwa isa.
8 Umburo noko uniparetoro otete piyimiye ŋuro kowi piyo yunoweya, oteteye roneneŋowímu ŋuro kowi piyo yunoweya, ko rondaŋewero muríye ŋuro kowi piyo yunoweya.
8 I nanan ana maramaim sabuw iti tafaram ana kakafinamaim hima tesisinaf nabotabirih hinan yawas roumutuforen hinab naatu God ana baibabatiyen saise hinaso’ob gewas.
9 Unipareto kama iŋondutu nereyoteŋgo. Ŋunde ŋuroko enendo otete piyimiye ŋuro kowi piyo yunoweya.
9 sabuw ayu men tebitutumu anayabin i kakafin wanawanan tema’am;
10 No Awako oteno, imemoŋgo kama niyowaŋgo. Ŋunde ŋuroko samaka-samakaye ŋundo uniparetoro oteteye roneneŋowí mu ŋuro kowi piyo yunoweya.
10 naatu tenotanot roumutufuren i kakafin terarouw, anayabin ayu anan Tamai biyan, naatu boro men kwana’itu maiye;
11 Noko koro uni kembémboro oteteyó piyimi ŋuro mande khono yorotaró. Ŋunde ŋuroko rondaŋewero muríye ŋuro kowi piyo yunoweya.
11 naatu baibabatiyen i boro nan, anayabin God marasika iti tafaram ana kaifenayan i ibabatiy sawar.
12 “Nondo mande qambu ye yimirowero yero iŋoteno. Quko ye iŋoyi tondaŋewero mepémo kini.
12 “Ayu auru tur moumurin maiyow boro atao kwatanowar, baise boun kwa isa ana’o boro men naniyan kwanab.
13 Quko imemoŋgo Yuqa mande hamó yeyote ŋu maheweya. Enendo ye iŋondutuye riní mande hamó soso iŋoyi tondaŋeweya. Mande ŋuko eneŋo newondí moŋgo qu kini. Koretero mande ŋu iŋoroqota yeweya. Ko o kumi-kumi tunoqeweya ŋuro yimiroweya.
13 Baise anamaramaim turobe ana Anun Kakafiyin nanan, i Boro turobe ana ef etei nabonawiyi. I boro men taiyuwin ana notamaim na’omih, abistanawat enonowar i akisinamo nao, naatu sawar uf hinamamatar isan boro a tur na’owen.
14 Enendo o neneŋo qu rero yunoweya. Ŋunde tero owéne hokoweya.
14 Ayu boro nabora’ara’ahu, anayabin ayu au tur biyau’une bai na kwa a tur eo’owen isan.
15 Awando o soso towote ŋuko neneŋo naŋge. Ŋuro tero ŋande yeteno, Yuqa ŋuko o neneŋo qu rero yunoweya.
15 Sawar etei ayu Tamai biyan tema’am i ayu nowau naatu abistan ayu biyau ema’am boro Anun Kakafiyin nab nan niwa’an kwa isa nirerereb, anayabin iti isan kwa a tur ao’owen.
16 “Naru tukuni ta ŋunde rotoroqo ye kaŋuya kama niyowaŋgo. Ko yate naru tukuni ta rotoroqo niyowaŋgo.”
16 “Mar kikimin kwa boro men ayu kwana’itu naatu mar kafai kikimin kwa boro ayu kwana’itu.
17 Ŋunde yiní iŋo-iŋo rewero uniyó kumimboepe mito-mito ŋande taŋgurí, “Mande yero nimirote ŋu murí datiro? Ŋande yete, ‘Naru tukuni ta ŋunde rotoroqo ye kaŋuya kama niyowaŋgo. Ko yate naru tukuni ta rotoroqo niyowaŋgo.’ Yero ŋande yete, ‘Dokoro no Awako owano.’”
17 Ana bai’ufununayah afa taiyuwih hima hibabatiyih? “Anayabin abistan isan i tur iti na’atube eo, ‘Mar kikimin kwa boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu’ naatu ‘Anayabin ayu anan Tamai biyan?’
18 Yero ŋande yeyaŋgo, “Enendo naru tukuni ŋuro yete, ŋu do ka? Nore mande yete ŋuro murí kama iŋoteto.”
18 Naatu i hima hi’o hibabatiyih, Iti anayabin nam abisa isan eo’o, ‘Iti mar kikimin?’ Aki men aso’ob i abistan eo’o.”
19 Asa Yesuko ene oseseyato, yero iŋoyaŋgurí ŋu iŋoro ŋande yimiraró, “Yembeka nondo mande yeteno ŋaro murímboro epe mito-mito yeyoteŋgope? Noko ŋande yeteno, ‘Naru tukuni ta ŋunde rotoroqo ye kaŋuya kama niyowaŋgo. Ko yate naru tukuni ta rotoroqo niyowaŋgo,’ yeteno.
19 Jesu itih so’ob iti isan boro hinibatiy, imih i isah eo, “Ayu iti tur ao isan kwa tayuwiwat kwama kwabibabatiyi anayabin isan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘Mar kikimin ayu boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu.’
20 Hamó horé yero yimiroteno, yeko tendo parámi tero sikíqero tendoyuriqo, nokono unipareto niŋgu-niŋgu tewaŋgo. Quko yeŋo newondeye quhurí teweya, quko rohoréŋoní ye niŋgu-niŋgu tewaŋgo.
20 Ayu anababatun a tur ao’owen, Kwa boro kwanarererey naatu kwanigagamat baise tafaram naben nakawasa. Kwa boro kwaniyababan, baise kwa a yababan boro nabotabir yasisir namatar.
21 Ko pare kato simó pisiyowero naru ŋu mahete quno ŋuno kowe surumí teyote. Quko simóqeyote naruko ŋunoko, kowe surumí ŋuro kama iŋoyote. Kini. Simó nokono tunoqete ŋuro niŋgu-niŋgu teyote.
21 Babin anatoub ana veya nakabom ebiyababan na’atube anayabin biyababan ana veya i na kabom; baise anamaramaim kek tufuw, i ana biyababan inatbuhuruw anayabin kek tafaramamaim tufuw i ebiyasisir.
22 Ŋunde naŋge, itaka ye newondeye quhurí tete. Quko pitu ko ye yiyoweqo, newondeye niŋgu-niŋgu teweya. Ko uni kato niŋgu-niŋguye ŋu kama se rotoweya.
22 Imih kwa auman. Boun i kwa a veya kwaniyababan, baise ayu boro kwa ana’iti maiye naatu kwaniyasisir naatu men karam yait ta kwa a yasisir biyane nabosair.
23 Ko naru ŋunoko ye o karo no kama kira nerewaŋgo. No hamó horé yero ye yimiroteno, ko ye o karo neneŋo owéne moŋgo Awa kirayowaŋgo quko, asa o ŋu re yunoweya.
23 Nati anamaramaim o men yait ta ayu isou sawaramih inafefeyan. Tur anababatun a tur ao’owen, sawar abistan isan ayu wabu’umaim inabifefeyan, ayu Tamai boro nit.
24 Ye komo oka rewero neneŋo owéne moŋgo kama kirayaŋgurí. Yeko kira teroqota, o ŋu rewaŋgo. Ko niŋgu-niŋgu ŋundo ye newondeyemo hamó maŋgoreweya.
24 Marasika na iti boun kwa men yait ta iti na’atube ayu wabu’umaim fefeyanamih. Boun kwanafefeyan, naatu kwa boro kwanab, naatu kwa boro mar etei yasisiramaim kwanama.
25 “Nondo tapara mandekoyero ye yimitoyoteno. Quko imemoŋgo no tapara mande kaŋuya yero ye kama yimirowano. Kini. Noko mande yero Awanemboro murí ŋuro wisiyo yimirowano.
25 “Ayu mar etei kawen turamaim ao kwanowar sawar, mar i enan ayu boro men kafa’imo kawen turamaim anao, baise ayu Tamai isan i boro mutufor bebeyanamaim anao kwananowar,
26 Ŋu naruko ŋunoko ye neneŋo owénemo hariri tewaŋgo. Quko nondo yeŋo Awako hariri kama tewano. Ŋuro kama yeteno.
26 Nati ana veya’amaim kwa boro ayu wabu’umaim kwanafefeyan. Ayu ao i men kwa au kou anabat Tamai anifefeyanimih.
27 Kini. Yendo newonde meté no nunoyoteŋgo, ko iŋondutu ŋande teyoteŋgo, ko no Awa noŋgo mahenowó. Ŋunde ŋuroko Awa eneŋombo newonde meté ye yunoyote.
27 Aiyabin, Tamai i taiyuwin kwa isa ebiyabow, anayabin kwa ayu isou kwabiyabow naatu kwabitumatum ayu i God iyafaru ana.
28 No Awa rotoro nokono umbunowó. Quko itaka noko ŋa rotoro pitu ko Awako owé teteno.”
28 Ayu Tamai iyafaru ana, tafaram wanawanan arun abow aremor, boun ayu tafaram abihamiy naatu anan Tamai biyan.
29 Asa ŋunde yiní iŋo-iŋo rewero uniyómbo ŋande yaŋgurí, “Iyo, itaka ke mande wisiyoyote. Itaka ke tapara mande kama yete.
29 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hi’o, “Bounabo tur bebeyanamaim ku’o’o naatu men kawenamaim ku’o’omih.
30 Itaka ŋande iŋoteto, uni kato tukuni tero o karo meté kira kereweya, quko komo keto ene tukuni teyote ŋuro iŋomukaró. Dokoro ke o soso iŋomukote. Ŋunde ŋuro ŋande iŋondutu kereteto, ke Anutu koŋgo maheró.”
30 Bounabo aki mataito’iwa’an a’i’itin o sawar etei i so’ob, naatu o men yait ta kukokok boro o isa baibat nabow natit. Aki iti’imaim i’obaiyi abitumatum o i Godane ina.”
31 Yesuko mandeye topé ŋande yaró, “Yembe itaka iŋondutu teteŋgope?
31 Jesu iyafutih eo, “Kwa bounabo kwabitumatum?”
32 Iŋoyi, naru ka mahewero tete, hamó itaka mahete, ko unindo ye yohowi yeŋo yendéne-yendéne toŋewaŋgo. Ŋunde tero ye no noroti no nenemata yowano. Quko noko nenemata horé kama yowano, dokoro, Awa noya yote.
32 “Baise veya i enan, naatu na titaka, anamaramaim kwa boro na’abargiyi taiyuw a bar a merar na’at kwanabihir. Ayu boro kwanihamiyu nakutatabu ana bat. Baise ayu men akisu anayabin Tamai ayu airi ama’am.
33 “Nondo, ye nono womika newondeye ime yoní, yero iŋoteno. Ŋunde ŋuro no mande ŋa yimiroteno. Ye nokono ŋano yowaŋgo qunoko, quhurí yeno maheyoweya, quko ye newondeye kondé yoní. Dokoro nondo komo noko ŋaro wimbí taka khetewe uró.”
33 “Ayu sawar etei ao kwanowaraka, saise ayu wanawana’umaim kwanama’am kwa karam boro tufuwamaim kwanama. Iti tafaramamaim kwa boro yare wanawanan kwanarun kwani’akir. Baise kwanafair kwanabat! Ayu Tafaram aigegesair.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.