1 Coríntios 11

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 No Kristokoro oteteyó howeyoteno, ŋundiro naŋge ye otetene howi qembe.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Ye naru rokóŋoro neneŋo iŋoro mande rondaqe yunanowó ŋu kondé towoyoteŋgo. Ŋunde ŋuro no seré te yunoteno.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Quko mande ka yeweka iŋi. Uni soso koro kembaye ŋuko Kristo ŋu, ko paretoro kembé ŋuko uni ŋu, ko Kristo koro kembé ŋuko Anutu ŋu.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Asa uni ka eneŋo kembé pokamoro hariri teweyape ma ye-ye mande kayeweya ŋuko eneŋo kembé riní kowi piyo tete.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Quko pare ka kembé kama pokamoro hariri teweyape ma ye-ye mande yeweya ŋuko eneŋo kembé riní kowi piyo tete. Dokoro kembé kama pokamoyote ŋuko huye sawáqeyoteŋgo ŋunde qembe.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Qeni, pare ka kembé kama pokamoweya tiníqo, ene meté huí toŋoní tukuni teweya. Quko huí toŋoní tukuni tetepe ma woŋga sawáqete ŋuko kowi piyo inote. Ŋunde ŋuroko ene meté kembé pokamoweya.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Hamó, unindo kembaye ma wisumuŋowero, dokoro uni ŋuko Anutu koro kiraró quya Anutu koro seré qu. Quko paretoko unindoro seré qu.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Dokoro Anutuko paretoro kowe sombé rero uni kama towaró. Kini. Unindoro kowe sombé rero pare towaró.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Ŋuya Anutuko uni ŋundo pare ŋu samakaŋoweya yero kama towaró. Kini. Ene pare ŋundo uni ŋu samakaŋoweya yero towaró.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Ŋunde ŋuro, ko sambo simóŋuro, pare kato eneŋo kembé sopoyoweya.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Ŋu hamó, quko Uni Parámi quroyómo ŋuno pareto enesó yowero mepémo kini, ko unindo enesó yowero mepémo kini.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Dokoro koretero Anutuko uni noŋgo kowe sombé rero pare towaró. Ŋundiro naŋge uni ka pare kowí moŋgo tunoqete. Ko Anutu koŋgo o soso tunoqeyote.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Yeŋombo mande ŋa iŋoya rondaŋi. Pare kato kembé kama pokamoro Anutuwore hariri teweya ŋu piyimi, hamómbe?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Murínanimbo nore ŋande witú yerete, asa eneŋo huí piru ŋuko urumunimboro owí riní umbuyote, hamómbe?
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Quko eneŋo huí piru ŋuko pare seré te inoyote. Dokoro, Anutuko paretoro kembé weyoŋowero quro huí piru qu inaró.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Asa uni kato mandene ŋaro kiro kuma teroqo, ene kondé ŋande iŋoweya, noreya Anutu koro huru-huru sosokoya otete enesó qu ka kama howeyoteto.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Asa ore mande kumi yimirowe teteno, quko mande ŋuwore seré kama te yunowano. Dokoro huruwoyoteŋgo quno otete meté kama howeyoteŋgo. Kini, otete piyimi howeyoteŋgo.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Koretero ŋande yewe: nondo piŋa mande ŋande iŋanowó, asa ye huruwoyoteŋgo quno ŋuno usowo-sowo keweroyemo ri tunoqeyote ŋu. Ko piŋa mande ŋu hamó peka.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Dokoro, yendo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko Anutuko kumimboro naŋge iŋo yunoyote, meyowomboro kini, hamómbe? Ŋunde ye iŋoro ye usowo-sowo teyoteŋgo.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Ŋunde ŋuroko ya kano huruworo o neteŋgo quno, o ne-ne ŋuko Uni Parámimboro o ne-ne hamó qu kini.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Dokoro ye kanata-kanata yeŋo o qoyemboro iŋoro waka ta neyoteŋgo ŋu. Asa ko kumi o koro khumoteŋgo ko meyowomboko wain nero kape teteŋgo.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Date koro? Yembe yeŋo ya o newero qu moré kini peka? Yembe Anutu koro huru-huru ŋuyesaráŋoro uni onoŋoye moré kini ŋu owéye ri umbuweya, yero iŋoyoteŋgo, peka? No ye date yimirowe? Nondope ŋuro seré te yunowano, peka? Kini horé!
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Qeni, mande ye yunanowó ŋuko, no Uni Parámi noŋgo naŋge ranowó. Mande ŋuko ŋandiro. Suwo kano Jutasko ene rero uni piyimi kandeyemo rotaró quno, Yesu, Uni Parámi ŋundo, bret ka rero
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Anutu yuŋgunaŋoro romboŋero ŋande yaró, “Ŋako neneŋo kowene ŋunde qembe, yeŋo rototeno. Ye ŋu neyowaŋgo quno, neneŋo iŋoyi qembe.”
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Asa o ne-ne ŋu kini tiníqo, ŋundiro naŋge topa ŋu rero ŋande yaró, “Wain ŋako sitúnembo mande kondé keta ŋu reweya. Imemoŋgo wain ŋande qu neyowaŋgo quno, neneŋo iŋi qembe.”
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Asa mande ŋu iŋoyi, dokoro ye naru rokóŋo bret ŋuya wain ŋuya neyoteŋgo quno ŋuno, ye Uni Parámi khumaró ŋuro yesowoyoteŋgo. Ŋunde teyuri, yate-yate ene pitu ko maheweya.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Ŋunde ŋuroko uni kato murí piyimi howero Uni Parámimboro bret, wain neweya tiníqo, enendo Uni Parámimboro kowí, sitúŋo ŋuro potó ka korowoweya.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Meté eneŋo oteteyó qene rondaŋeroqota bret, wain neweya.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Dokoro, unindo bret ŋuya wain ŋuya newaŋgo quno eneŋo kowí kama qene iŋowaŋgo tiní eneŋombo topé piyimi ka rewaŋgo.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Ŋu murí ŋuro naŋge unipare kumi keweroyemo wimbí kama teyoteŋgo, kumi se khumo teyoteŋgo, kumi khumaŋgurí.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Quko nore otetenani qene rondaŋeroqota mande khono kama kaŋewato.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Uni Parámimbo nore otetenani qene rondaŋeyote quno ŋuno enendo roŋgaru nereyote. Ŋunde tero imemoŋgo nore noko uniparetoya topé piyimi ŋu kama rewato.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Ŋunde ŋuroko, uni topone, ye huruworo o newaŋgo quno mondó ta kunditero uni topoye sopoyuri qembe.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Uni ka qímboro khumoroqo, koretero meté yayómo o neweya. Ŋuro tero huruwoyoteŋgo ŋuro oteteye muko yoriní topé piyimi ŋu kama rewaŋgo. Asa yeno mahewano quno ore mande kako yimirowano.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.