1 Coríntios 1
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 No Pol, no Kristo Yesukoro asáŋowí uni.Anutuko eneŋo iŋo-iŋoyó moŋgo no ŋunde rokó nereró. Noya topone Sositenes koya sokome ŋa nakayáŋarowó.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Nakayáŋaro ye Anutu koro huru-huruKorin yendémo ŋuno huruwoyoteŋgo qu yeno uyaró. Kristo Yesu ŋundo ye yoriní Anutu koro unipare naŋge tunoqaŋgurí. Yeya uni soso mirane-mirane Uni Paráminani Yesu Kristo koro owí nekoyoteŋgo ŋuya unipare meté horéyoteŋgo.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Anutu Awananimboya Uni Parámi Yesu Kristo koya samaka-samaka tuwó yunoro newonde ime yunowari.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Naru rokóŋoro no yeŋo iŋoro Anutune yuŋgunaŋoyoteno, dokoro yeko Kristo Yesuquroyómo yuriqo, Anutuko samaka-samaka tuwóye yunaró.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Hamó, ene quroyómo yotoro samaka-samaka parámi siyoyi mandeye soso, iŋo-iŋoye soso meté horé tunoqaró.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Dokoro Anutuko norendo Kristo ŋuro mande yesowo yimiratowó ŋu riní newondeyemo kondé tunoqaró.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Ŋunde ŋuroko ye watí Uni Paráminani Yesu Kristo tunomo tunoqeweya ŋuro sopoyoteŋgo quno Yuqa koro puriŋo ŋuro tukuni kama teyoteŋgo.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Anutuko ye wimbu kondé yunoní naru weŋako ŋuno, asa Uni Paráminani Yesu Kristo tunoqeweya quno ŋuno, ye eneŋo toŋímo kaŋero potóye moré kini tunoqewaŋgo.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Anutuko ye neko yiriní naŋuní Yesu Kristo, Uni Paráminani ŋuya newonde kanata teyoteŋgo. Ko Anutuko o soso tewero yaró ŋu teweya.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Uni topo, no Uni Paráminani Yesu Kristoowí moŋgo kondé ŋande osese yereteno, asa ye soso newonde kanata teya iŋo-iŋo kanata naŋge howi qembe. Wisikaraŋo ene-ene ma tewero. Kini, iŋondutu kanata na hamó teya, khe kanata naŋge howi qembe.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Uni topone, Kiloe koro suwisawiyó qundo koretero ŋande nimiraŋgurí, yendo kiro mande yero epe pito-pito teyoteŋgo.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Kumi kato, “Noko Pol koro qu,” kumi kato, “Noko Apolos koro qu,” kumi kato, “Noko Sipaskoro qu,” kumi kato, “Noko Kristo koro qu,” yeteŋgo.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Date koro? Kristo ŋu wisikaraŋoro ene-ene yote, peka? Noko Pol, noko ye samaka yerewero tipiririkokhumanowó, peka? Ye Pol owímo sono raŋgurí, peka? Ŋu kini horé.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 No Anutu yuŋgunaŋoyoteno, dokoro, keweroyemo nondo Kirisipus koya Gaius naŋge sono re yunanowó, uni kumi muko kini.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Ŋunde tero uni kato ŋande kama yeweya, “Nore Pol owímo sono ratowó.”
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 (Hamó, no Stepanas koro suwisawiyó sono re yunanowó, quko uni meyowo re yunanowó ŋu kama iŋoteno.)
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Hamó, Kristo ŋundo unipare sono re yunowero quro kho ŋu no kama nunaró. Kini, miti mande yewero quro kho ŋu nunaró. Ko nondo unindoro iŋo-iŋo metéwore mande ŋu kama yeyoteno. Kristo tipiririko khumaró ŋuro piŋa mande ŋuko wimbí moré kini teweya koro.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Hamó, uni piyo teyoteŋgo ŋuko, Kristotipiririkokhumaró ŋuro piŋa mande ŋuko kape-kape mande ye iŋoyoteŋgo. Quko nore Anutuko rambaruru koŋgo noreyote qu, noreko ŋande iŋoyoteto, ko piŋa mande ŋuko Anutu koro wimbí qu.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Asa uni iŋo-iŋo mande yeyoteŋgo ŋu, do owé ka moré? Ko hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni ŋu,do owé ka moré? Ko uni mande enesó-enesó ŋuro epe taka-taka teyoteŋgo ŋu, do owé ka moré? Dokoro Anutuko noko koro iŋo-iŋo meté ŋu soso siyoní rohoréŋoro o kape-kape qembe tunoqaró, hamómbe?
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Qeni, Anutuko eneŋo iŋo-iŋo meté qu howero noko uni yoriní iŋo-iŋoye meté mu howero Anutu kama iŋoyi tondaŋaró. Ko noko unindo miti mande yesowoyoteto ŋu qene rondaŋero, kape-kape mande naŋge, ye iŋoyoteŋgo. Quko Anutuko nuŋguríŋo howero kape-kape mande ŋunde qu riní unipare iŋoro iŋondutuwoyiqo, rambaruru koŋgo yoreweya.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Juda unindo o wimbí moréqenewero ye iŋoyoteŋgo. Ko Grik unindoiŋo-iŋo mande iŋowero ye iŋoyoteŋgo.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Quko norendo Kristotipiririko khumaró ŋuro piŋa mande yesowoyoteto. Asa mande ŋuko Juda uniparetoro kheye wisumuŋoyote, ko Grik unipare mande ŋu iŋoro, ŋuko kape-kape mande, ye iŋoyoteŋgo.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Quko Anutuko Juda uniparetoya Grik uniparetoya neko yereró ŋundo mande ŋu iŋoro ŋande iŋoteŋgo, Kristo ŋuro piŋa mande ŋuko Anutu koro wimbí, Anutu koro iŋo-iŋoyó meté.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Dokoro Anutu koro kape-kape mandí kato unindoro iŋo-iŋoye meté qu takayote, ko Anutu koro oka wimbí moré kini qundo unindoro wimbuye ŋu takayote.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Uni topo, iŋoyi, Anutuko neko yereró quno ŋuno ye date yoraŋgurí? Kumi yeko noko koro iŋo-iŋoye meté qu kini. Ko kumi owéye moré kini. Ko kumi iwímboro owé parámi mu moré kini.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Quko Anutuko uni iŋo-iŋoye meté mu kowi piyo yunowero quro o kape-kape nokono ŋano qu rokó yereró. Enendo uni wimbuye moré mu kowi piyo yunowero quro o wimbí moré kini nokono ŋano qu rokó yereró.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Enendo o soso owéye moré mu riní piyo tewero quro o nokono ŋano owé moré kini ŋu, o pi-piyimi ŋu, o kina-kina ŋu rokó yereró.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Ŋunde ŋuroko uni kato Anutu toŋímo eneŋombo owéye hokowero mepémo kini.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Anutu eneŋombo ye yoriní Kristo Yesu quroyómo yoteŋgo. Kristoko Anutu koro iŋo-iŋo meté mu noreŋo tunoqaró, asa nore noriní roneneŋowí yoteto,noriní Anutu koro unipareyó hamó yoteto, kimo niriní meté yoteto.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Ŋuro tero sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, “Karo owí hokowaŋgo tiníqo, ŋu ma. Uni Parámimboro owí naŋge hokoyi.”
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.