Lucas 6

Ala wene Nggem enane vaga dirup warek (NBQ) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ndugwis ambi it ap Yakuri samban ogasagwi vaga Yesus ane welagwi menda inim gandum yagoma sup vaga lagu dugwit, At ane welagwi menda en gandum ininggis vaga mbalogombo agamut bonggalogo wikbagek nenggek lagagwa.
1 E aconteceu que, num sábado, passou pelas searas, e os seus discípulos iam arrancando espigas e, esfregando-as com as mãos, as comiam.
2 Nenggek lagu-selok, it Parisi menda nin en, “Samban ogasagwi vaga yavup anderogo ogarup moga yugup hegek, hit nggarogo yiluk ogasagwi?” yiluk, yugeragagi.
2 E alguns dos fariseus lhes disseram: Por que fazeis o que não é lícito fazer nos sábados?
3 Yugurugu lagagwama, Yesus en, “Wene at Daut arwi inim, erom uvup dugwit, ogagagwa wene ako, Ala wene mbalek vaga hit bikhegetek dugwit yagalagwi yei?
3 E Jesus, respondendo-lhes, disse: Nunca lestes o que fez Davi quando teve fome, ele e os que com ele estavam?
4 At Daut ako Ala awi valekma nunggigya lagagirik, roti Ala ake bago ako it ugun naup moga, it imam-imam halok adigat nunggu dogop yugup hegek ovara, wogogo ninggya lagagirik, nin at inim lagagwa ako wogoragagi, wene dirup mbalek ako hit bikhegetek agipik yei? [Naup moga hegek nunggugwa ovara, Ala en mbet yugeragagibuk,]” yiluk, yugeragagi.
4 Como entrou na Casa de Deus, e tomou os pães da proposição, e os comeu, e deu também aos que estavam com ele, os quais não lhes era lícito comer, senão só aos sacerdotes?
5 Yugirigya lagagirik, “Samban ogasagwi vaga yerogo ogarup nderogo ogarup yugu dogop andok ako andi, An Ap At Endaklagagis aro,” yiluk, yugeragagi.
5 E dizia-lhes: O Filho do Homem é senhor até do sábado.
6 Andi en, ndugwis ambi Yakuri samban ogasagwi vaga Yesus ako it samban ogasagwima nunggwigya lagagirik, wene mamuleragagi. Wene mamulirigyama, ap inggis amot weyak nggorak ovagak andenam werekma,
6 E aconteceu também, em outro sábado, que entrou na sinagoga e estava ensinando; e havia ali um homem que tinha a mão direita mirrada.
7 Yesus wene mamulirigya hegek, it ap Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, it ap Parisi menda inim, iren, enane wonggalogo At ovaga baguluk, “Yesus samban ogasagwi vaga yavup ogarup moga yugup hegek ap sek ogagya hamwi a?” yiluk, inil bik-bak ogagagwa.
7 E os escribas e fariseus atentavam nele, se o curaria no sábado, para acharem de que o acusar.
8 Inil bik-bak ogagu-sigik, it umbutwi ako Yesus yedok inugu lagagirik, ap inggis weyak ako yugugu dugwit, “Mendek yiluk, ilim yenam oma,” yugugu lagagimu, ap ako mendek yiluk, ilim mendek yi lagagi.
8 Mas ele, conhecendo bem os seus pensamentos, disse ao homem que tinha a mão mirrada: Levanta-te e fica em pé no meio. E, levantando-se ele, ficou em pé.
9 Mendek yi lagya lagagimu, Yesus en it yugurigya dugwit, “Samban ogasagwi vaga sek oginivup andi, sek a, ata weyak oginivup andi, sek a? Avakwa eneyave inidi yup andi, sek a, ata enarup andi, sek a? Hit eres!” yiluk,
9 Então, Jesus lhes disse: Uma
10 it ovok erogo il dombalinipu lagagirik, ap ako yugugu dugwit, “Hinggis ngges okhanen,” yugugu lagagimu, ngges okhigya lagagirik, inggis mondok sek agagi.
10 E, olhando para todos ao redor, disse ao homem: Estende a mão. E ele assim o fez, e a mão lhe foi restituída sã como a outra.
11 Inggis mondok sek agagi ovara, it andi, enendawi enaninis wisane agya dugwit, “Yesus nggarogo okbauk?” yiluk, wene mbanggugwa.
11 E ficaram cheios de furor, e uns com os outros conferenciavam sobre o que fariam a Jesus.
12 Andi hudi vaga Yesus samban ogarigiluk, hulikmu inggigi. Inggya lagagirik, o hup Ala yugugu hegek, o yanggo yagagi.
12 E aconteceu que, naqueles dias, subiu ao monte a orar e passou a noite em oração a Deus.
13 O yanggo iri lagagimu, At ane welagwi menda ako warupwak yiluk, yanggup yugeragagi, wagu lagagwama, ap eneyave 12 miginipu lagagirik, ininis “Lakbigik menda”, sabigigi.
13 E, quando já era dia, chamou a si os seus discípulos, e escolheu doze deles, a quem também deu o nome de apóstolos:
14 It miginipigi ako andi yi: Simon inis ambi Peterus sanggigi ako inim, at Simon aot Andereas inim, Yakubus inim, Yohanes inim, Pilipus inim, Mbarotolomeus inim,
14 Simão, ao qual também chamou Pedro, e André, seu irmão; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 Matius inim, Tomas inim, Alepius abut Yakubus inim, Simon ap Selot menda inim,
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu, e Simão, chamado Zelote;
16 Yakubus adik menda ambi abut Yudas inim, eke, Yudas Ikariot Yesus hivis warupwak yiluk onggo hunggigi ako inim, miginipigi.
16 Judas, filho de Tiago, e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 At Yesus ap miginipigi ako inim hulikmu en wambu wagu lagagwarik, o huris vaga andoma mbup yagagwa. Mbup yugu lagagwama, At ane welagwi menda wisane inim, avakwa nin evena o Yudea en, o kota Yerusalem en, o Tirus Sidon is yanggadek laut amban vaga akoma en,
17 E, descendo com eles, parou num lugar plano, e também um grande número de seus discípulos, e grande multidão do povo de toda a Judeia, e de Jerusalém, e da costa marítima de Tiro e de Sidom;
18 Yesus ane hunggwis, aup edup iniselok sek okbugu, ogarupwak yiluk, At adema homari wagagwa. Eke, it avakwa madis edup agoda werek menda enendawima nonggegek ogagu lagagwa ako sek okbogogi.
18 os quais tinham vindo para o ouvir e serem curados das suas enfermidades, como também os atormentados dos espíritos imundos. E eram curados.
19 Yesus anye endawima agarik ako wulu wagya dugwit, avakwa sek ogonivit lagyama, it avakwa ovok erogo sek arusogon yiluk, Yesus ininggis vakhaguluk, ogagagwa.
19 E toda a multidão procurava tocar-lhe, porque saía dele virtude que curava todos.
20 Anderogo ogasagwima, Yesus en At ane welagwi menda ako il biginigu lagagirik, yugirigya dugwit,
20 E, levantando ele os olhos para os seus discípulos, dizia:
21 Hit yogak uvup agipik yi, henagaum asogonma,
21 Bem-aventurados vós, que agora tendes fome, porque sereis fartos.
22 — ausente —
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos aborrecerem, e quando vos separarem, e vos injuriarem, e rejeitarem o vosso nome como mau, por causa do Filho do Homem.
23 — ausente —
23 Folgai nesse dia, exultai, porque é grande o vosso galardão no céu, pois assim faziam os seus pais aos profetas.
24 Eke, hit hininggis werek yi andi, henendawi ugun wadokdek sek welagupikmu,
24 Mas ai de vós, ricos! Porque
25 Hit yogak henagaum agipik yi,
25 Ai de vós, os que estais fartos, porque tereis fome!
26 It avakwa yi, enombawi en ap Ala inis vaga huluk wene yugurugu-sigik ovara, siyabugu lagagwa ako ndatak,
26 Ai de vós quando todos os homens falarem bem de vós, porque assim faziam seus pais aos falsos profetas!
27 Yugirigya lagagirik Yesus en ambi yugirigya dugwit, “Hit an nane henaruk holek agipik yi, wene ambi yukherayogon. It hinim ogorek agipik andi, henendawi hunik okbugwis, enanggon henombasagwi ako sek okbugwis,
27 Mas a vós, que ouvis, digo: Amai a vossos inimigos, fazei bem aos que vos aborrecem,
28 it homan okbugugwis ako, Ala en adenggen okbisapwak yiluk, yugugwis, it weyak okbigelagwi ako, enake samban ogagwi, ogagu dogones.
28 bendizei os que vos maldizem e orai pelos que vos caluniam.
29 Eke, henelagandin venak vaga henatwis-selok, venak enakbatugwi, henasum sogwes yum wugu-selok, henasum bayu yirik idi yubuk. Ata, inim wogorugwi,
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra; e ao que te houver tirado a capa, nem a túnica recuses.
30 nggino yukirugu-selok, wogorugwi, ogagu dogones. Henangge wugu-selok, Wokneres, yugeraup andi moga.
30 E dá a qualquer que te pedir; e ao que tomar o
31 Hiren, ‘Anderogo okbininup sek ai,’ ombasagwi ako ndatak avakwa sek adigat okbigik lagu dogones.
31 E como vós quereis que os homens vos façam, da mesma maneira fazei-lhes vós também.
32 It henabwa ombasagwi ako, enadigat hit henendawi hunik okbugu halok, onggo ngga hedaup embetep? Dek o. It weyak ogasagwi menda ogo, enabwa ombasagwi menda ako enendawi hunik okbiselagwi. [Anderogo atma, it henabwa ombasagwi dek menda inim henendawi hunik oginipu dogones.]
32 E, se amardes aos que vos amam, que recompensa tereis? Também os pecadores amam aos que os amam.
33 It hinim yonggat-yonggat yagalagwi ako, hiren it enadigat sek okbugu hiniselok, onggo ngga hedaup embetep? Dek o. It weyak ogasagwi menda ogo, it yonggat-yonggat yagalagwi menda sek okbiselagwi. [Anderogo atma, it yonggathinivisagwidek menda inim, sek okbugu dogones.]
33 E, se fizerdes bem aos que vos fazem bem, que recompensa tereis? Também os pecadores fazem o mesmo.
34 Hiren, ‘Hivis ndatak woknerasogom,’ umbutu dugwit, henaswei wogorugu hiniselok, andi vaga nggarogo okhedaup embetep? Mondok dek. It ap weyak ogasagwi ako en, ‘Hivis ndatak woknerasogom o,’ yiluk, enaswei wogerelagwi. [Anderogo atma, ‘Hivis ndatak woknerasogom,’ embetetek dugwit, ugun at wogurugu dogones.]
34 E, se emprestardes
35 At Mondok Siyalek Dombok Agarik ako en it ap weyak menda enendawi lakot dambe-vambe erek agarwik ako enabwa ombasiga. Enabwa ombasiga atma, hit ogo, it hinim ogorek agipik ako enabwa umbutu dugwit, sek okbugwis, eke ‘Hivis woknerasogom,’ embetetek dugwit, ugun wogorugwi, ogagu dogones. Ogagu hiniselok, ‘Hit An naburi aro,’ yiluk, onggo mondok iya erogo wokhirigya hagup o.
35 Amai, pois, a vossos inimigos, e fazei o bem, e emprestai, sem nada esperardes, e será grande o vosso galardão, e sereis filhos do Altíssimo; porque ele é benigno
36 Henasin en avakwa aigwak abet en sek okbisaliga hak, hit ndatak avakwa henaigwak abet en sek okbigik lagu dogones,” yiluk, yugeragagi.
36 Sede, pois, misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hit henane anye vaga avakwa enowak dilubuk. Henane anye vaga enowak dinggitek hiniselok, hit ogo, Ala en ane anye vaga henowak dilisogonbuk. Eke, hiren avakwa ‘Hit weyak o,’ yiluk, anggin enovaga bisabuk. ‘Hit weyak o,’ yiluk, anggin enovaga bigitek hiniselok, Ala en ‘Hit weyak o,’ yiluk, anggin henovaga bigigayogon buk. Eke, hiren it avakwa weyak okbigelagwi ako enomaduk dek erogo bugu dogones. Enomaduk dek erogo bugu hiniselok, Ala en hit henomaduk dek erogo bigigayogon.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; soltai, e soltar-vos-ão.
38 Ugun wogorugwi hiniselok, ugun at wokhirigya hagup o. Sogolowak elola mbin erogo yekbaluk, nggwe-nggwes ogagya, sovalogo wombabagya, okbaluk, nggilup-nggilup wambigya hegek, henadema ndilogo wokherelagwi hak, ndatak wokhirigya hagup o. Wakhegek ako vaga wakhelok avakwa wogerelagwi ako andi, ndatak wakhelok wokhirigya hagup o,” yugeragagi.
38 Dai, e ser-vos-á dado; boa medida, recalcada, sacudida e transbordando vos darão; porque com a mesma medida com que medirdes também vos medirão de novo.
39 Yugirigya lagagirik, wene wakhegek ambi yugirigya dugwit, “It ap inil mbuk ir-it ininggi vapak laup sek embetep? Eke iperen nggilin eloma nggedek wambup dek embetep?
39 E disse-lhes uma parábola: Pode, porventura, um cego guiar outro cego? Não cairão ambos na cova?
40 It wene mamulerelagwi ako sovalek inigik, wene mamulhedelagwi ako siyalek agarwikbuk. It mamulhedelagwi ako mondok mamulhidugu dogomundik andi, it mamulerelagwi ndatak dogosogom.
40 O discípulo não é superior a seu mestre, mas todo o que for perfeito será como o seu mestre.
41 Yo agako mbalek hinimu winik agarik ako dibagetek dugwit, hit henaswe yo iluvulu imu nonggagas ako nggarogonggan dibelagwi?
41 E por que atentas tu no argueiro que está no olho do teu irmão e não reparas na trave que está no teu próprio olho?
42 Eke, yo agako mbalek hit hinimu wikhegetek dugwit, ‘Naswe. Yo iluvulu himu nonggagas ako wikheyayogon,’ andi nggarogonggan yugurup embetep? Ee! Henagavoval yagalagwi! Yo agako mbalek hit hinimu winik agarik ako endak wikhelok, henaswe imu wikhaup andi, sek hagup o,” yiluk, yugeragagi.
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Irmão, deixa-me tirar o argueiro que está no teu olho, não atentando tu mesmo na trave que está no teu olho? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho e, então, verás bem para tirar o argueiro que está no olho de teu irmão.
43 Wene wakhegek ambi yugirigya dugwit, “Yo sek menda en yo enggen weyak menda yiligadek. Eke, yo weyak menda en yo enggen sek menda yiligadek.
43 Porque não há boa árvore que dê mau fruto, nem má árvore que dê bom fruto.
44 Yi yo ndi yo eyave enggen yiliga vaga enelup asagwi. Hit yo widis enggen ako yo bondo adok-adok vaga yugumu heralisagudek. Eke, anggur enggen ako heda sogonaik vaga yugumu welagudek.
44 Porque cada árvore se conhece pelo seu próprio fruto; pois não se colhem figos dos espinheiros, nem se vindimam uvas dos abrolhos.
45 Ap sek menda endawima enggen yugup sek menda ako vaga sek adigat ogasiga. Eke, ap weyak menda endawima enggen yugup weyak menda ako vaga weyak adigat ogasiga. Endawima en nggeker-erek wunggu dugwit, abis vaga en yagaliga o,” yiluk, yugeragagi.
45 O homem bom, do bom tesouro do seu coração, tira o bem, e o homem mau, do mau tesouro do seu coração, tira o mal, porque da abundância do seu coração fala a boca.
46 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hit An yukheraliga ako ogagetek dugwit, nggarogo yiluk, ‘Ai, Nasin! Ai, Nasin!’ adigat yuknisagwi?
46 E por que me chamais Senhor, Senhor, e não fazeis o que eu digo?
47 It avakwa An nadema wagu lagarwik, An nane hobaluk, ogasagwi hak yukherayogon.
47 Qualquer que vem a mim, e ouve as minhas palavras, e as observa, eu vos mostrarei a quem é semelhante.
48 Ap o valisagwi ako ovagak, it aro. Ap ambi wen ilim erogo bavunggu lagagirik, helep owak ndalek vaga owak wombabagagi. Wombabagagirikmu, hivis is nggut ogakluk wagya dugwit, o valek masaligiluk ogagagi menda owak modo erogo wombalekma, wadokdek welagagi.
48 É semelhante ao homem que edificou uma casa, e cavou, e abriu bem fundo, e pôs os alicerces sobre rocha; e, vindo a enchente, bateu com ímpeto a corrente naquela casa e não a pôde abalar, porque estava fundada sobre rocha.
49 Andi wadokdek welagagi ovara, it ap An nane hobaluk, ogasagudek ako andi, ap ambi o owak wen ilim erogo wombabagatekma un ovaga wombabaluk o vanggigigirikmu, is nggut ogakluk wagya dugwit, yigitik-wagatik danggo erogo wolok wunggu dugwit, mondok masalogo bagagi ako ovagak it aro,” yiluk, yugeragagi.
49 Mas o que ouve e não pratica é semelhante ao homem que edificou uma casa sobre terra, sem alicerces, na qual bateu com ímpeto a corrente, e logo caiu; e foi grande a ruína daquela casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.