1 Coríntios 15

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Uni topo, ŋaro pitu ko iŋi. No miti mandeyesowanowó ŋuko ye komo raŋgurí, ŋuno kondé kaŋeyoteŋgo,
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 ŋuwore rambaruru takawaŋgo. Hamó, ye mande ŋu kina kama iŋondutuworo kondé toworoqota ŋundiro tewaŋgo.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Dokoro no mande parámi ka rero ye yunanowó. Ŋuko ŋandiro: Kristokosokomemepé tero quhurínani sowowero quro khumaró.
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 Khumoní rero tapuŋaŋgurí. Naru kapusayómo ŋuno sokome mepé tero pitu ko otoqaró.
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Tukúko enendo Sipaskotunoqiní qeneró. Imemoŋgo iŋo-iŋo rewero uni 12ŋuno tunoqiní qeneŋgurí.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Imemo yateqo uni topo qambu ŋuya naru kanata quno qeneŋgurí, qambuye muko 500 takaró. Topo qambu ŋuko kumi itaka yoteŋgo, kumi komo khumaŋgurí.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Imemo yateqo Jemsko tunoqiní qeneró. Imemo asá yerewí unisosoko tunoqiní qeneŋgurí.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Ko, weŋako, uni nimímbo piyimi pisi nereró qembe quko nono tunoqiní qenenowó.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Hamó, asá yerewí uni keweroyemo ŋuno no owéne moré kini. Meté unipareto “asáŋowí uni” ma neko nerewero. Dokoro komoko nondo Anutu koro huru-huruqu rowore yereyanowó.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Quko Anutuko samaka-samaka tuwó nunoro kho nunoro asá nereró. Ko samaka-samaka tuwó ŋuko nono kina kama tunoqaró. Kini horé. No koweyumu tero asá yerewí uni meyowo ŋu taka yereyoteno. Quko neneŋombo koweyumu kama teyoteno, kini. Anutu koro samaka-samaka tuwó nunaró ŋu koweyumu teyote.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Ŋunde ŋuroko nondope ma asá yerewí uni meyowo ŋundo miti mande yesowoyoteto quno ŋuno nore soso mande kanata naŋge yeyoteto. Ko mande ŋu ye iŋondutuwoyaŋgurí ŋu.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Kristouni tapu koŋgo otoqaró ŋuro sowo mande ŋu yesowoyoteto. Asa ko ye kumimbo date ŋande yeyoteŋgo, ko unipare khumaŋgurí qundo pitu ko kama otoqowaŋgo?
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Unipare khumaŋgurí ŋundo pitu ko kama otoqowaŋgo tiníqo, Kristo ŋuya kama otoqaró.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Quko Kristo ŋuko kama otoqaró tiníqo, mande yesowoyoteto ŋuko wuruwara mande naŋge, ko iŋondutuye ŋuko kina iŋondutu naŋge.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Hamó, Kristo kama otoqaró tiníqo, norendo Anutu ŋuro mande kota ka yatowó. Dokoro ŋande yatowó, “Anutuko Kristo riní otoqaró.” Quko uni khumowí ŋuko kama otoqowaŋgo tiníqo, Anutuko o ŋu kama taró.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Hamó, uni khumowí kama otoqowaŋgo tiníqo, enendo Kristo kama riní otoqaró.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Ko Anutuko Kristo kama riní otoqaró tiníqo, iŋondutuye muko murí moré kini. Quhuríyembo ye watí sopo yereyote.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 Ko unipare kumi Kristo iŋondutuworo, yate-yate khumaŋgurí ŋu ŋuya piyo temukaŋgurí.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Hamó, Kristoko noko ŋano naŋge nore samaka nereyote ŋuro iŋoyoteto tiníqo, noreko sikínani hamó teteto.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Quko ŋunde kini. Anutuko hamó Kristo riní otoqaró. Ŋunde tiní Kristo ŋuko uni soso khumaŋgurí ŋuro eŋgé korete qu kho noŋgo siyoteŋgo ŋunde qembe.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Dokoro uni kanatawore kindo khumo nokono tunoqaró. Ŋundiro naŋge unipare khumaŋgurí qundo pitu ko otoqowaŋgo ŋuro murí ŋu uni kanatawore tunoqaró.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Dokoro unipare soso Atam quroyómo qu khumoyoteŋgo. Ŋundiro naŋge Anutuko unipare soso Kristo quroyómo qu ŋu yorero yoto-yoto keta qu yunoweya.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Quko okeyá ta naŋge tunoqeweya. Koretero Kristo, ŋu eŋgé korete quko otoqaró. Tukú Kristoko kaŋuya maheweya quno ŋuno eneŋo unipareyó otoqowaŋgo.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Huwómo naru weŋa qu tunoqeweya. Ŋu naruko ŋuno enendo unipare soso wiri yereyote ŋu yorero Anutu Awa kandímo yorotoweya, ko yuqa kondé-kondé quya o wimbí moré quya soso rambaruru yereweya.
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 Dokoro, Kristoko unipareyó wiri yereweya, yate-yate Anutuko eneŋo saŋgiríŋo ŋu soso uroní umbuweya.
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Saŋgiríŋo weŋa ŋuko kindo khumo naŋge, ko ŋu ŋuya uroní umbuweya.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Dokoro sokomeko ŋande yete, “Anutuko o soso eneŋo kusuŋoyó quroko rotomukaró.”Mande ŋuko ŋande yete, asa Anutu eneŋombo o soso ŋu rero Kristo kusuŋoyómo raró ŋu. Quko nore iŋoteto, Anutu eneŋombo Kristo kusuŋoyó quroko kama yorote.
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Imemoŋgo o soso ŋu Kristo kusuŋoyómo yoroweya quno ŋuno, Anutu koro Naŋuní ŋu eneŋombo eneŋo rero Anutu koro kusuŋoyó quroko reweya. Ŋunde tero ŋu naruko ŋuno Anutuko o soso sopoyoweya.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Asa ye date iŋoteŋgo, uni khumowí kama otoqowaŋgo tiníqo, do karo unindo uni khumowí samaka yerewero quro sono reyoteŋgo? Uni khumowí ŋuko pitu ko kama otoqowaŋgo tiníqo, do murí karo unindo ŋundiro tero sono reyoteŋgo?
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 Ko nore do murí karo naru rokóŋoro kho teyate wambaka rambaruru teyoteto?
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Uni topo, nondo yeŋo iŋondutuyewore wawa mande ka Kristo Yesu Uni Paráminani quroyómo ŋuno yeteno, no naru rokóŋoro khumowe teteno.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Qeni, nondo Efesus yendémo siku qare koya kuma tanowó ŋunde qembe. Quko unindoro iŋo-iŋoye howero ŋunde tanowó tiníqo, do o meté ka ranowó? Asa uni khumowí ŋuko pitu ko kama otoqowaŋgo tiníqo,
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Yeŋombo yeŋo ma kaná yerewero. Mande ŋa iŋoyi qembe, “Nore uni piyimi kaya mara rewato tiníqo, noreŋo otetenani meté rato piyo teweya.”
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Ye otete kape-kape qu rotoya iŋo-iŋoye roneneŋoya o piyimi watí-watí ma teyowero. Dokoro ye kumimbo Anutu kama iŋo inoyoteŋgo. Ko mande ŋa yeweqo, yeŋo kowi piyo tewaŋgo.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Uni kanata kato ŋande osese neweya, peka, “Uni khumowí ŋu date tero otoqowaŋgo? Ene otoqowaŋgo quno ŋuno koweye datiro tunoqeweya?”
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Ŋuko mande kape-kape naŋge. Qeni, oka khono rimiteŋgo quno ŋuno o musiyó ŋundo koretero khumoroqota yoto-yoto reweya.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 O rimite ŋuko, enina, wit musiyómbe ma o enesó ka, ŋuko o musiyó naŋge, yuwoyó imemoŋgo tunoqeweya qembe kini, o enesó.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Asa Anutuko iŋo-iŋoyó howero musiyó enesó-enesó riní yuwoyó enesó-enesó tunoqeyote.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 O soso koweye moré muko ŋunde naŋge kini. Kini, unindoro koweye enesó, qarendoro koweye enesó, nú koro koweye enesó, ko sono qarendoro koweye enesó.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Samboko o kumi ka yoroteŋgo, ko nokono o kumi ka yoroteŋgo. Quko o samboko yoteŋgo ŋuro nakayáye enesó-enesó, ko o nokono yoteŋgo ŋuro nakayáye enesó-enesó.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Kosa koro nakayáŋo enesó, kombo koro nakayáŋo enesó, ko tutu ŋu ŋuya nakayáye ŋu enesó. Ko tutu kanata-kanata nakayáye enesó-enesó.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Unipare khumaŋgurí qundo pitu ko otoqowaŋgo ŋuro murí ŋuko ŋunde naŋge. O puqeweya qu rimiyoteŋgo, o suki-suki yoweya qu otoqoweya.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Oka owé moré kini qu rimiyoteŋgo, oka owé parámi qu otoqoweya. Oka wimbí moré kini qu rimiyoteŋgo, oka wimbí moré qu otoqoweya.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Noko koro kowe ka rimiyoteŋgo, yuqa koro kowe ka otoqoweya. Noko koro kowe qu yorote tiníqo, yuqa koro kowe qu ŋuya yoweya.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, “Atam, uni korete quko o yoto-yotoyó moré tunoqaró.”Ko Atam weŋa quko yuqa tero yoto-yoto yunoyote.
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Yuqa koro kowe ŋundo koretero kama tunoqaró. Kini. Noko koro kowe ŋu koretero tunoqaró. Ko yuqa koro kowe ŋuko tukú tunoqaró.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Uni korete quko noko ŋaro qu. Anutuko nokopo naŋge towaró. Uni tukú quko sambo koro qu.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Noko koro unipareko noko uni ŋunde qembe yoteŋgo. Ko sambo koro unipareko sambo koro uni ŋunde qembe yoteŋgo.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Nore itaka noko koro unindoro kiraró qembe yoroteto. Ŋunde naŋge imemoŋgo nore sambo koro uni kiraró qembe yorowato.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Uni topo, no ŋande yimiroteno, noko koro kowe saŋaní muko Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómokama owaŋgo. O puqeweya ŋundo o suki-suki yoweya ŋu kama reweya.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 Iŋi. No mande tapuŋowíka ye yimirowe teteno. Nore soso kama khumowato. Quko nore soso rohoréŋoro enesó ka tunoqewato.
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 Uŋgu weŋa quko yeweya quno waka ta horé rohoréŋowato. Dokoro uŋgu yiníqo, uni khumowí ŋundo koweye suki-suki yoweya qu rero otoqowaŋgo. Ko nore toŋenani yote quko rohoréŋoro enesó ka tunoqewato.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Dokoro o puqeweya quko rohoréŋoro enesó teroqota o suki-suki yoweya qu tunoqeweya. Ko o khumoweya quko rohoréŋoro enesó teroqota o kama khumoweya qu tunoqeweya.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Hamó, o puqeweya quko o suki-suki yoweya qu ka tunoqeweya, o khumoweya quko o kama khumoweya qu ka tunoqeweya. Ŋu naruko ŋuno mande ka sokomeko ŋuno nakayáŋaró qu hamó tunoqeweya. Mande ŋuko ŋandiro: “Anutuko kindo khumo takaro uroní kini taró.”
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 — ausente —
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Asa kindo khumo ŋuro saŋga ŋuko quhurí naŋge, ko quhurí ŋuro wimbu ŋuko hutuŋo mandenaŋge.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Quko nore Anutu yuŋgunaŋoyoteto, dokoro Anutuko Uni Paráminani Yesu Kristoŋuwore nore noriní kindo khumo takawato.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Ŋunde ŋuro, uni topone meté, ye wimbu titiyoro kondé kaŋeyuri. Naru rokóŋo Uni Parámimboro kho qu teyuri qembe, dokoro ye ŋande iŋoyoteŋgo, Uni Parámi howeyuriqo, yeŋo koweyumu ŋuro eŋgé tunoqeweya.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.