Atos 22
Ala wene Nggem enane vaga dirup warek (NBQ) vs NVT
1 “Nowa-nasin o. Hit wene novaga lobalogo bagep ako adem mbilinogo yukherayogon, henaruk holek dogwes,” yiluk,
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Iberani enane vaga yugirigya enaruk hunggu lagagwarik, enane ovok mbup yugu lagagwama, at Paulus en yugurigya dugwit
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 “An yi, ap Yakuri menda. Eke, o Kilikiya kota Tarusus endaklagagis ovara, o kota yoma dugwit sawe agagis. Ap Nggamaliyel en wene des erogo mamulnugu dugwit, Musa wene yugup nenasini nenombawi ogagu lagagwa ako inim yuknugu lagagi. Yuknugu lagagi andi vaga hit yogak henendawi henanggon dek dugwit Ala ake yiluk ogasagwi hak, an ogo anderogo at Ala ake yiluk, nendawi nanggon dek dugwit ogagya lagagis.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Ogagya dugwit, it avakwa Sup Iniluk Dogop Wene musek lagwi ako, enarigiluk anggin-mbanggin oginipu dugwit, ap inim, akwa inim, heda magago lembaga mabugu lagagis.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 An ogagya lagagis andi, at imam inis ombok winimen agarik ako inim, nenasini wene amburup mbalisagwi menda inim, inil neyagu lagagwama, iren yukheramwak. Eke, it ako en enaswei o Ndamasik agarwik ako inil hapwak yiluk, dirup warogo woknugu lagagwama, wolok, it ap Sup Iniluk Dogop Wene musek lendagwi ako heda magogo o Yerusalem o yoma en anggin-mbanggin okbisauguluk, enamusek o Ndamasik lagagis,” yiluk, yugeragagi.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 Yugirigya lagagi ambi inim yugirigya dugwit, “O Ndamasik horok vanggo yi lagya lagagimu, o dingga supuk erogo mbogot-vaga en abya yovalevet higya lagagimu nil amumwis igya dugwit nadema wombaba wagagi.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Wombaba wagya lagagimu, an wema ndun yi wombagagirik werekma, ane ambi iri dugwit, ‘Saulus. Saulus. Hat nggarogo yiluk anggin-mbanggin erogo narit landiga?’ yiluk, ane iris naruk hunggigis.
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 Iris naruk hunggu lagagirik, ‘Ai, Nasin. Hat sa o?’ Yugugu lagagimu, ‘Dek o. Hat anggin-mbanggin erogo narit landiga Yesus Nasaret menda an aro,’ yiluk, yuknogogi.
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 An ninim lagagup ako abya adigat hagagwa ovara, at ane yuknogogi ako andi, dibagatek at welagagwa.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Yuknugu lagagimu, ‘Nasin o. An nggarogo ogarik?’ yugugu lagagimu, At Nasin en, ‘Mendok yiluk, o Ndamasik andoma elak. Andoma nunggwigya heyalok, hat yi ogagek ndi ogagek ogagya dogop hologo bagagi ako yukhirisogon.’
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Yuknugu lagagimu, abya yevedogo mo inggis-anggangga hak ogagagi vaga nil mbuk agya lagagimu, an ninim wagagis ako en ninggis vaknombolok Ndamasik bani lagagwa.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 Bani lagagwa, o Ndamasik andoma werekma ap ambi inis Ananiyas nadoma wagagi. Ap andi, Ala alon imbitya dugwit, Ala wene yugup Musa en dirup watigi ako des erogo ogagya lagagi, it ap Yakuri andoma ovok erogo agayuk wutu lagagwa.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 At ako an nadoma mendek yi wagya lagagirik, ‘Naswe Saulus wai, hil awiya akluk yokanen,’ yiluk, ao yuknugu hegek nil awiya agya lagagirik, eyave hagagis.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Higya lagagimu, aren yuknugu dugwit, ‘Nenombawi Enasin Ala endawi ombasiga menda helup agya, At Endawi Mot Sek Adigat Agarik ako hil higya, eke, At ane iris ako haruk hunggu, ogagya dogonyok yiluk denogo bagagagi o.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Hil higya, iris haruk hunggu, ogagen ako vagalogo yi avakwa ndi avakwa ovok yugeregek lagya dogonyok yiluk, denogo bagagagi.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 Eke, yogwak andi, hendawi yunggup yegek ogarubuk. Mendok yiluk, ima wombabagasogon. Homaluk ako Hasin Inis Ombok Yesus en hotheramwak yiluk, hodo erogo nggino yuguru,’ yiluk, yuknogogi o” yugeragagi.
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 Yugurigya lagagirik, Paulus en ambi inim yugurigya dugwit, “Andi okbaluk, neyami vaga o Yerusalem yoma wagya lagagirik, Ala awi valekma samban ogagyama nogo heda nabi vaga higya dugwit,
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 Nasin en yuknugu dugwit, ‘An navok vagalogo yugerami ako hulusogom dekma, o Yerusalem hekbaluk, hodo erogo o adikmu hunogoma elak.’
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 Yuknugu lagagimu, ‘Nasin o. Avakwa Yakuri samban ogasagwima dombok it ap enendawi hovaga vanggabaluk avyarat umbutugwa ako, heda marogo lembaga mabugu, yawi inita, ogagya lagagis ako, enelup o.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 Eke, Hat havok yugirigya lagagi Sepanus ako, watu-sigik, an andenam dugwit, “At ogo Warup”, ombakluk, sogwes yum weram menda nggolalek andenam vagogo welagagis,' yiluk, yugogogis.
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Yugugu lagagimu, Nasin en an yuknugu dugwit, ‘It ap weram Yakuri dek menda agarwikmu o adumu andoma lakbagaup, imbitirikmu, elak,’ yuknugu hagagis,” yiluk, yugeragagi.
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 It avakwa homago ako at Paulus ap weram Yakuri dek menda Yesus wene ako yugeregek laup wene andi iris enaruk hobaluk, “Ap yerogo menda yi, iluk dogop dek. Mondok elese dek erogo basogom,” yiluk, enane yanjak-kanjak yagagwa.
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Enane yanjak-kanjak yugu dugwit, sogwes yum nggolalogo mbo bagwi, wen mupwak havedogo lisilogo lakbagwi, ogagusigik,
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 it ap yegen werek menda enasin ako en, “Ap yi, o nit yegen werek menda nenamwa mabagu dogomundik, mbup yawi watu dugwit, adem ngga ogaga vaga warupwak yiluk yanjak-kanjak yagalagwi ako, aigwakma womanes!”
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Aori yugurigya lagagimu, wolok lagu lagagwarik, yawi warupwak yiluk heda magu lagagwama, it ap yegen werek menda enasin avema menda ambi o andenam werekma, Paulus en at yugugu dugwit, “Hiren ap Oroma menda sek ogaga weyak ogaga owak dibagetek dugwit, yawi initu dogop wene yugup ambi werek a, dek a?”
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Yugugu ako aruk hobaluk, at yegen werek menda ako owa adema lagya lagagirik, yugugu dugwit, “At ap andi, Oroma menda atma, hat nggarogo ogarup yiluk yagaliga?” Yugugu lagagimu,
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Paulus adema lagya lagagirik, yugugu dugwit, “Hat Oroma menda avyarat a? Yukniru o.”
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Yugugu lagagimu, it yegen werek enasin ako en, “Ninis unggul Oroma menda arigiluk onggo ombok bagagis o.”
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 It at aigwakma waguluk yiluk ogagagwa menda, yugogogi ako enaruk hunggu lagagwarik, “Avyak! Hekbasogom,” yiluk, mbup yi lagagwa. Eke, at yegen werek menda enasin ako en ogo, “Paulus o Oroma menda hegek, heda magima, wi!” yiluk, alon wisane agagi.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Nogo yiluk, hutun ap yegen werek menda enasin ako en, “It Yakuri nggarogo yiluk enane ovaga lobalogo bagao des erogo nelup arisogon,” imbita dugwit, Paulus visilogo hekbagya lagagirik, it ap imam-imam enasini inim, it wene amburup mbalisagwi menda inim, homari warupwak yiluk enayonggo bagya lagagimu, homari wagagwama, Paulus ako wolok, enadema ilim mendok okbagagi.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.