Mateus 26

KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ayiwa, ba Yesu ya pee jomɔ pu bɛɛri jo xɔ sipyiire ti mu wɛ, na wu kalaapiire ti pye:
1 — ausente —
2 «Yʼa li cɛ na cabyaa shuun tɛ ni Ɲuwuuro ti wo Kalenɛ|Kalenɛ lʼa da nɔ. Sipya Ja wu na ba jé keye ni, pʼa wu kori tige na.»
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Wee tuun wu ni a saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ ni Yawutuu nɔhɔlɛɛ pʼi shɛ puyɛ pinnɛ Kayifɛ kaban, wee ɲɛ saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ wo ɲuŋɔfɔgbɔ we.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 A pʼi bɛ yi na na pu Yesu peele co ŋmɔhɔrɔ ni, pʼi wu gbo.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Ga, a pʼi jo: «Wù ganha bu wu co kalenɛ li ni wɛ, kɔnhɔ tunmɔ ganha bu yìri sipyiire ti tɛ ni wɛ.»
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Na Yesu yaha Bɛtani kulo li ni Simɔ kaban, togo kʼa fɛnhɛ wemu co toro ge,
6 — ausente —
7 a cee wa di fulo wu na ni lasikoli gboro la ni. Lee bi ɲi pɛɛwa lasikoli wa na. A wee cee wu Yesu yaha wu na li, na ba wee lasikoli wu wo wu ɲuŋɔ ni.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Ba Yesu kalaapiire tʼa lee ɲa wɛ. A pu logoo di yìri, a pʼi jo: «Te kakara te wo ɲuŋɔ di ɲɛ lekɛ wɛ?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 We lasikoli we bi da já bɛrɛ wari niɲɛhɛmɛ na, na wee kan funmɔ fɛɛ mu.»
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Ba Yesu ya lee cɛ wɛ, na jo: «Ɲaha na yʼi we cee we zɔ tɛnri wɛ? Go kasaana wʼa pye mɛ nɛ na.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Funmɔ fɛɛ na da daa yee tɛ ni tuun bɛɛri ni, ga nɛ kunni wa da ba bye yee tɛ ni tuun bɛɛri ni wɛ.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 We lasikoli we wʼa wo na na ge, wʼa wɛri na ceepuuro ti kemɛ yaha faŋa le kaa na.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Can na nʼa da yi jo yi mu jo xuu bɛɛri ni pe Kilɛ Jozaama pe ya jo ke koŋɔ ke na ge, le we cee we ya pye ge, li bɛ na baari wà, na sipyii pu funyɔ tirige ni wu kaa ni.»
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Ayiwa, Yesu kalaapiire kɛ ni shuun wu wa nigin wa, wemu mɛgɛ ki bye na Zhuda Isikariyɔti ge, a wee di shɛ saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ pu mu,
14 — ausente —
15 na shɛ pu pye: «Nɛ bu Yesu le yee keŋɛ ni, juu yee di da gan nɛ mu wɛ?» A pʼi warifyɛn tuuŋɔɔ|warifyɛn tuuŋɔ kɛlɛɛ taanri (30) tɔrɔ kan wu mu.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Na co wee tuun wu na a Zhuda di ganha na pyegazaana shaa wu Yesu le pu keŋɛ ni.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Shizhɛnhɛrɛ Baa Buuri wu wo Kalenɛ|Kalenɛ li cazhiige ke, a Yesu kalaapiire tʼi fulo wu na, na wu pye: «Ma funŋɔ wa wù Ɲuwuuro ti wo Kalenɛ li yalige ki gbegele xuu wekɛ ni wɛ?»
17 — ausente —
18 A Yesu di pu pye: «Yi shɛ kanha ki ni, yʼi shɛ shɛn wefɔɔ pye: ‹Karamɔgɔ wʼa jo na wee wo tuun wʼa nɔ, na mu kaban wee ni wu kalaapiire tʼa da ba Ɲuwuuro ti wo Kalenɛ li yalige ki li.›»
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 A kalaapiire tʼi li pye ba Yesu ya yi jo pu mu wɛ. A pʼi Ɲuwuuro ti wo Kalenɛ li yalige ki gbegele wee xuu wu ni.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Ba piige kʼa pa wɔ wɛ, a Yesu ni wu kalaapiire kɛ ni shuun wu diin na li.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Na pu yaha pu na li, a Yesu di ba jo: «Can na nʼa da yi jo yi mu, wa na ba nɛ le keŋɛ ni yee ni.»
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 A kalaapiire ti ɲahaya di sii tanha fo xuuni. A pu bɛɛri di ɲɔ kɔn na wu yegee nigin nigin na: «Nɛ wi ya, Kafɔɔ?»
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 A Yesu di pu pye: «Wemu wʼa wu keŋɛ ki le golɛgɛ ki ni ni nɛ ni ge, wee wʼa da ba nɛ le keŋɛ ni.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Sipya Ja wu na ba xhu ma na jo ba lʼa ka wu shizhaa na wɛ. Ga wemu wʼa da ba Sipya Ja wu le keŋɛ ni ge, bɔɔngɔ ki ɲɛ weefɔɔ wogo. Ali wee ná wu da bye pu ya wu se bɛ wɛ, lee bi da bɔrɔ wu mu.»
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Zhudasi wemu wu bi da ba Yesu le keŋɛ ni ge, a wee bɛ di wu yege na: «Nɛ wi ya, Karamɔgɔ?» A Yesu di wu pye: «Mayɛ pyaa kʼa yi jo.»
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Na pu yaha lige ki na, a Yesu di buuri wa lɔ, na baraga taha Kilɛ na, na wu kɛgi kɛgi na kan wu kalaapiire ti mu, na pu pye: «Yi wa lɔ yi li, nɛ ceepuuro ti wa te!»
26 — ausente —
27 Lee kadugo na a wu ɛrɛzɛn|ɛrɛzɛn tige lɔhɔ cɛɛgbuu li lɔ, na baraga taha Kilɛ na, na li kan pu mu, na jo: «Yi bɛɛri pu ka gba ke ni,
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 nɛ shishan pu ɲɛ pe, Kilɛ wo kariɲɛɛgɛ ɲɔmɛɛ li wo shishan pe. Sipyiɲɛhɛmɛɛ wuu na pʼa wo, na pu jurumu wu yafa pu mu.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Nʼa da yi jo yi mu, na co nimɛ na, nʼa da ke ɛrɛzɛn lɔhɔ ke ka gba nige wɛ, fo caŋa kemu nʼa da ba ki nivoŋɔ gba ni yee ni na To wu saanra ti ni ge.»
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Ba pʼa li xhɔ wɛ, na Kilɛ masɔŋɔ yoyo cee. Lee kadugo tàan a pʼi foro kari Oliviye faaboboŋɔ ki na.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Ayiwa, a Yesu di wu kalaapiire ti pye: «Yee bɛɛri na ba baa na nɛ yɛ nigin yaha niɲaa wo piige keyɛ pyaa ni, bani lʼa ka Kilɛ Kafila wu ni na: ‹Nɛ na ba yatɔɔnahama wu gbo, dubyagbaha ki dubyaa pu bɛɛri na baa caaga.›
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Ga nɛ ba ɲɛ na foro xu ni tuun wemu ni, nɛ na doro yi ɲaha na Galile fiige ki ni.»
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 A Pyɛɛri di jo: «Ali pusamaa bɛɛri ɲɛhɛ baa na ma wá, nɛ wa da ga ma wá bada wɛ!»
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 A Yesu di wu pye: «Can na nʼa da yi jo ma mu, niɲaa wo piige keyɛ pyaa ni, yani xhuupoo wu pa mɛɛ su ge, mu na ba foro nɛ kaa tàan tɔɔɲii taanri.»
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 A Pyɛɛri di wu pye: «Ali li mɛhɛ yaha nɛ wu xu bɛ ni mu ni, nʼa da ga foro ma kaa tàan wɛ.» A kalaapiire tisara bɛɛri di yee ninuyɔ jo.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Lee kadugo na a Yesu ni wu kalaapiire tʼi gari xuu wa ni, wemu mɛgɛ ki ɲɛ na Zhetisemanɛ ge. A wu pu pye: «Yi tiin naha, di shɛ Kilɛ ɲɛɛri mɛke.»
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 A wu gari wà ni Pyɛɛri ni Zebede jalaa shuun wu ni. A lʼi sii wu zɔ wu kanha fo xuuni, na wu ɲaha bɛ tanha.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 A wu pu pye: «Nɛ zɔ we bɛɛri wʼa tanha fo nɛ na zhaa di xhuu. Yi tiin naha, yʼi gori yaha ɲìi na ni na ni!»
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 A wu shɛ ɲaha na jɛri, na buri ɲiŋɛ na, na Kilɛ ɲɛɛri na: «Na To le kanhama cɛɛgbuu le sanha lii na na, ni li na já bye. Ga lee bɛ na, nɛ wo ɲidaan ganha bu bye wɛ, fo mu wo ɲidaan.»
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 A Yesu di guri pa wu kalaapiire taanri wu yíri, na ba pu ta pʼa ŋmunɔ. A wu Pyɛɛri pye: «Yee ya já kori yaha ɲìi na ni nɛ ni na ali lɛɛri nigin bɛ pye-e ya?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Yi kori yaha ɲìi na! Yi da Kilɛ ɲɛɛri, kɔnhɔ yi ganha bu jé nɔwuuro ni wɛ. Sipya munaa ya sɔɔ, ga wu ceepuuro fanha kʼa cɛ̀rɛ.»
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 A Yesu di laha pu tàan tɔɔɲii shuun wuu li ni, na shɛ Kilɛ ɲɛɛri na: «Na To, li bu da nago le kanhama cɛɛgbuu le sanha da já lii nɛ na wɛ, fo nɛ bu gba li ni, wee tuun wu ni mu wo ɲidaan wu pye.»
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Lee kadugo na a wu guri pa sanha wu kalaapiire ti yíri, na ba pu ta pʼa ŋmunɔ sanha, bani ŋmunumɔ pu bi shɔ pu ni.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 A Yesu di pu yaha wà, na laha pu tàan sanha, na shɛ Kilɛ ɲɛɛri tɔɔɲii taanri wuu li ni, na guri pee jomɔ pe ninumɔ na sanha.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Lee kadugo na a wu guri pa wu kalaapiire ti yíri, na ba pu pye: «Yee wa ŋmunɔɔ sanha na ŋmɔni gɛ? Tuun wʼa nɔ, Sipya Ja wu na ba jé jurumupyii pu keŋɛ ni.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Yi yìri wù da se! Li wii, ná wemu wʼa da na le keŋɛ ni ge, wee ya nɔ.»
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Na Yesu yaha pee jomɔ pu na, a Zhudasi di nɔ, wee ɲɛ kalaapiire kɛ ni shuun wu wa nigin wa. A wu nɔ ni sipyiɲɛhɛmɛɛ pii ni. Ŋmɔparaa ni pubegee ki bye pee mu. Saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|Saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ ni Yawutuu ɲahagbaa fɛɛ pu bi pee tun.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Zhudasi wemu wu bi da ba Yesu le keŋɛ ni ge, wee bi ɲaha shɛshɛɛrɛ ta shɛ sipyiire ti na na: «Di ba shɛ ɲɔsɔɔnrɔ fò kan ná wemu mu, yʼi wee co, wee wu wa.»
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 A Zhudasi di dii Yesu na taapile ni, na wu pye: «Faabye Karamɔgɔ!» Na ɲɔsɔɔnrɔ fò kan wu mu.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 A Yesu di wu pye: «Na naɲii, lemu na mʼa pa ge, lee pye.» Wee tuun wu ni a sipyii pusamaa di fulo Yesu na, na wu co.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 A Yesu wo kalaapire la di li wo ŋmɔpara kɔɔngi li forogo ni, na saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ wo ɲuŋɔfɔgbɔ wu wo kapyebye niwɛŋɛ paa laha.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 A Yesu di lee kalaapire li pye: «Ma ŋmɔpara le le wà li forogo ki ni, bani piimu pʼa ŋmɔparaa luu ge, ŋmɔparaa ki da ba pee bɛ ɲuŋɔ tugo.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Go nɛ bi da já na To wu ɲɛɛri wʼa mɛlɛkɛɛ pii yaha na pa nimɛ nimɛ piimu ya ɲɛhɛ miliyo na ge, ta mu ya lee cɛ wɛ?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Ga lee da ba bye, Kilɛ Kafila wʼa yemu jo ge, yee ɲɔ na fa dii wɛ? Bani Kilɛ Kafila wʼa li shɛ na fo kii keree kii bu bye.»
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Lee kadugo na a Yesu di sipyiire ti pye: «A yee di ba ni ŋmɔparaa ni pubegee ni nɛ tacoŋɔ ni ma na jo kakuubye di ɲɛ ya? Nɛ bi dɛn caŋa bɛɛri Kilɛ-pɛɛŋɛ pugbɔhɔ ki ni, na sipyii kalaa, yee di ya ta nɛ co wɛ.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Ga kii keree kii bɛɛri ya pye kɔnhɔ Kilɛ tudunmɔɔ pʼa yemu bɛɛri ka Kilɛ Kafila wu ni ge, yee bɛɛri ɲɔ di fa.»
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Piimu pʼa Yesu co ge, a pee di gari ni wu ni Kayifɛ kaban, wee ɲɛ saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ wo ɲuŋɔfɔgbɔ we. Saliya karamɔgɔlɔɔ ni Yawutuu ɲahagbaa fɛɛ pu nibinnɛgɛ ki bye wà.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 A Pyɛɛri di laraga kɔn pu na, na daha pu fɛni, fo na shɛ jé saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ wo ɲuŋɔfɔgbɔ wu wo kaaŋa ki ni. Ba wʼa jé kaaŋa ki ni wɛ, na diin gɛdii pu tàan kɔnhɔ wu ba le kaa le nɔhɔ ɲa.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ pu fara kiirikɔɔn kuruŋɔ ki na, pee bi can baa wo sɛɛri kaa la shaa Yesu fɛni kɔnhɔ pʼi wu gbo.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Ga pu ya li ta wɛ, ali na li ta bɛ sipyiɲɛhɛmɛɛ bi ma na kafinɛyɛ leni Yesu na. A sipyii shuun wa bɛ di ba nɔ kurogo ki na, na pu woyo jo na:
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 «We ná we ya jo na wee na já Kilɛ-pɛɛŋɛ pugbɔhɔ ki ja, na ki yereŋɛ cabyaa taanri funŋɔ ni.»
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Wee tuun wu ni a saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ wo ɲuŋɔfɔgbɔ wu yìri yere, na Yesu pye: «Jomɔ pemu bɛɛri pii sipyii pii wa yu mu shizhaa na ge, mu wa da pu ɲɔ shɔ-ɛ gɛ?»
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Ga, a Yesu di cari wuyɛ na. A saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ wo ɲuŋɔfɔgbɔ wu jo: «Ma bi ɲɛ Shɔvɔɔ we, Kilɛ Ja we, nɛ li shaa ma mu Kilɛ ɲìi wo wu mɛgɛ na, jo ma yee jo wù mu.»
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 A Yesu di wu pye: «Mayɛ pyaa ki wa yi yu. Ga nʼa da yi jo yi mu jo na co nimɛ na, yi na ba Sipya Ja wu nidɛɛngɛ ɲa Se Bɛɛri Fɔɔ Kilɛ kanige cɛ. Yi na ba wu nibawo ɲa bɛ sanha fugba ɲahaya ye na.»
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Wee tuun wu ni a saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ wo ɲuŋɔfɔgbɔ wu wuyɛ pyaa wo fadeŋɛ shɛɛngi, na jo: «Kilɛ mɛgɛ wʼa kyɛɛgi mɛ dɛ! Ɲaha fɛni wù ɲɛ sanha sɛɛrɛɛ pu mu wɛ? Yʼa wu Kilɛ mɛkyɛɛgɛrɛ jomɔ pu logo nimɛ.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Yee di wa yekɛ yu wɛ?» A pʼi wu pye: «Wʼa yaa na wu gbo.»
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Ayiwa, a pʼi ɲɔlɔhɔ tugi na wà wu ɲaha ni, na wu kpɔn ni kaguruyo ni. A pii di kadahaa ja wu ɲibɛgɛ ni.
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 A pʼi jo: «Shɔvɔɔ we, ma bi sii Kilɛ tudunmɔ we, ma kpɔnvɔɔ wu mɛgɛ yiri wù mu!»
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ayiwa, lee bi Pyɛɛri nidɛɛngɛ ta kpɛɛngɛ ki na kaaŋa ki ni, a kapyebyezhɔ wa di fulo wu na, na wu pye: «Go mu bɛ wu bye ni Galile shɛɛn Yesu ni.»
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Ga, a Pyɛɛri di foro wu kaa tàan sipyii pu bɛɛri ɲii na. A wu jo: «Nɛ cɛ yekɛ mu wa yu wɛ.»
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Lee kadugo na a Pyɛɛri di gari kaaŋa ki tajege ki yíri. A kapyebyezhɔ wa bɛ di wu ɲa wà, na wee xuu wu wo sipyii pu pye: «We ná we bɛ wu bye ni Nazarɛti shɛɛn Yesu ni.»
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 A Pyɛɛri di foro wu kaa tàan sanha, na gaa. A wu jo: «Nɛ we ná we cɛ wɛ.»
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Ba jɛri ya pye wɛ, piimu pu bi yere wà ge, a pee di fulo Pyɛɛri na, na wu pye: «Nakaara baa mu bɛ wu wa pu ni. Bani mu jogana li bɛ lʼa mu tayirige shɛɛ.»
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Ga, a Pyɛɛri di gaa, na wuyɛ laŋi. A wu jo: «Nɛ wee ná wu cɛ wɛ.» Taapile ni a xhupoo di mɛɛ su.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Ayiwa, a Pyɛɛri funŋɔ di do ni Yesu jomɔ pu ni na: «Yani xhupoo wu pa mɛɛ su ge, mu na ba foro nɛ kaa tàan tɔɔɲii taanri na mu ya nɛ cɛ wɛ.» A Pyɛɛri di foro kari kpɛɛngɛ ki na, na shɛ mɛɛ su fo xuuni.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.