Atos 20
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Asa kuma ŋu kini tiníqo, Polko Yesu koro iŋo-iŋo rewero unipareyóneko yiriní maheŋgurí. Mahi newondeye rukisoyoro, ime yuri yero, Masedonia mirako owero yoroto toŋeró.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Toŋero Masedonia ŋuwore ŋuno khímbo yate mande parámi yero newondeye rukisoyaró. Ko imemoŋgo yate Grik mirakouró.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Uro yoní kombo kapusa ŋunde kini taró. Yate-yate waŋgowore Siria mirako uyarewero taró, ko Juda uni kumimbo mande kusiyoro, uratoka khumoní, yero taŋgurí. Ŋunde ŋuro Pol rohoréŋoro Masedonia pitu ko oró.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Uni Pol koya toŋeŋgurí ŋuko ŋandiro: Sopater, Pirus naŋuní, ŋuko Beria yendé moŋgo qu; Arisitakus koya Sekundus koya, irisa ŋuko Tesalonaika yendé moŋgo qu; Gaius, Deripe yendé moŋgo qu, ŋuya Timoti; Tikikus koya Tiropimus koya, irisa ŋuko Esia mira parámi moŋgo qu.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Asa uni ŋundo koretero oro Tiroas yendémo ŋuno nore sopo nereŋgurí.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Quko norendo Bret Yisiyó Moré Kini ŋuro o ne-ne ŋukini tiníqota Filipai yendé rotoro windi tapé moŋgo toŋetowó. Ko waŋgowore karóŋoro naru kandeka ŋunde kini tiní windi tapémo mahero Tiroas ŋuno otowó. Noreko naru kande saŋiyoro irisa Tiroas ŋuno yatowó.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Asa sonda naru korete quno nore uniparetoya bret romboŋero o kopo natowó.Polko, kuyepo toŋewano, yero mande yeyuri, yate suwo kewero taró.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Ya kopoyatowó quno ŋuno wasa koreko ŋuno suru qambu yora.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Ko simó keta ka, owí muko Yutikas, enendo wituko kunditeyaró. Asa Pol mande watí yeyoní Yutikas kupo tero etewero taró. Yate ete khumaró, ko wituwore kore koŋgo hamó rokaráŋo nokono uró. Uníqo, unindo, kindo khumote, ye iŋaŋgurí.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Ko Pol uro simó keta ŋuro saŋano etero pisiyoro yimiraró, “Ye ma yukuwowero. Ŋako toŋí yote.”
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Ŋunde yero rotoro pitu ko oro bret romboŋero re naró. Ko mande piru saŋga sowe tero yeyoní, oro saraŋaró. Saraŋoní Pol roto toŋeró.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Ko simó keta ŋu toŋí yoní re towo toŋero newondeyemo niŋgu-niŋgu parámi taŋgurí.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Asa nore koretero uro waŋgowore uyarero Asos yendémo oro Pol sopatowó. Dokoro koretero Pol eneŋombo ŋande yaró, “Nondo khendo Asos owero iŋoteno.”
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Asa yate Polko Asos ŋuno mahiníqo, rero waŋgowore Mitilini yendémoŋuno uyaretowó.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Uyaro etato saraŋoní uyareyate Kios noko mosowí andusina ŋuno windi tapémo roto etatowó. Saraŋoníqo, Samos noko mosowímo uyaro etato saraŋoní, yate windi tapémo Miletus yendémo uyaretowó.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Pol komo iŋo-iŋoyómo Efesus yendé takawano, yero iŋo kusiyaró. Ene naru parámi Esia mira parámimo ŋuno yowero piyimiŋoro waka ta toŋewero iŋaró. Ŋu mepémo tiníqo, Pentikos o ne-nenaruko ŋuno Yerusalem yowano, peka, ye iŋaró.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Asa Miletus ŋuno Polko mande riní Efesus yendémo oní huru-huru koro tapá uni neko yiriní maheŋgurí.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Uni ŋu eneno mahiqo, ŋande yimiraró, “Ye no naru rokóŋoro Esia mirako no yeya date yoranowó ŋuro iŋomukoteŋgo.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Nondo owéne rewe umbuní tendoro Uni Parámimboro kho qu teyanowó. Quko naru qambuko Juda unindo nori umbuwero mande kusiyoyi quhurí parámi korowanowó.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Ko nondo ye samaka yerewero quro mande ka yero kama soreyanowó. Kini, yendé kewero ŋuya ya enemo-enemo ŋuya mande rondaqe yunoyanowó.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Naru rokóŋoro nondo Juda unino, Grik unino mande yesoworo ŋande yimiranowó, norendo Anutusina mahero newonde rohoré teya Uni Paráminani Yesu koro iŋondutu tato.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 “Asa iŋoyi, itakako Yuqapo kusi niriní no Yerusalem owé teteno. Ŋuno do ka nono tunoqeweya qu, no kama iŋoteno.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Ŋandiro naŋge iŋoteno, ko yendé soso toŋeyano quno ŋunoko Yuqa Surumímbo ŋande nimitoyara, ko kusi-kusiko nondowoyi quhurí parámi korowowano.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Quko nondo yoto-yotone kondé toworo ŋu parámi yero kama iŋoteno. Kini, khe howewe kini teweya, yero iŋoteno, ko Yesu Uni Parámimbo kho nunaró ŋu tewe kini teweya, yero iŋoteno. Kho ŋuko mande yero Anutu koro samaka-samaka tuwó ŋuro miti mandeyóyewero kho qu.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 “Asa iŋoyi, komo no ye keweroyewore Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyóŋuro yesowo yimitoyanowó. Quko no itakako iŋoteno, imemoŋgo yendo umu-kembane pitu ko kama qenewaŋgo.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Ŋunde ŋuro itaka ŋande yimiroteno, ye ka khumowaŋgo quro potó ŋuko neneŋo kini.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Dokoro nondo Anutu koro iŋondutuyó soso ŋu yesoworo yimiranowó.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Ye koweye meté sopoyuri. Ko Yuqa Surumímbo Anutu koro huru-huru sosoyore yeŋo kandeyemo rotaró ŋu ŋuya meté sopo yereyuri. Dokoro eneŋo naŋunímboro sitúŋombo kimo yereró.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 No iŋoteno, yoroto toŋewano qunoko, isa saŋgirí qundo ye keweroyemo mahero unipare rambaruru yerewaŋgo.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Ko uni topoye kumi yeŋo keweroye moŋgo otoqoro mande kota yero unipare kaná yerero yowosowaŋgo.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Ŋunde ŋuro ye kondé sopo yereyuri qembe. Ŋande iŋoyuri qembe, kumima naru kapusa qunoko kosa suwo nondo tendo-tendoro oresaka mande ye yimitoyanowó.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 “Kowe itakako ye yorero Uni Parámi kandímo yorotoro eneŋo samaka-samaka tuwóŋuro mande kusuŋoyómo yorototeno. Samaka-samaka tuwó ŋundo meté wimbu re yunoweya, ko o meté qu Anutuko unipare soso rokó yereró ŋu siyowaŋgo qu siyoro yunoweya.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Nondo uni karo silwayó, golyó, tuwiyó quro qene nuŋgu ka kama tanowó.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Yeŋombo iŋoteŋgo, neneŋombo kho towanowó ŋuro tero otoro tukuni teroqo neneŋombo o siyoyanowó, ko nondo uni noya yoteto ŋu ŋuya samaka yereyanowó.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 O soso tanowó ŋundoko ŋande witú yereró, asa yendo kho kondé tero uni wimbuye moré kini ŋu samaka yerewaŋgo. Yesu Uni Parámi eneŋombo yaró ŋuro iŋato. Ŋande yaró, ‘Ko uni ka oka topé moŋgo siyoweya quko puriŋo ka reweya, peka. Quko uni ka oka topé inoweya ŋuko puriŋo parámi ka hamó reweya.’”
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Polko mande ŋu yiní kini tiní potoruku tero tapá uni ŋuya hariri taŋgurí.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Ŋu kini tiní soso tendoro Pol towo pisiyoro mutó inaŋgurí.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Komo Polko yaró, “Yeko no umu-kembane kama qenewaŋgo,” ŋunde ŋuro newonde surumí parámi taŋgurí. Ko rero waŋgo saŋano rotaŋgurí.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.