Atos 5
Ala wene Nggem enane vaga dirup warek (NBQ) vs VC
1 Ap ambi inis Ananiyas, at ogwa Savira inim it enawen ambi werekma, at Ananiyas en it enawen ako onggo hunggigi.
1 Um certo homem chamado Ananias, de comum acordo com sua mulher Safira, vendeu um campo
2 Onggo hunggu lagagirik, yoparip ako, at ogwa elup hegek, agun ako en nin higirogo it batugu lagagwarik, nin wolok lakbogogi ako enadema ba wagagi.
2 e, combinando com ela, reteve uma parte da quantia da venda. Levando apenas a outra parte, depositou-a aos pés dos apóstolos.
3 Ogagya lagagimu, at Peterus en, “Ananiyas wai. Hawen onggo wokhigao nin higirogo hekbategen ako andi, hat nggarogo yiluk Sile hendawima des yi nunggigya lagama, hat hane huluk yegen vaga Averiniki ambukmu enggen?
3 Pedro, porém, disse: Ananias, por que tomou conta Satanás do teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo e enganasses acerca do valor do campo?
4 Hawen andi, onggo wokhigitek hegek, hat hawen at welaga ako dek a? Eke, yoparip wegen ako andi, hat hayoparip atma, Yoparip yi vaga nggarogo ogarik o, yiluk, hova dombok hulup sek ovara, hegek, venak vikit adigat wolok wagya dugwit, ovok ba waga nombarupwak yiluk, nggarogo yiluk nin adigat ba wagen? Nit ap akwa ninambukmu enggen dek o. Ata, Ala at ambukmu enggen,” yiluk, yugogogi.
4 Acaso não o podias conservar sem vendê-lo? E depois de vendido, não podias livremente dispor dessa quantia? Por que imaginaste isso em teu coração? Não foi aos homens que mentiste, mas a Deus.
5 Yugugu ako Ananiyas aruk hobaluk, wen vaga ndun iri lagagirik, andenam at hombagagi. Hombagas o, yugwi ako enaruk hunggugwarikmu it ovok en, “Wi!” yiluk, enalon wisane agagwa.
5 Ao ouvir estas palavras, Ananias caiu morto. Apoderou-se grande terror de todos os que o ouviram.
6 Eke, hombagagi ako it ap sawe wagu lagagwarik, eyave yum hain vaga dinggibaluk, wolok wunggu lagagwarik, wenma huvur okba lagagwa.
6 Uns moços retiraram-no dali, levaram-no para fora e o enterraram.
7 Huvur okba lagagwa inigik, mo il henggam welagagwarik, ogwa ako agun hombagagi unggut dugwit, ugun nunggu wagya lagagimu,
7 Depois de umas três horas, entrou também sua mulher, nada sabendo do ocorrido.
8 Peterus en hwa ako yugugu dugwit, “Savira wai. Hit henawen onggo hunditip ako, yoparip yerogo at wokheraga? Iru o.”
8 Pedro perguntou-lhe: Dize-me, mulher. Foi por tanto que vendestes o vosso campo? Respondeu ela: Sim, por esse preço.
9 Yugugu lagagimu, Peterus en at yugugu dugwit, “Hagun hit mberen wene ambiat mbabagu lagipik, nggarogo yiluk Nenasin Averiniki ambukmu enggep? Hit mberen Averiniki ambukmu enggep atma, it ap hat hagun wen huvur okba lagao ako en yogak hat ogo wokombolok laguluk, sup mbanggutmu nunggu wendagwi yi yogisin o.”
9 Replicou Pedro: Por que combinastes para pôr à prova o Espírito do Senhor? Estão ali à porta os pés daqueles que sepultaram teu marido. Hão de levar-te também a ti.
10 Ao yugugu hegek, hwa ako Peterus adema andenam at ndun iri lagagirik, hombagagi. Hambigya lagagimu, it ap sawe ako en nunggugu lagagwarik, nggorak hagagwa. Nggorak hugu lagagwarik, eyave wolok, agun adema akonam wen huvur okba lagagwa.
10 Imediatamente caiu aos seus pés e expirou. Entrando aqueles moços, acharam-na morta. Levaram-na para fora e a enterraram junto do seu marido.
11 Ala aburi inim, it anderogo aga yugwi hunggugwarikmu ako inim, it ovok erogo, “Wi!” yiluk, enalon wisane ogonipigi.
11 Sobreveio grande pavor a toda a comunidade e a todos os que ouviram falar desse acontecimento.
12 It lakbogogi ako en ap akwa wisane enanggelekma inilup arup enalon werek menda inim, nggarogo ogarubuk menda inim, wisane at ogagu lagagwa. Eke, it avakwa Yesus Ala abut denek menda avyarat umbutugwa menda ako ovok erogo Ala awi valekma awi ogarek inis Salomo sanggugwarikmu akoma, homari lagek ogagu dugwit, enendawi ambiat welagagwa.
12 Enquanto isso, realizavam-se entre o povo pelas mãos dos apóstolos muitos milagres e prodígios. Reuniam-se eles todos unânimes no pórtico de Salomão.
13 It ap akwa nin ako en, “It yi andi sek at ogwasagwi o,” yiluk, enadenggen umbutu lagagwa ovara, enalon en inim homagetek at welagagwa.
13 Dos outros ninguém ousava juntar-se a eles, mas o povo lhes tributava grandes louvores.
14 Anderogo at ovara, it ap inim, akwa inim, Nenasin Yesus ovaga vanggabaluk avyarat umbutu lagagwarik, ambi labok nonggegek adik at ogagu dugwit, eneyave wisane agagwa.
14 Cada vez mais aumentava a multidão dos homens e mulheres que acreditavam no Senhor.
15 It lakbogogi anderogo ogarit lagwima, Peterus wagya halok at agur-agut enovaga arupwak yiluk, ap akwa aup warek sup vaga wogonombolok wagu lagagwarik, nogo yilagwi menda vaga ndalogo bogogwa.
15 De maneira que traziam os doentes para as ruas e punham-nos em leitos e macas, a fim de que, quando Pedro passasse, ao menos a sua sombra cobrisse alguns deles.
16 It kota Yerusalem avilis ambot en ap akwa wisane homakluk wagu dugwit, it aup warek inim, it madis enendawima nonggagagi inim, wogonombolok bisa wagu lagagwarikmu, ovok sek agu lagagwa.
16 Também das cidades vizinhas de Jerusalém afluía muita gente, trazendo os enfermos e os atormentados por espíritos imundos, e todos eles eram curados.
17 Andi okbaluk, at ap imam inis ombok winimen agarik ako inim, aori ap Saduki menda ovok inim en, “A! It ap akwa en it Yesus ane welagwi menda vok yugurugu dugwit, nit ako vok yukneralagwi dek andi nenanggon!” yiluk, enaninis en
17 Levantaram-se então os sumos sacerdotes e seus partidários {isto é, a seita dos saduceus} cheios de inveja,
18 it lakbogogi ako vaginipu lagagwarik, lembaga mabogogwa.
18 e deitaram as mãos nos apóstolos e meteram-nos na cadeia pública.
19 Mabogogwarikmu o hup akoma werekma, Ala yonggo lakbisa wandiga menda malaikat ambi wagya lagagirik, lembaga sogop hurogo wibisiluk yugirigya dugwit,
19 Mas um anjo do Senhor abriu de noite as portas do cárcere e, conduzindo-os para fora, disse-lhes:
20 “Hit Ala awi valekma andoma lagu dogomundik, Yesus avyarat umbutu-hiniselok, mondok hiniluk dogop wene ako ap akwa ovok yugerano,” yiluk, yugeragagi.
20 Ide e apresentai-vos no templo e pregai ao povo as palavras desta vida.
21 Yugirigya lagagimu, o hutun en Ala awi valekma nunggugu lagagwarik, malaikat en wene yugeragagi wane-wane ap akwa wene mamulirigu lagagwa.
21 Obedecendo a essa ordem, eles entraram ao amanhecer, no templo, e puseram-se a ensinar. Enquanto isso, o sumo sacerdote e os seus partidários reuniram-se e convocaram o Grande Conselho e todos os anciãos de Israel, e mandaram trazer os apóstolos do cárcere.
22 Lakbogogwa ako lagu lagagwarik, lembaga andoma belalinipugwa menda, eneyave dek agu lagagwama, wagu lagagwarik, yugurugu dugwit,
22 Dirigiram-se para lá os guardas, mas ao abrirem o cárcere, não os encontraram, e voltaram a informar:
23 “O lembaga sogop mondok larik hugwi, eke, it ap sup suwam agarwik menda ogo, sup mbanggutmu mendek werekma inugwis, ogagyo ovara, sup hurugo yoginigu lagurik, eneyave dek at inugup o,” yiluk, it wene amburup mbalisagwi menda ako yugeragagwa.
23 Achamos o cárcere fechado com toda segurança e os guardas de pé diante das portas, e, no entanto, abrindo-as, não achamos ninguém lá dentro.
24 Wene ako hunggu lagagwarik, At Ala awi valek suwam agarwik menda enowa inim, it imam-imam enasini ap ombok-ombok inim, enendawi obak dugwit, “Eneyave nggarogonggan winggao embetep?” yiluk, yugusim,
24 A essa notícia, os sumos sacerdotes e o chefe do templo ficaram perplexos e indagaram entre si sobre o que significava isso.
25 ap ambi wagya lagagirik, it yugirigya dugwit, “Avyak wai! Ap heda marogo lembaga mabigip ako, Ala awi valekma lagu lagaorik, wene mamulirugu-sigik, wagi o,” yiluk, yugeragagi.
25 Mas, nesse momento, alguém transmitiu-lhes esta notícia: Aqueles homens que metestes no cárcere estão no templo ensinando o povo!
26 Yugirigya lagagimu, ap Ala awi valek suwam agarwik menda enowa aori inim en it lakbogogi ako wogonivi lagu lagagwarik, “Ap akwa en helep vaga ninitwis hawen,” yiluk, enalon en inititek enewogo at wogonombolok wagagwa.
26 Foi então o comandante do templo com seus guardas e trouxe-os sem violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Wogonombolok it wene amburup mbalisagwi menda enadema bisa wagu lagagwama, at ap imam inis ombok ako en hemerinipu dugwit,
27 Trouxeram-nos e os introduziram no Grande Conselho, onde o sumo sacerdote os interrogou, dizendo:
28 “Ap andi inis vaga mamuliraup moga, yiluk, mbet yukhurugu ninigik, hit wene mamuleregep vaga o Yerusalem ovok hulit lagao andi, ap watugwa andi nit nenovaga dogopwak yiluk, yugeregek lendagwi yi?”
28 Expressamente vos ordenamos que não ensinásseis nesse nome. Não obstante isso, tendes enchido Jerusalém de vossa doutrina! Quereis fazer recair sobre nós o sangue deste homem!
29 Yugirigya lagagimu, at Peterus inim, it lakbogogi nin ako inim, iren wene onggo yugurugu dugwit, “Nasini. Ap akwa en yuknirugwi andi, nit hulup dek o. Ala en yuknirigya halok adigat hulup o.
29 Pedro e os apóstolos replicaram: Importa obedecer antes a Deus do que aos homens.
30 Hit Yesus yo vaga lobalogo watugup ako, nenombawi Enasin Ala en hambisagwima en, iluk erogo mondok okbagagi o.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou Jesus, que vós matastes, suspendendo-o num madeiro.
31 Mondok okbagya lagagirik, nit Nenowa inis ombok, nit nenagap wendarisiga menda ako, At Ala inggis amotkan dogopwak yiluk siyabagagi. Nit ap akwa Iserali menda weyak ogasagwi ako, nenendawi wenggebaluk weyak ako mbo bagu dogomundik, Yesus ambetaga lagu niniselok, nenomaluk dek erogo bininaupwak yiluk siyabagagi o.
31 Deus elevou-o pela mão direita como Príncipe e Salvador, a fim de dar a Israel o arrependimento e a remissão dos pecados.
32 Ala en yuknirigya nit des erogo ogagu niniselok, Averiniki wokneragagi. At Averiniki ako ninim dugwit, nit wene yi ovok erogo vagalogo yukherelagwi o,” yiluk, yugeragagwa.
32 Deste fato nós somos testemunhas, nós e o Espírito Santo, que Deus deu a todos aqueles que lhe obedecem.
33 Wene andi hunggu lagagwarik, enendawi weyak en enaninis ane yugu dugwit, ‘Mondok inurusogon,’ umbutugwa.
33 Ao ouvirem essas palavras, enfureceram-se e resolveram matá-los.
34 Umbutugwa ovara, ap Parisi menda ambi Musa wene mamuleraliga menda, ap akwa ovok en agayuk wutu lagagwa, inis Nggamaliyel. Aren it ap wene amburup mbalisagwi menda inivaga mondok iri lagagirik, yugirigya dugwit, “It sidok dukluk nunggu warupwak yiluk, wulupwak.”
34 Levantou-se, porém, um membro do Grande Conselho. Era Gamaliel, um fariseu, doutor da lei, respeitado por todo o povo.
35 Yugirigya lagagimu, Peterus Yohanes wunggu-sigik, it wene amburup mbalisagwi menda ako yugirigya dugwit, “Hit ap Iserali menda yi, wene ambi yukherayogon o. Ap yi, okbisaup ako henendawi des erogo wenggenggu dogones.
35 Mandou que se retirassem aqueles homens por um momento, e então lhes disse: Homens de Israel, considerai bem o que ides fazer com estes homens.
36 O endak en ap Teudas ako mendek iri lagagirik, An iya atma, vok yuknirupwak, imbitya dugwit, yagan wagya lagagimu, ap eneyave empat ratus at ane waguluk musek lagagwa ovara, at ako watwis, eke, at musek lagagwa ako sak okbugwis, ogagu lagagwama, ane ako dek agagi.
36 Faz algum tempo apareceu um certo Teudas, que se considerava um grande homem. A ele se associaram cerca de quatrocentos homens: foi morto e todos os seus partidários foram dispersados e reduzidos a nada.
37 Hivis, ap akwa ovok ininis dirup warupwak yiluk ogagusim, ap Nggalileya menda ambi inis Yudas, wagya lagagirik, ap nin at ane hulupwak yiluk nomalinipigi menda, watu lagagwama, at ane wogogwa ako hoda sak yagan lagagwa.
37 Depois deste, levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e arrastou o povo consigo, mas também ele pereceu e todos quantos o seguiam foram dispersados.
38 Anderogo atma, ap yogak mendek yagao yi, hetbisavovok yiluk, yukheraliga o. Enendawi hologo ogarit nagwis ako andi, we un ap akwa enendawi ombasagwi menda ogasagwi halok andi, mondok dek arisogon o.
38 Agora, pois, eu vos aconselho: não vos metais com estes homens. Deixai-os! Se o seu projeto ou a sua obra provém de homens, por si mesma se destruirá;
39 Eke, Ala ombasiga menda ogasagwi halok andi, it enane sagalup meyan atma, Ala en, An ninim ogorek dugwit ogasagwi, hinimbitya hao en, hekbisenes o, yiluk, yukheraliga o,” yugeragagi.
39 mas se provier de Deus, não podereis desfazê-la. Vós vos arriscaríeis a entrar em luta contra o próprio Deus. Aceitaram o seu conselho.
40 Yugirigya lagagimu, it wene amburup mbalisagwi menda en, “Avyarat yagas,” yiluk, it lakbogogi ako, yanggup yugeragagwa wagu lagagwama, yugurugu dugwit, “Yesus inis ap akwa yugeregek laup mondok moga o,” yiluk, yo labirok initu lagagwarik, wibogogwa.
40 Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Ordenaram-lhes então que não pregassem mais em nome de Jesus, e os soltaram.
41 Wene amburup mbalisagwima akoma en wibugu lagagwama, lagu dugwit, “Nit at inis yagan nagwis vaga nenanggadi warogo bininggao andi, sek aro,” yiluk, enendawi adenggen wisane ombarit lagagwa.
41 Eles saíram da sala do Grande Conselho, cheios de alegria, por terem sido achados dignos de sofrer afrontas pelo nome de Jesus.
42 Lagu lagagwarik, Ala awi valekma en, umwa en, ovok erogo ndugerek-ndagarek wene mamulirugwi, “Nenowa Inis Ombok Ala en denogo bagagi Keretus ako andi, Yesus aro,” yiluk, sek wene ako yugurugwi, ogarit nagu lagagwa.
42 E todos os dias não cessavam de ensinar e de pregar o Evangelho de Jesus Cristo no templo e pelas casas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.