Atos 28
Ala wene Nggem enane vaga dirup warek (NBQ) vs ACF
1 Is amban vaga sek wunggu lagagurik, “Wen is enggema yi inis Malata at higyo,” yiluk, nenelup agagup.
1 E, havendo escapado, então souberam que a ilha se chamava Malta.
2 Wunggugurik werekma, musu wagya dugwit, sogwes wisane okninipigirikmu, it avakwa enawerek andoma menda en nenabwa wisane hugu lagagwarik, hali monggalbaluk, heyaga warogo sogwes werakninipugwa.
2 E os bárbaros usaram conosco de não pouca humanidade; porque, acendendo uma grande fogueira, nos recolheram a todos por causa da chuva que caía, e por causa do frio.
3 Eke, Paulus hali erasak havedogo wolok wagya lagagirik, hubagyama, hali edup en mbas avakwa enasiga menda nggigis erogo wulu wagya dugwit, Paulus inggis mbas en aik hivitigi.
3 E, havendo Paulo ajuntado uma quantidade de vides, e pondo-as no fogo, uma víbora, fugindo do calor, lhe acometeu a mão.
4 It avakwa enawerek andoma menda ako en, Paulus inggis mbas hivitigi ako ao aik hunik inil hugu lagagwarik, ambi yugigik yugu dugwit, “Ap yi, ima en sek wulu waga ovara, mbas edup watas yi vaga ap enasiga menda sigam higyoma, madis inis ‘Enowak Dilisiga menda’ ako at iluk dogop dek imbitirikmu, avyarat hambisogon o,” yagagwa ovara,
4 E os bárbaros, vendo-lhe a víbora pendurada na mão, diziam uns aos outros: Certamente este homem é homicida, visto como, escapando do mar, a justiça não o deixa viver.
5 mbas ako inggis weralogo hali hunikmu mabagagi. Hali ninggya hegek, edup yagan watitek sek welagagi.
5 Mas, sacudindo ele a víbora no fogo, não sofreu nenhum mal.
6 It ako en, “Inggis virimi a, ata supuk erogo ndun yiluk, hambimi a,” yiluk, inil welagagwa menda, ugun sek at welagagimu, “Ap yi, madis higyo,” yiluk, yagagwa.
6 E eles esperavam que viesse a inchar ou a cair morto de repente; mas tendo esperado já muito, e vendo que nenhum incômodo lhe sobrevinha, mudando de parecer, diziam que era um deus.
7 Wen is enggema andok enasin ombok inis Pupiliyus ako eyavup adumu dek horok atma, helagu lagagumu, heyage wakninipu lagagirik, enendawi adenggen vaga erom menaknerelok, ninim sek ninigik, ndugwis henggam welagagup.
7 E ali, próximo daquele lugar, havia umas herdades que pertenciam ao principal da ilha, por nome Públio, o qual nos recebeu e hospedou benignamente por três dias.
8 Ako hudi vaga at Pupiliyus asin amwa dugwit, sogwes-sogwes ogagya, irut inim ogagya lagagimu, Paulus ako adema nunggigya lagagirik, unggul inggis vakbaluk ake samban ogagya lagagimu, sek agagi.
8 E aconteceu estar de cama enfermo de febre e disenteria o pai de Públio, que Paulo foi ver, e, havendo orado, pôs as mãos sobre ele, e o curou.
9 Sek agya lagagimu, it avakwa wen is enggema edup welagagwa menda Paulus adema wagu lagagwama, sek okbogogi.
9 Feito, pois, isto, vieram também ter com ele os demais que na ilha tinham enfermidades, e sararam.
10 Okbugu lagagimu, it avakwa ako en, “Sek okbininggas,” yiluk, enadenggen en, yi menda ndi menda woknera wagek yagagwa, eke hivis nit mburi-vaga laguluk ogagu lagagumu, yi menda ndi menda dek menda, wolok woknera wagagwa.
10 Os quais nos distinguiram também com muitas honras; e, havendo de navegar, nos proveram das coisas necessárias.
11 Mburis Alekandiriya menda enomadis embeklabwa inis Diyosikuri abi vaga agur-agut ogovak higirogo bagoma, wagya lagagirik, o sogwes ogagya halok, wen is enggema andoma abyam werekma, nit ako saut henggam welagagup. Welagagurik, mburis ako vaga nungguluk, lagu lagagurik,
11 E três meses depois partimos num navio de Alexandria que invernara na ilha, o qual tinha por insígnia Castor e Pólux.
12 o Sirakusa ari lagagurik, andoma ndugwis henggam welagagup.
12 E, chegando a Siracusa, ficamos ali três dias.
13 Ndugwis henggam welagagurik, mburis vaga nunggugu lagagurik, o kota Eregiyum ari lagagup. Lagu lagagurik, hutun o selatan vikit en havut lavuliluk ogagya halok, nogo ambi yiluk, o Putioli ari lagagup.
13 De onde, indo costeando, viemos a Régio; e soprando, um dia depois, um vento do sul, chegamos no segundo dia a Potéoli.
14 Ari lagu lagagurik, nenaswei it Ala aburi andoma menda ninim avuk agu lagagurik, “Ninim dogosogom,” yiluk, yuknurugu lagagwama, ninim samban ambiat welagagup. Anderogo ogarit o Oroma nonggagagup.
14 Onde, achando alguns irmãos, nos rogaram que por sete dias ficássemos com eles; e depois nos dirigimos a Roma.
15 It nenaswei Ala aburi Oroma menda ako nit wendagwi enaruk hunggu lagagwarik, o vasat Apiyus, sup vaga lagu dugwit nogo yilagwima inis O Henggam Valek, andenam en wokninivi wagu lagagwama, Paulus il inugu lagagirik, “Nasin Ala wa,” yiluk, endawi adenggen agagi.
15 E de lá, ouvindo os irmãos novas de nós, nos saíram ao encontro à Praça de Ápio e às Três Vendas, e Paulo, vendo-os, deu graças a Deus e tomou ânimo.
16 O Oroma nunggugu lagagumu, at Paulus ako o adikmu dogop sek yagagwa ovara ap ayegen werek menda ambi aruwam dogopwak yiluk bagagwa.
16 E, logo que chegamos a Roma, o centurião entregou os presos ao capitào da guarda; mas a Paulo se lhe permitiu morar por sua conta à parte, com o soldado que o guardava.
17 Ndugwis henggam nogo yiluk, Paulus en it Yakuri enasini ap ombok-ombok andoma menda enayonggo bogogi homari wagu lagagwama, yugirigya dugwit, “Nowa-nasin. An nowa-nasin Yakuri menda sovalogo bugu, nenasini-nenombawi ogagu lagagwa ninitok hunik ogasagwi ako, sale-vale erogo bagya, ogagya lagagibuk ovara, o Yerusalem andoma en neyave vagogo heda maknitu lagagwarik, it ap Oroma menda en nawene mbalupwak yiluk, neyave wogeragagwa.
17 E aconteceu que, três dias depois, Paulo convocou os principais dos judeus, e, juntos eles, lhes disse: Homens irmãos, não havendo eu feito nada contra o povo, ou contra os ritos paternos, vim contudo preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos;
18 An ogagagis adem belanggu lagagwarik, weyak ogaguselok, enasagwi ako menda novaga agagi ambi dek halok, visilogo banup yiluk ogagagwa ovara,
18 Os quais, havendo-me examinado, queriam soltar-me, por não haver em mim crime algum de morte.
19 it Yakuri ako en, ‘Heda visilogo hekbaup moga,’ yiluk, hunik adigat yugu lagagwama, 'Kaisar en adigat nawene mbalupwak,' yugeragagis. Yugeragagis ako andi, it nowa-nasin en weyak okbanunggugwa, yiluk, yugirigiluk, yugeregetek. We un, nawene amburup mbalupwak yiluk, yugeragagis.
19 Mas, opondo-se os judeus, foi-me forçoso apelar para César, não tendo, contudo, de que acusar a minha nação.
20 Wene andi yukheragiluk, wagya lagirik, 'Warupwak,' yiluk, henayonggo bagi. Eke, nit Iserali nenape wenggelek agurik nenagap wendarisiga menda ako vaga mbusi heda maknitugwa wene yukheragiluk henayonggo bagi,” yiluk, yugeragagi.
20 Por esta causa vos chamei, para vos ver e falar; porque pela esperança de Israel estou com esta cadeia.
21 Yugirigya lagagimu, it ako en, “Hat ogagagin wene Yudeya en dirup mbalogo lakba waga ambi hegetek. Eke, nit nenaswei andoma en wagu lagarwik, Paulus weyak anderogo ogaga, yiluk, yuknera wagetek ovara,
21 Então eles lhe disseram: Nós não recebemos acerca de ti carta alguma da Judéia, nem veio aqui algum dos irmãos, que nos anunciasse ou dissesse de ti mal algum.
22 avakwa yi awi ndi awi ovok en hit wene yugup musek lendagwi menda andi enanggon henombasagwi ninelupma, hat hendawi nggarogo yiluk yagaliga ako, iri heyaguluk wagyo,” yiluk, yugogogwa.
22 No entanto bem quiséramos ouvir de ti o que sentes; porque, quanto a esta seita, notório nos é que em toda a parte se fala contra ela.
23 Eke, “O andi vaga ambi inim yuknerapwak,” yiluk, hologo bagagwa hudi ari wagya lagagimu, Paulus werekma eneyave wisane homari wagu lagagwama, Paulus ako o hutun en Nenowa Inis Ombok Ala en denogo bagagi avema dogop wene ako sigam erogo yugirigya, eke, Yesus wene ako des erogo enelup arupwak yiluk, Ala wene yugup Musa dirup mbanggigi wene inim, navi-navi wene inim, mbilinogo yugirigya, wisane ogagya hegek, o hup agagi.
23 E, havendo-lhe eles assinalado um dia, muitos foram ter com ele à pousada, aos quais declarava com bom testemunho o reino de Deus, e procurava persuadi-los à fé em Jesus, tanto pela lei de Moisés como pelos profetas, desde a manhã até à tarde.
24 Yugeragagi ako it nin en, “Avyarat ai?” umbutugwa ovara, it nin en andi, avyarat embetetek dugwit,
24 E alguns criam no que se dizia; mas outros não criam.
25 wene visibaik-danggabaik yugu lagagwarik, wuluguluk ogagusigik, Paulus en atok vaga yugeragagi ako yi:
25 E, como ficaram entre si discordes, despediram-se, dizendo Paulo esta palavra: Bem falou o Espírito Santo a nossos pais pelo profeta Isaías,
26 — ausente —
26 Dizendo:Vai a este povo, e dize:De ouvido ouvireis, e de maneira nenhuma entendereis;E, vendo vereis, e de maneira nenhuma percebereis.
27 — ausente —
27 Porquanto o coração deste povo está endurecido,e com os ouvidos ouviram pesadamente,e fecharam os olhos,para que nunca com os olhos vejam,Nem com os ouvidos ouçam,Nem do coração entendam,E se convertam,E eu os cure.
28 “Anderogoma, Ala en nenagap wendarup wene yi ako andi, it weram Yakuri dek menda hulupwak yiluk yugeregek lasogom atma, it andi, hulusogom hinilup arovovok yiluk yukheraliga,” yiluk, yugeragagi.
28 Seja-vos, pois, notório que esta salvação de Deus é enviada aos gentios, e eles a ouvirão.
29 Wene andi, yugirigya lagagimu, it Yakuri menda ako wenemuk yagan wunggugwa.]
29 E, havendo ele dito estas palavras, partiram os judeus, tendo entre si grande contenda.
30 Tahun mberen elola en, o sidok dogop onggo bagek ogagya akoma werekma, at adema wagu-selok, ovok erogo endawi sek vaga woginipu lagagirik,
30 E Paulo ficou dois anos inteiros na sua própria habitação que alugara, e recebia todos quantos vinham vê-lo;
31 alon dek dugwit Nenowa Inis Ombok Ala en denogo bagagi avema dogop wene ako yugirigya, Nenowa inis ombok Yesus Keretus wene mamulirigya, vagalogo yugirigya hegek, yeok-teok okbagatek welagagwa.
31 Pregando o reino de Deus, e ensinando com toda a liberdade as coisas pertencentes ao Senhor Jesus Cristo, sem impedimento algum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.