Atos 28
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Asa nore meté tapémo mahero ŋande iŋatowó, ko noko mosowí ŋuko, Malta, ŋunde nekoyaŋgo.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Unipare ŋuno qundo o meté parámi nore te nunaŋgurí. Sono umbuní nore kutiti tatoqo, kewá qaro ŋuno kopo nereŋgurí.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Ŋunde tiqo, Polko te kambiní koporo se maheró. Kewáko riníqo, sire piyimi ka te kambiní quroko kowí tiwi riní sorero Pol kandímo kiro porowaró.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Unipareto qenero yaŋgurí, “Hamó peka, uni ŋando uni uroní khumaró qu ka. Ŋundiro windiko kama uroní khuma, quko murí roneneŋowí quro anutu ŋundo rotoweka toŋí yoní yero kama iŋoyote.”
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Quko Polko sire ŋu re raŋoní kewá saŋano umburó, ko Pol rambaruru ka kama raró.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Unipareto sopo toŋetero, eneko koŋewero tetepe ma khumoro rokaráŋoro umbuwe tete, yero iŋaŋgurí. Quko naru yate-yate oka piyimi ka eneno kama tunoqiníqo, iŋo-iŋoye rohoréŋoro ŋande yaŋgurí, “Ŋuko anutu ka.”
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Asa noko mosowí koro uni kembé ŋu, owí muko Pupilius, eneŋo mira kutaqemo yora. Enendo norero yayómo oro meté ta sopo nereyoní yato kosa kapusa ŋunde rotaró.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Pupilius koro iwí kowí tiwi riní qonziriri tero eteyaró. Etiní Polko oro hariri tero kandí rero saŋanímo riní meté taró.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Ŋunde tiníqo, se khumo uni ŋu mirawore qu Polko mahiqo, yoriní meté taŋgurí.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Ŋunde ŋuro unipareto owénani hokaŋgurí. Ko imemoŋgo nore waŋgowore toŋewero tatoqo, o soso nore ŋuro tukuni teyato ŋu se nunaŋgurí.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Nore kombo kapusa quroko noko mosowímo ŋuno yatowó. Asa imemoŋgo waŋgo kawore toŋetowó. Waŋgo ŋuko Aleksandria yendémboro qu, ko matú parámi naruko ŋuno yate noko mosowímo ŋuno yora. Waŋgo koro kembésinaŋgo kapo-kapo ka yora, ŋuko anutu penzakara owéyari Kasitoru koya Poluks.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Asa toŋeyate Sirakus yendémo ŋuno oro naru kapusa quno ŋuno yatowó.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Ŋu noŋgo kheŋgeŋoro, yate Rekium yendémo uyaretowó. Saraŋoníqo, matú meté mahiní ko saraŋoní ka Puteoli yendémo otowó.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Ŋu yendémo ŋuno iŋondutu uni toponani kumi yiyato enendo yiqo, eneya yato naru kande saŋiyoro irisa ŋunde taró. Naru ŋu kini tiníqo, khendo Rom otowó.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Topo kumi Rom yaŋgurí qundo nore mahetowó ŋuro iŋoro kopo nerewero maheŋgurí. Kumimboko Ya Etewero Kapusa quno ŋuno sopo nereŋgurí, ko kumimboko Apius koro maketino ŋuno sopo nereŋgurí. Polko uni ŋu yiyoroqo Anutu yuŋgunaŋaró, ko newondí kondéraró.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Asa yate Rom yendémo otowó quno Rom koro sopo-sopo unindo meté yi Pol enemata yano yaró, ko kuma uni kato sopoyaró.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Asa naru kapusa ŋunde rotoro Polko Juda unindoro tapá uni neko yiriní kopoyi ŋande yimiraró, “Uni topo, nondo oka tero noreŋo wini qu ka owéye rewe kama umburó, ko usi-sinanimboro oteteye ŋu ka kama wendaqanowó. Quko Yerusalem ŋuno unindo norero Rom uni kandeyemo norotaŋgurí.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Rom uni ŋundo mandene iŋoro, ŋuro urato khumowero mepémo kini, yero norotowero ye iŋaŋgurí.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Quko Juda unindo piyimiŋoyiqo, nondo Sisako mandene roŋgaruwoweya, yero nekanowó. Quko nondo sitú toponembo otete piyimi taŋgurí quro mande ka kama yanowó.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Ŋu murí ŋuro tero nondo ye yiyowero iŋoro mande yunowero neko yereno. Nore Israel o meté horé sopoyoteto ŋuro no utó kondé ŋando kusi nereyote.”
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Ŋunde yiní miraŋgurí, “Judia uni kumi kato keŋo sokome ka kama nakayáŋoro nimitoyaŋgo, ko topo uni kato Yerusalem noŋgo keŋo o piyimi taró quro piŋa mande ka kama re maheró.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Quko keŋo iŋo-iŋoke ŋu maŋgokepo yeka iŋowato. Dokoro ŋande iŋoteto, ko yendé soso qunoko unipareto ŋu wini usowo-sowo ŋuro mande piyimi yeyoteŋgo.”
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Ŋunde yero naru ka eneya pitu ko huruwowero qu rokóŋaŋgurí. Tukú, ŋu naruko ŋuno uni qambu yayómo maheŋgurí. Ita saraŋoní, yate suwo tiníqo, Polko mande rondaqe yunoro Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyóŋuro yaró. Kowe ŋande witú yereró, ko Moses koro Hutuŋo Mande ŋuya Ye-ye Unindoro mandeyeŋuya Yesu koro yaró.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Uni kumimboko mandí iŋondutuwoyaŋgurí, ko kumimboko kini.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Polko mande weŋa ka yiníqo, uni ŋundo iŋo-iŋo enesó-enesó toworo toŋewero taŋgurí. Mande weŋa ŋuko ŋandiro, “Yuqa Surumímbo mande hamó ka ye-ye uniAisaia maŋgómo usi-sinanimo ŋande yaró,
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 — ausente —
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 — ausente —
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 “Ŋunde ŋuroko ye ŋuro iŋoyi, Anutuko uni rambaruru koŋgo yoreweya, ŋuro piŋa mande ŋuko uni wini meyowomo asáŋoní toŋeró. Ko enendo kusumbo rewaŋgo.”
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 (-)
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Asa Polko ya kimaró quno ŋuno yotoro uni soso eneno mahi o meté te yunoyoní kumima naru irisa ŋunde rotaró.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Ŋu naruko ŋuno uni kato kama kusiyoní Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó ŋuro yesowaró, ko Uni Parámi Yesu Kristoŋuro mande rondaqe yunoyaró.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.