Atos 7
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Asa o qa-qa unindoro tapá uniŋundo ŋande yaró, “Mande yeteŋgo ŋumbe hamómbe ma kini?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Yiní Stivenko ŋande yaró, “Uni topo, awa okite, iŋoyi. Komo Anutu meté horé ŋundo Abrahamko tunoqaró. Ŋu naruko ŋuno Abraham Mesopotemia mirako ŋuno watí yora, Haran yendémo kama oró.
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 Asa tunoqero ŋande miraró, ‘Ke mirake, topoke yorotoro mira ka witú kerewano quno ŋuno toŋe qembe,’ yaró.
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 “Asa ko Abraham Kalitia mira ŋu rotoro Haran oró. Imemoŋgo iwí khumoní Anutuko riní ŋa mira ye itaka ŋano yoteŋgo ŋano maheró.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Riní mahero mira tomó karo simburí kama taró, ko simó moré kini taró. Quko Anutuko mande kusiyoro ŋande miraró, ‘Keya sowekepoya mira parámi ŋaro simburí tunoqewaŋgo.’
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Yero ŋande yaró, ‘Keŋo soweke uni meyowomboro mirako yotoro kasirayemo yuriqo, kumima naru 400 quroko o piyimi te yunowaŋgo.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Imemoŋgo nondo unipareto o piyimi te yunowaŋgo ŋuro yore ronda yerewe sowekepo mira ŋu roto toŋero mahero ŋa mirako ŋano potoruku te nunowaŋgo.’
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Ko Anutuko Abraham koya mande kondé ka kusiyoro koweye toŋowero murí ŋu inaró. Ŋundiro naŋge Abrahamko Aisak pisiyoro naru kande saŋiyoro kapusa ŋunde kini tiní kowí toŋaró. Ko Aisakiko Yakop pisiyoro ŋunde naŋge te inaró, ko Yakopko usi-sinani 12 ŋu pisi yerero ŋunde naŋge te yunaró.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 “Asa usi-sí ŋundo koneye Josep koro newonde tutu tero towo roti uni kato kimoro Isip ŋuno uŋgurí. Quko Anutuko ŋuno eneya yotoro
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 quhurí soso korowaró ŋu noŋgo rero samakaŋaró. Samakaŋoro iŋo-iŋo meté horé inoní Isip koro wiri yerete uni, “Pero,” ye nekaŋgurí, ŋundo Josep ŋuro metéŋoro riní Isip mira koya wiri yerete unindoro suwisawiyó soso koro uni kembéye yora.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 “Imemoŋgo korare Isip koya Kenan mirako ŋuno tunoqiní unipareto quhurí parámi korowaŋgurí, ko usi-sinani o newero qu seqaro qenewero mepémo kini.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Asa Yakopko o newero qu Isip ŋuno yote ŋu iŋoro naru koretero noreŋo usi-sinani asá yiriní uŋgurí.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Ko naru irisayómo ŋuno uŋgurí quno ŋuno Josepko tunomo topé-topé yimiraró, ‘No Josep.’ Ŋunde ŋuro Peroko Josep koro wini quro iŋaró.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Asa Josepko iwí Yakop koya suwisawiyómboya soso ŋu mahewaŋgo, yero neko yereró. Ŋuko unipare 75 ŋundiro.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Nekoní Yakop Isip ŋuno uró. Yate-yate eneya usi-sinani soso ŋuya khumiqo,
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 ukúye yorero pitu Sekem yendémo oŋgurí. Komo Abrahamko wondo silwa kumi Hamor soweyó yunoro uni tapu ka Sekem ŋuno kimaró. Asa uni tapu ŋuno soso tapu yereŋgurí.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 “Komo Anutuko Isip rotowero naru karo mande kusiyoro Abraham miraró. Asa naru ŋu kutaqe mahiní usi-sinani qambu tero Isip mira ŋu maŋgoraŋgurí.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Ko yate-yate wiri yerete uni ka Isip ŋuno tunoqaró, ŋuko Josep ŋuro kama iŋaró.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Uni ŋundo usi-sinani kaná yerero o piyimi te yunoro kondé yimiraró, oŋa pisiyoteŋgo ŋu se sikuno yorotika khumoyi, yaró.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 “Ŋu naruko ŋuno Moses nimímbo pisiyaró, ko ŋuko simó meté horé. Iwí-nimímbo yano sopoyori kombo kapusa kini tiní
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 rero sikuno rotariyó. Ŋunde rotori Pero koro nambunímbo simó ŋu rero ene naŋuní qembe sopoyaró.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Sopoyoní Mosesko Isip koro iŋo-iŋo ŋu soso reyara. Ko ŋuko mande yewero wimbí rero kho kondé teyara.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 “Asa Mosesko kumima naruyó 40 ŋunde kini tiní eneŋo topé-topé Israel yiyowero iŋaró.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Uyariní Isip uni kato Israel uni ka roworemoyaró. Mosesko ŋu qenero Israel uni ŋu samakaŋoro Isip uni o piyimi te inoyaró ŋu uroní khumaró.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Ŋunde tero ŋande iŋaró, uni topémbo ŋande iŋoyi tondaŋeweya, ‘Anutuko Moses kandímbo nore rambaruru koŋgo yoreweya.’ Ŋunde iŋaró, quko topé-topémbo kama iŋoyi tondaŋaró.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Asa ita saraŋoníqo, uni topé irisa kuma tariyó ŋu yiyoro mepa mande ŋande yaró, ‘Yarikaŋge ŋunde ma tewero. Do karo yariŋombo naŋge roworemoyotiri?’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 “Uni ŋu topé roworemoyaró ŋundo Moses pitoro ŋande yaró, ‘Ke dando koriní nore wiri nerero ronda nerewero tete?
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Keto suwo Isip uni ŋu uri khuma ŋunde naŋge nombe nurowero tete?’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Ŋunde yiní Moses sore toŋero mira meyowo, Mitian mirako, ŋuno kunditero, yate naŋo-simó irisa pisi yereró.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 “Asa imemoŋgo kumima naru 40 ŋunde kini tiní, sambo simókato mira wimbímo Sainai purí kutaqemo ŋuno te kunzi qayara quno ŋuno eneno tunoqaró.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Tunoqiní Mosesko iŋondata parámi tero qenewero woso uyaro Uni Parámimboro maŋgó iŋoní ŋande yaró,
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘No keŋo usiŋgeporo Anutuye, asa Abraham, Aisak, Yakop koro Anutuye,’ yaró. Ŋunde yiní Moses iŋoro yukuworo qenewero sasaro taró.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 “Asa Uni Parámimbo ŋande miraró, ‘Khe punu-punu kheŋgemo ŋu se roto. Ke mira ŋano kaŋeyote ŋako surumí.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 No uniparene Isip yoteŋgo ŋu quhurí korowoyoteŋgo ŋu hamó yiyoyoteno. No tendoye iŋoyoteno, ko itaka oroso yerewero koro umbuteno. Asa otoqoka koreweka Isip u.’
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 “Ŋu Moses ŋuko, komo unindo huwóŋoro ŋande yaŋgurí, ‘Ke dando koriní nore wiri nerero ronda nerewero tete?’ Asa uni ŋu naŋge, sambo simó te kunziko tunoqaró quno ŋuno Anutuko asáŋoní wiri yerete uni tero unipare kimo yerewero unitunoqaró.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Enendo unipare yore oro o wimbí moréenesó-enesó Isip ŋuno taró, ko windi mandumimo taró, ko mira wimbímo kumima naru 40 quroko ŋunde taró.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 “Ŋu Moses ŋundo Israel unipare ŋande yimiraró, ‘Anutuko ye keweroye moŋgo ka riní ye-ye uni ka no qembe tunoqeweya.’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Enendo uniparetoro huru-huru keweroko mira wimbímo yora, ko sambo simó Sainai mira purímo miraró koya noreŋo usi-sinanimboya kewero uni tunoqaró. Enendo yoto-yoto koro mande qu ŋu rero nore nunaró.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 “Quko usi-sinani muko mandí iŋowero piyimiŋaŋgurí. Kini, ŋunde pitoro newondeye rohoréŋoro Isip koro qene nuŋgu tero
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Aron ŋande miraŋgurí, ‘Keto noreŋo anutunani kumi yondowoka korete uyari yohowewato. Dokoro Moses ŋando nore Isip noŋgo nore ŋano maheró, ŋu dana u, nore kama iŋoteto,’ yaŋgurí.
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Ŋu naruko ŋuno makao simó kapí-kapí ka toworo anutu kota-kota koro o qa-qa tero oka towaŋgurí ŋuro niŋgu-niŋgu tero hoho teyaŋgo.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Ŋunde tiqo, Anutuko huwó yiriní o kondé kumi samboko yote ŋuro potoruku te yunaŋgurí. Kako komo suki ye-ye unindoro sokomeko o ŋuro mande ka ŋande nakayáŋaŋgurí,
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 — ausente —
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 “Asa usi-sinanimbo Anutuko hutuŋo mande yunaró ŋuro tuwi yamaru ka raŋgurí. Anutuko ya ŋuro kapo-kapo Moses witúŋoro, ‘Ŋandiro naŋge re qembe,’ ye mironí ŋunde taŋgurí.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Ko yate-yate Anutuko mira ŋaro simburí enesó-enesó ŋu yohowiní usisambananimboya Josua koya tuwi yamaru ŋu re maheŋgurí. Ŋano yuri, yate-yate Dewittunoqaró.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Tunoqiní Anutuko ŋuro metéŋoní Dewitko Yakopkoro Anutu quro ya hamó ka rewero hariri taró.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Quko Solomonko ya ŋu raró.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 “Ŋunde raró, quko Anutu Koreko Horé yote ŋundo uni ya reyoteŋgo quno ŋuno kama yote. Hamó, ye-ye unikato ŋande yaró,
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 — ausente —
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 — ausente —
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Asa ŋunde yero Stivenko ŋande yaró, “Yeko mande wenda-wenda uni. Yeŋo newondeye, kusumboye muko kape uni ŋunde qembe.Ye naru rokóŋoro usisambaye ŋunde qembe tero Yuqa Surumímboya kuma teyoteŋgo.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Do ye-ye uni ka yora, asa usisambayembo o piyimi kama te yunaŋgurí? Ko ye-ye uni kato uni roneneŋowí maheweya ŋuro yesowaŋgurí, ŋu ŋuya usisambato yuri khumaŋgurí. Ko itaka yendo uni roneneŋowí ŋu turiri re inoyi uri khumaró.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Yeko Anutu koro hutuŋo mandeyósambo simó kandeye moŋgo raŋgurí, quko ye ŋu kama howeyoteŋgo.”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Asa uni pará-parámbo mande soso ŋu iŋoro saŋgirí parámi tero Stiven qenero metoye kindotaŋgurí.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Quko Yuqa Surumímbo Stiven quroko maŋgoriní, sambo saŋano kondé toŋetero Anutu koro sine parámi qenero, Yesu ŋuya Anutu koro kandí kondésina kaŋeyoní qenero
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 ŋande yaró, “Qeni! Sambo kosoní Unindoro Naŋuní Anutu koro kandí kondésina kaŋiní qeneteno.”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Ŋunde yiníqo, kondé piyimi nekoro kusumboye wisumuŋoro otoqoro Stivenko kopo kheŋgeŋoro
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 toworo yendé hoŋgo andusina roti umbuní wondo raŋo utoyaŋgo. Ko uni ene o piyimi taró ŋuro yesowaŋgurí ŋundo kowe punu-punu piruyese rotoro se simó keta, owí Sol, ŋuro khímo raŋgurí.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Wondopo utoyuriqo, Stiven ŋande hariri taró, “Uni Parámi Yesu, yuqane re!”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Ko potoruku rero kondé ŋande nekaró, “Uni Parámi, keto quhurí ŋaro topé ma te yunowero.” Ŋunde yero ete khumaró.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.