João 12
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Naru kano, kosa naru kande saŋiyoro kanata ŋunde rotoro Taka yereró quro o ne-ne ŋutunoqeweya. Asa ŋu naruko naŋge Yesuko Betani yendémo ŋuno maheró. Yendémo ŋuno Lasarus, Yesuko uni tapu koŋgo riní otoqaró ŋu ŋuno yora.
1 Veya six nasasawar ufunamaim i Tar Nowaten ana veya, Jesu na Bethany tit, Lazarus morobone biyawas i ana bar merar.
2 Yesu koro o ne-ne ka tiqo, Matako sunará tiní Lasarus koya Yesu koya uni meyowomboya etero neyaŋgo.
2 Nati’imaim rabirab ana bay hibogaigiwas Jesu bairi aa isan, Martha ibaisih bairi bay hisemor. Lazarus orot afa auman Jesu bairi himarir gem sisibinamaim hima’am.
3 Asa Mariako sono kiruwó risá nuŋgurí qu, kimoyó parámi ŋu re Yesu khímo windoroŋaró. Ŋunde tero huímbo sowoní hararó. Ko sono kiruwó risá nuŋgurí ŋuro nuŋgurímbo ya soso howaró.
3 Raiy yamurin mamarin wabin nard i ai rourin hibun iroro’on hibai. Nati raiy iroro’on ana baiyan i gagamin na’in, Mary bai na isuwei ra’iy Jesu an rororon ihurufen, naatu aribunamaim safam. Naatu yamurin ana mamarin bar wanawanan etei itakwar.
4 Ŋunde tiní Jutas Isikariot, eneŋo iŋo-iŋo rewero uni qu katukú Yesu re uni piyimi kandeyemo rotaró, ŋundo ŋande yaró,
4 Baise ana bai’ufununayan orot ta, Judas Iscariot boro ufibo baban nao, i eo,
5 “Date koro? Norendo sono kiruwó ŋu soweyowato tiníqo, denarius 300siyoro uni onoŋoye moré kini qu meté se yunowato, hamómbe?”
5 “Ana gewasin iti raiy yamurin mamarin ana baiyan 300 silver coins tatayai sabuw hitatubun naatu kabay tatab bai’akirayah tatibaisih.”
6 Ŋunde yaró, quko uni oye moré kini ŋuro kama iŋaró. Kini. Ŋuko momo uni. Eneko Yesu koro iŋo-iŋo rewero uniyómboro wondo puŋgeye soporo eneŋo kumi rero momo teyara.
6 Iti tur eo’o, asir sabuw hinanot i akir sabuw baibaisih isah not eo hinarouw, baise i bainowan orot ta, anayabin hai kabay koukufet kakaif, abistan ekokok i ebai ana kokomaim esisinaf.
7 Asa Yesuko mande ŋu iŋoro ŋande yaró, “Ŋunde roti. Pare ŋundo naru khumoweka tapu nerewaŋgo quro sono kiruwó ŋu towoyaró.
7 Jesu iya’afut eo, “Babin kwaihamiy! Abistan biyanamaim ema’am i ayu anamorob hinayaya’u isan eyayabuna.
8 Naru rokóŋoro uni onoŋoye moré kini ŋuko yeya yowaŋgo. Quko no yeya naru piru kama yowano.”
8 Kwa boro mar etei akir sabuw wanawanahimaim kwanama, baise ayu boro men mar etei kwa bairit tanama’amih.”
9 Asa Juda unipare qambu ŋundo, Yesu Betani yendémo ŋuno yote, ye iŋoro ŋuno maheŋgurí. Ko Yesu qenewero na kama maheŋgurí. Kini, ŋande iŋaŋgurí, ko Lasarus, Yesuko uni tapu koŋgo riní otoqaró, ŋuya qenewero uyareŋgurí.
9 Sabuw moumurin maiyow tur hinowar Jesu i na Bethany ma’am, imih sabuw Jesu itinamih hin, men i akisin itinamih hin baise Lazarus morobone Jesu biyawas auman itinamih hin.
10 Ŋunde ŋuroko o qa-qa unindoro tapá unindo Lasarus ŋuya uri khumowero quro mande kusiyaŋgurí,
10 Imih firis gagamih ef hinuwet hiyakitifuw Lazarus auman hitarab tamorob isan.
11 dokoro, Juda uni qambu qundo Yesuko Lasarus koro kho taró ŋuro iŋoro Yesu iŋondutuwoyaŋgurí.
11 Anayabin Lazarus biyanamaim abistan matar hi’itin Jew sabuw moumurin maiyow himisir firis gagamih hikwahirih naatu Jesu isan higeger hitumitum.
12 Saraŋoní unipare qambu o ne-ne parámi quro Yerusalem maheŋgurí ŋundo piŋa mande ŋande iŋaŋgurí, ko Yesuko Yerusalem mahete, iŋaŋgurí.
12 Marto sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay Tar Nowaten ana Hiyuw isan, tur hinowar Jesu i enan au Jerusalem.
13 Ŋunde ŋuro ene domba koro kambiní se toworokheko wisumuŋowero uyare ŋande kiweyaŋgurí,
13 Sabuw ai rourih hikakir naatu hitit hin Jesu nan bairi baitaramih, hitarkoukuw hi’o, “God tanifai! Regah wabinamaim enan, God nigegewasin! Israel hai aiwob inigegewasin!” Hitit hin bairi hitar.
14 Asa Yesuko dókika rero ŋuro saŋano kunditaró. Ŋuro komo suki sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
14 Bobaituw boubun wabin donkey hitita’ur naatu afe’enamaim mara’at ma remor yen in. Buk Atamaninamaim hikirum hi’o na’atube.
15 — ausente —
15 “O Zion Natun Babitai, Men inabir;
16 Koretero iŋo-iŋo rewero uniyómboko unipareto o taŋgurí ŋuro murí kama iŋoyi tondaŋaró. Quko tukúko Anutuko owé parámi re Yesu inoníqota mande sokomeko ŋuno nakayáŋaró ŋu iŋoro mande ŋuko Yesu ŋuro naŋge yaró ŋuro iŋoyi tondaŋaró, ko unipareto Yesu koro o taŋgurí ŋuro iŋoyi tondaŋaró.
16 Abistan nati ana veya himamatar ana bai’ufununayah men hiso’ob. Baise Jesu ana fair nabaib ufunamaim, imaibo hina’itin hinaso’ob. Buk Atamaninamaim i isan hi’o hikirum, naatu hisinafen himatar.
17 Komo Yesuko Lasarus uni tapuko nekoní khumowí rotoro otoqaró quno ŋuno unipare qambu eneya yoraŋgurí. Asa unipare ŋundo Yesu ŋuro mande yesowo yeyaŋgo.
17 Sabuw iyab Jesu bairi hin rahemaim hitit Lazarus morobone yawas misir hi’i’itin hi’o tur ra’at tasasar.
18 Ŋu murí ŋuro unipare qambu Yesuko rokó ŋu taró ŋuro iŋoro kheko wisumuŋowero uyareŋgurí.
18 Sabuw moumurin maiyow hitit hin Jesu biyan hitit, anayabin tur hinowar i ina’inan iti na’atube men tisinaf emamatar i sinaf matar.
19 Asa ko Farisi unindoepe mito-mito ŋande taŋgurí, “Qeni, nore oka tewero mepémo kini. Unipare soso nokono yoteŋgo qundo uyare howeyoteŋgo.”
19 Imih Pharisee taiyuwih himare hi’o, “It abistan tayayakitifuw men kafa’imo emamatar. Sabuw etei i’etaw tebi’ufunun kwa’i’itin!”
20 Ŋu naruko ŋuno Grik uni kumi ŋuya o ne-ne parámi muno Anutu potoruku te inowero quro Yerusalem ŋuno oŋgurí.
20 Greek sabuw afa wanawanahimaim bairi hiyen hin Jerusalem hiyuw ana veya imaim kwafirin isan.
21 Grik uni ŋuko Filipko maheŋgurí. Filip ŋuko Galili mirako Betisaita yendé moŋgo qu ka. Asa Grik unindo mahero ŋande miraŋgurí, “Awa, noreko Yesu qeneto yero.”
21 Hina Philip biyan hitit, i Betsaida orot Galilee wanawanan, isan hifefeyan hi’o, “Aro, aki akokok Jesu ana’itin.”
22 Ŋunde yi uyaro Andru miraró, ko Andru koya Filip koya uyaro Yesu mirariyó.
22 Philip in Andrew ana tur eowen, naatu Andrew Philip hairi hin Jesu ana tur hi’owen.
23 Mirori Yesuko mandeyari topé ŋande yaró, “Asa Unindoro Naŋunímboowé parámi rewero ŋuro naruyó itaka ŋa.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot Natun baifa’in naatu bora’ara’ahin isan ana veya na kabom.
24 Hamó horé no ye yimiroteno, ko wit taŋgurí nokono umburo kama khumoweya tiníqo, o kanata naŋge yoweya. Quko khumoro yateqo wotero eŋgé qambu teweya.
24 Ayu turobe a tur ao’owen, sanabey tutufin ta’imon hinama’ub me yan hinataun na’inu’in, naatu nabikubobun boro moumurih na’in hinayen naatu ani’anin boro moumurih na’in naya.
25 Ko uni kato ene yoto-yotoyó ŋuro hamó nuŋgurí iŋoyoweya tiníqo, yoto-yotoyó ŋu kina rotoweya. Quko uni kato eneŋo yoto-yotoyó ŋu nokono ŋano huwóŋoyote quko, asa yoto-yotoyó ŋu kondé towoní suki-suki yoweya.
25 Orot yait taiyuwin ana yawas ebiyabuw i boro yawas narusa’ir, naatu yait iti tafaramamaim taiyuwin ana yawas ekwakwahir boro nabotan yawas wanatowan isan.”
26 Ko uni ka neneŋo sunará teweya ŋuko no nohoweyoweya. Ko mira no yowano ŋuko, neneŋo sunará simóne ŋuno yoweya. Ko uni ka neneŋo kho qu teweya quko, asa Awando owé parámi inoweya.
26 Yait ayu isou nabowabow, i ayu ni’ufnunu, naatu ayu menamaim ama’am au akir orot boro airi imaim anama. Yait ayu isou ebowabow Tamai boro nifai nabora’ara’ah.
27 “Itaka newondene quhurí tete. Ko no date yewano? No ŋande peka yewano, ‘Awa, ke meté itaka rambaruru ŋa noŋgo ta nere?’ Kini, quhurí ŋa korowowero quro mahenowó.
27 “Ayu dogorou i yababan awan karatan, Tamai ayu boro mi’itube anao? Iti bai’akir ana veya iniyawasu? ‘Aiyabin, Tamai iti bai’akir ana veya nan anabaib isan ana atit.
28 Awa, ke meté owéŋge ri parámi teweya.” Yesuko ŋunde yiníqo, maŋgó ka sambo koŋgo ŋande yaró, “Komo no owéne rewe parámi ta, ko imemo kaŋuya ŋunde tewano.”
28 Tamai o wab anabora’ah.” Naatu marane fanan tit eo, “Ayu wab abora’ahika naatu boro anabora’ah maiye.’”
29 Unipare qambu kutaqemo kaŋaŋgurí qu mande ŋu iŋoro ŋande yaŋgurí, “Kusiro yete,” yaŋgurí. Ko kumimboko ŋande yaŋgurí, “Sambo simó katoYesu koya mande yete,” yaŋgurí.
29 Sabuw rou’ay nati’imaim hibatabat hinowar, afa hi’o, gunum rab naatu afa hi’o, “Tounamatar isan eo.”
30 Ŋunde yi Yesuko mande topé ŋande yaró, “Ye mande itaka iŋoteŋgo ŋuko, neneŋo quro kini. Kini. Ŋuko yeŋo qu naŋge.
30 Jesu eo, “Iti fanan i kwa isa eo, men ayu isou.
31 Naru ŋako noko unipare ronda yerewero naruyó. Itakako Anutuko noko koro uni kembé ŋuhowiní toŋeweya.
31 Veya boun iti tafaram baibabatiyin isan naatu iti tafaram ana aiwob boun boro hinabosair.
32 Quko uni norero hoko nerewaŋgo quno ŋuno nondo unipare soso woso yereweka nono mahewaŋgo.”
32 Baise Ayu iti tafaramamaim hinabobora’ahu anamaramaim, sabuw etei boro anabonawiyih hinan ayu akisu biyou hinatit.”
33 Yesuko ŋunde yero ene date tero khumoweya ŋuro yaró.
33 Iti tur eo, i mi’itube ti’obaiyih i ana morob ana itinin boro mi’itube namorob.
34 Asa ko unipare qambu qundo mande topé ŋande yaŋgurí, “Hutuŋo mande weyoyi ŋande iŋoyato, ko Kristo ŋumaheroqo suki-suki yoweya. Ke date koro ŋande yete, ‘Unindo Unindoro Naŋuní ŋu hokowaŋgo,’ yete? Unindoro Naŋuní ŋu dani horé?”
34 Sabuw hi’o, “Aki ofafaramaim anonowar Keriso boro nama wanatowan, naatu o mi’itube ku’o’o, Orot Natun boro hinabora’ah. Iti Orot Natunam yait?”
35 Ko Yesuko ŋande yimiraró, “Naru tukuni ta naŋge hiyó ŋu yeya yoweya. Hiyómbo hiyóqeyoní ŋuno yateyuri. Yate huririko weyo yereweya koro. Uni ka huririko khe uyareyote ŋuko dana uyareyote ŋu kama iŋoyote.
35 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa mar kafai boro marakaw kwanab, marakaw kwabaibimaim kwanaremor, imaibo gugumin nan natarsumi. Orot yait guguminamaim ereremor i men so’ob menamaim enan.
36 Itakaka hiyó yeya yoníqo, hiyó ŋu iŋondutuwoyi. Ŋunde iŋondutuworoqo ye hiyó koro simó tewaŋgo.” Juda unindo watí kama iŋondutuwoyaŋgo Yesuko uniparetoya mande yiní kini tiní yorotoro uyare sóqaró.
36 Marakaw nati kwabai kwama’am a baitumatum i kwanitin. Saise kwa boro kwanan marakaw natunatun kwanamatar.” Iti eo’o ufunamaim, Jesu sabuw ihamiyih naatu i taiyuwin ibunwa’ir.
37 Unipareto Yesuko rokó qambu taró ŋu qeneŋgurí, quko kama iŋondutuwoyaŋgo.
37 Mensanet Jesu wanawanahimaim sawar faifirih imamataren, baise i boro’ika men tibitumitum.
38 Ŋunde tero ye-ye uniAisaia koro mandí ka ri hamó taró. Aisaiako ŋande yaró,
38 Iti i mi’itube dinab orot Isaiah ana tur eo’o i titurobe isan. “Regah, yait aki tur a’o ebitumitum? Yait biyanamaim Regah ana fair ebirerereb?”
39 Ŋunde ŋuroko unipare ŋunde qundo Yesu iŋondutuwowero mepémo kini. Do karo Aisaiako mande enesó ŋande nakayáŋaró,
39 Anayabin iti isan, men karam hititumatum, imih Isaiah eo maiye;
40 — ausente —
40 “God iwa’an matah hifim
41 Aisaiako komo quno Yesu koro sine parámiŋu qenero mande ŋu Yesu koro na yaró.
41 Isaiah iti eo’o, anayabin Jesu ana marakaw itin naatu isan eo i nowar.
42 Ŋunde ŋuro uni kembé kumimboko Yesu iŋondutuwoyaŋgurí. Quko iŋondutuye re tapuŋaŋgurí, dokoro Farisi uniŋuro soraŋgurí, Farisi unindo huru-huru ya noŋgo yohowewero koro.
42 Naatu nati veya ta’imon wanawanan Jew ukwa’ukwarih wanawanahimaim Jesu hitumitum. Baise anayabin Pharisee isah hibir, men karam hai baitumatum hitao rereb, i boro kou’ay barene hitabotaitih.
43 Hamó, uni kembé ŋu unindo seré te yunowero ŋuro hamó iŋaŋgurí, ko Anutuko owéye hokowero ŋuro tomó ta naŋge iŋaŋgurí.
43 Anayabin i orot babin isah tibiyabow men boun God isan tebiyabow na’atube.
44 Asa Yesuko kondé ŋande kiwaró, “Uni ka no iŋondutu nereyote ŋuko no naŋge kama iŋondutu nereyote. Kini, enendo no asá nereró ŋuro iŋondutuwoyote.
44 Basit Jesu fanan aumetawat eo, “Orot ayu ebitutumu, i men ayu akisu ebitutumu, baise yait ayu iyafaru anan auman ebitumitum.
45 Ko uni ka no niyote ŋuko no asá nereró ŋu qeneyote.
45 Yait ayu i’itu anamaramaim, ayu iyafaru anan auman i’itin.
46 Nondo hiyó qembe nokono ŋano umbunowó. Ŋunde tero uni soso no iŋondutu nereyoteŋgo ŋuko huririko kama kunditeyowaŋgo yero.
46 Ayu i marakaw na’atube ana tafaramamaim atit, saise yait ayu ebitutumu i boro men guguminamaim nama.
47 “Ko uni kato no mandene iŋoro kama howeyoweya qu, asa no uni ŋunde qu kama rondaŋewano. Dokoro nondo nokono unipare ronda yerewero kama mahenowó. Kini. Nondo rambaruru koŋgo yorewero mahenowó.
47 Orot yait ayu au tur enonowar baise men ebaib, ayu boro men anibatiy. Ayu men tafaram fufuninamih ana atit, baise baiyawasinamih ana.
48 Ko uni kato no huwó nerero mandene kama reyote ŋu, ronda-ronda uni ŋundo ronda yereweya. Hamó, mande yeyano ŋundo naŋge, naru weŋako ŋunouni ŋunde qu ronda yereweya.
48 Yait ayu ebifutuwu naatu au tur men ebaib i ana baibatiyenayan ema’am. Tur iti ayu a’o i boro mar yomaninamaim nibabatiyi.
49 Neneŋo iŋo-iŋone moŋgo mande ŋu kama yeyano. Kini. No asá nereró eneŋombo murí ka kondé nimironí mande ŋu yeyano.
49 Anayabin ayu men taiyuwu au kokomaim ao’omih, baise Tamai ayu iyafaru anan tarbaiyunu tur abistanawat anao naatu boro mi’itube ana’o.
50 Ko no ŋande iŋoteno, eneŋo mande kondé ŋundoko uni riní suki-suki yoweya. Ŋunde ŋuro mande soso nondo yeyoteno, ŋuko Awando nimironí yeyoteno naŋge.”
50 Naatu ayu aso’ob i ana tarbaiyunen tur boro nabonawiy inan ma’ama wanatowan. Imih ayu abistan ao’o i mutufor, Tamai uwu imih ao’o.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.