1 Coríntios 7

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Asa yendo sokomeko komo nakayáŋaŋgurí ŋuro mande topé yewe teteno. Uni ka pare kama reweya ŋuko meté.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Quko itaka unipare se simbururu parámi horé teyoteŋgo, ŋunde ŋuro uni soso kanata-kanata pare siyi qembe, ko pare soso ŋuya kanata-kanata uni siyi qembe.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Kamí ŋundo parímboya eteyowari, ko pare ŋundo kamímboya eteyowari.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Pare ŋu eneŋombo eneŋo kowí kama sopoyote. Kini, kamímbo sopoyote. Ŋunde naŋge kamí ŋu eneŋombo eneŋo kowí kama sopoyote. Kini, parímbo sopoyote.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Kamímboya parímboya koweyari ma soréŋowero. Hamó naru kano, yari hariri tewero quro newonde kanata tero koweyari meté soréŋowaŋgo. Quko imemoŋgo kopori qembe. Ŋunde kini asa koweyari sopowero rukusuwoyi Monimbuko towo yereweya.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Nondo samaka yerewero quro mande ŋa yeteno. Mande kondé qu kini.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Nondo pare ka kama ranowó, ko no unipare soso otetene howewaŋgo, yero iŋoyoteno. Quko unipare kanata-kanatako eneŋo puriŋo Anutu noŋgo raŋgurí; kato puriŋo ka towoní kato enesó towote.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Asa nondo wapu ŋuro mande ka ŋande yewe. Ye neneŋo kiraróne qembe yoroteŋgo ŋuko meté.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Quko yendo yeŋo koweye ŋu kama sopoyoteŋgo tiníqo, epe re-re ti qembe. Se simbururu tewero quro iŋo-iŋo kondé ŋundo yeŋo yoqaweya koro.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 Ye komo epe re-re taŋgurí, nondo hutuŋo mande ka yimiroteno. (Hutuŋo mande ŋako neneŋo qu kini. Kini, ŋu Uni Parámimboro hutuŋo mande qu.) Asa ŋuko ŋandiro: parímbo kamí ma roto toŋewero.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 Quko ene kamí roto toŋeweya tiníqo, kinaŋge yuri qembe. Ŋunde kini tiníqo, uya kamímboya newonde kanata tiní pitu ko yorori. Ko uni kato parí ma howewero.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Ye uni meyowomboya mande ka yeteno. Mande ŋako neneŋomboro naŋge, Uni Parámimboro mande qu kini. Ŋande yewe, asa iŋondutu unindoro parí muko Kristoŋuro kama iŋondutuwoyote, ko pare ŋu eneya yorowero iŋoníqo, uni ŋundo parí ma rotowero.
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 Ko paretoro kamí muko Kristo ŋuro kama iŋondutuwoyote, ko uni ŋu eneya yorowero iŋoníqo, parímbo kamí ma rotowero.
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Dokoro, uni ka iŋondutu kama teyote ŋuko ene parímboya womoyote, ŋu muríwore uni ŋu meté horé yote. Ko pare ka iŋondutu kama teyote ŋuko ene iŋondutu kamímboya womoyote, ŋu muríwore pare ŋu meté horé yote. Ŋunde kini tiníqo, asa yeŋo simóye ŋuko Anutu koro toŋímo sara kama yorowaŋgo. Quko itaka meté horé yoteŋgo.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Quko unipare iŋondutu kama teyoteŋgo qu kato parímbe ma kamí rotowero quro iŋoro tiníqo, meté toŋewaŋgo. Hutuŋo mande kato iŋondutu unipare ŋu kama kusi yereyote. Dokoro, Anutuko ye newonde imemo yowero quro neko yereró.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 Qeni. Pare, keto kameŋge rambaruru koŋgo reweyape ma kini, ŋu date iŋote? Simó, keto pareke rambaruru koŋgo reweyape ma kini, ŋu date iŋote?
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Uni Parámimbo nore kanata-kanata khe howewero qu ka nunaró, ko Anutuko khe ŋu howewero quro neko nereró. Asa ko keŋo khe qu howe qembe. Nondo hutuŋo mande ŋa Anutu koro huru-hurusoso yimitoyoteno.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Ŋandiro naŋge, komo koweke toŋoyiqota Anutuko neko kereró tiníqo, koweke toŋowí muma roŋgaruwowero. Asa koweke kama toŋoyi Anutuko neko kereró tiníqo, asa koweke ma toŋowero.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Koweye toŋaŋgurí ŋuko murí moré kini, ko koweye kama toŋaŋgurí ŋu ŋuya murí moré kini. Kini, Anutu koro mande kondé qu howewero ŋundo tako o hamó qu.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Date komo yoratoqota Anutuko nore neko yereró, asa nore meté ŋunde naŋge yorowato.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Kepe uni kato kusi kiriní eneŋo kho simómbe ma kho pareka yuriqota Anutuko neko kereró, peka? Ŋuro newonde quhurí ma tewero. Quko wisiyowero khe qu ka yote tiníqo, ŋunde howe qembe.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Dokoro uni ka kho simó yoroníqo, Anutuko nekaró, ŋuko Uni Parámimboro uni wisiyaró qu qembe. Ŋunde ŋuya uni wisiyaró qu yoroní Anutuko nekaró, ŋuko Kristokoro kho simó qembe.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Anutuko kimo tero ye kimo yereró,ŋunde ŋuroko ye unindoro kho simóŋo ŋunde ma tunoqewero.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Uni topo, ye date komo yuriqota Anutuko neko yereró, ŋunde naŋge Anutu koro toŋímo yuri qembe.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Asa no pare keta ŋuro Uni Parámi noŋgo hutuŋo mandeyó moré kini. Quko Uni Parámimbo sikíne te nunoro samaka nereyoní mande hamó yeyoteno. Ŋundiro naŋge neneŋo iŋo-iŋone moŋgo yesowowano.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Ŋa naru ŋako naru piyimi, ŋunde ŋuroko ye itaka yoroteŋgo ŋunde naŋge yuri qembe.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Asa keto pare ka raró tiníqo, rotowero quro oreyó ma seqawero. Ko pare kama raró tiníqo, pare rewero kama iŋo qembe.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Quko epe re-re titiri tiníqo, o piyimi ka kama teweya. Ko pare keta qu kame teweya ŋuyako o piyimi ka kama teweya. Quko unipare epe re-re teteŋgo ŋundo noko ŋano quhurí parámi horé korowoyoteŋgo. O quhurí ŋu yeno tunoqeyoweya ŋuro no piyimiŋoteno.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Uni topo, ŋande yeteno, Anutuko naru riní tukuni tete. Ŋunde tero itaka uni soso pareye moré qundo pareye moré kini ŋunde qembe yuri qembe.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 Uni tendoyoteŋgo ŋuko kama tendoyoteŋgo qu qembe yuri. Uni niŋgu-niŋgu teyoteŋgo ŋuko niŋgu-niŋgu kama teyoteŋgo qu qembe yuri. Uni oka kimoyoteŋgo ŋuko o ŋu kama towowaŋgo qu qembe yuri.
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 Uni o noko koro qu toworo kho teyoteŋgo ŋuko o noko koro quro kama iŋo inoyoteŋgo qu qembe yuri. Dokoro noko ŋano qu piyo teyate.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Nondo ye iŋaŋawí parámi tewaŋgo ŋuro piyimiŋoteno. Uni ka pare kama raró ŋundo Uni Parámimboro khoyó ŋuro iŋoyote. Ko Uni Parámimboro nuŋguríŋo ŋuro naŋge iŋoyote.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 Quko uni ka pare raró ŋundo o noko koro quro iŋoro eneŋo parímboro nuŋguríŋo ŋuro naŋge iŋoyote.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 Ŋunde ŋuroko iŋo-iŋoyó muko usowote. Pare ka kamí moré kini koya pare keta kumi ŋundo Uni Parámimboro khoyó ŋuro naŋge iŋoyoteŋgo. Ene eneŋo koweye yuqaye soso rero Anutu inoyoteŋgo. Quko pare ka kame taró ŋundo o noko koro quro iŋoro eneŋo kamímboro nuŋguríŋo ŋuro iŋoyote.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Nondo ye kusi yerewero quro mande ka kama yeteno. Kini, oka kato yeŋo iŋo-iŋoye kama usowoní ye Anutu koro oteteyó ŋu meté tero naru suki-suki howeyuri, yero iŋoteno.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Quko uni ka pare keta kaya epe re-re tewero tete qundo pare ŋu kondé qene nuŋguwoyote tiníqo, meté eneŋo iŋo-iŋoyó howero epe re-re tiri kini teweya. Enendo o piyimi ka kama tete.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Quko uni ŋu iŋo-iŋoyó naŋge sopo howero uni meyowomboro mandí kama howero pare keta quya epe re-re tewero quro piyimiŋoyote tiníqo, otete ŋuyako meté.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Asa ko uni kato pare keta reweya ŋundo otete meté teweya, quko pare keta kama reweya ŋundo otete meté horé teweya.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Pare karo kamí ŋu toŋí yoníqo, pare ŋu kamímboya womoyote. Quko kamí khumoweya quno ŋuno pare ŋu orosoyiwí yote. Enendo meté kame keta teweya, quko Uni Parámimboro uni qu ka naŋge reweya.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Neneŋombo ŋande iŋoteno, ene kame kama teweya quko ene meté horé yoweya. Ko Anutu koro Yuqayó no quroko yoroní nondo mande ŋa wisiyo yeteno.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.