Gálatas 3
KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs NVT
1 Yee Galasi shɛɛn kunni, yee ɲɛ fungɔnyɔ baa fɛɛ dɛ! Jɔgɔ wu dʼa yee faanna mɛ wɛ? Yesu Kirisa ya xu xugana lemu na korikoritige ki na ge, yee ɲaha ya fiinŋɛ jo yee mu.
1 Ó gálatas insensatos! Quem os enfeitiçou? Jesus Cristo não lhes foi explicado tão claramente como se tivessem visto com os próprios olhos a morte dele na cruz?
2 Nʼa da yi yege kaa nigin yɛ na. Fɛfɛɛrɛ Munaa le Kilɛ ya kan yee mu ge, Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya wu wo koo li ɲaari wuu na wʼa li kan yee mu laa, yee ya Kilɛ Jozaama pu logo na dà pu na ge, lee wuu na wʼa li kan yee mu?
2 Deixem-me perguntar apenas uma coisa: vocês receberam o Espírito porque obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
3 Ɲaha dʼa yee pye mɛ fungɔnyɔ baa fɛɛ wɛ? Yee ya kaa lemu ɲɔ kɔn ni Kilɛ Munaa sefɛɛrɛ ni ge, ɲaha na yee di zhaa di yiyɛ pyaa wo sefɛɛrɛ taga lee ɲɔ tɔ wɛ?
3 Será que perderam o juízo? Tendo começado no Espírito, por que agora procuram tornar-se perfeitos por seus próprios esforços?
4 Kilɛ ya kanhama nigbɔ pemu yaha pʼa nɔ yee na ge, ɲuŋɔ ya pye pee na-ɛ gɛ? Bada! Pee dà já bye ɲuŋɔ baa wɛ.
4 Será que foi à toa que passaram por tantos sofrimentos? É claro que não foi à toa!
5 Kilɛ wemu wʼa wu Munaa li kaan yee mu, na kakanhaŋaa ki pyi yee tɛ ni ge, wee tuun wu ni, yee ya ɲaari na sahaŋi ni Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya wu ni ge, lee wuu na wʼa lee pyi laa, yee ya Jozaama pu logo, na dà pu na dagana lemu na ge, lee wuu na wʼa li pyi?
5 Volto a perguntar: acaso aquele que lhes deu o Espírito e realizou milagres entre vocês agiu assim porque vocês obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
6 Kilɛ Kafila wʼa yi yu wèe mu Ibirayima shizhaa na na: «Ibirayima ya dà Kilɛ na, a Kilɛ di wu jate sipyitiimɛ wu nʼa daa wu wuu na.»
6 Da mesma forma, “Abraão creu em Deus, e assim foi considerado justo”.
7 Ni li ɲɛ mu, wee tuun wu ni yi li cɛ na jo piimu pʼa daa Kilɛ na ge, pee pu ɲɛ Ibirayima wo nagoo pee.
7 Logo, os verdadeiros filhos de Abraão são aqueles que creem.
8 Kilɛ Kafila wʼa fɛnhɛ li shɛ na shi wemu ɲɛ Yawutuu wɛ, na wee shi wu bɛ na ba dà Kilɛ na, Kilɛ na pu pye sipyitiimɛɛ pu nʼa daa wu wuu na. Lee wuu na pe Jozaama pe ya fɛnhɛ jo Ibirayima mu na: «Kilɛ na ba duba shi wu bɛɛri mu mu baraga ni.»
8 As Escrituras previram esse tempo em que Deus declararia os gentios justos por meio da fé. Ele anunciou essas boas-novas a Abraão há muito tempo, quando disse: “Todas as nações da terra serão abençoadas por seu intermédio”.
9 Lee wuu na sipyaa sipya wʼa daa Yesu na ge, Kilɛ na duba weefɔɔ mu ba wʼa duba mɛ Ibirayima mu wu nʼa daa wu funŋɔ ni Kilɛ na wɛ.
9 Portanto, todos os que creem participam da mesma bênção que Abraão recebeu por crer.
10 Sipyaa sipya wʼa giin na Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya wu wo ɲɔmɛhɛɛ ki koo ɲaari funŋɔ ni Kilɛ da ba wee jate sipyitiimɛ ge, Kilɛ wo laŋi wʼa to weefɔɔ ɲuŋɔ ni; bani lʼa ka na:
10 Contudo, os que confiam na lei para serem declarados justos estão sob maldição, pois as Escrituras dizem: “Maldito quem não se mantiver obediente a tudo que está escrito no Livro da Lei”.
11 Ayiwa, lʼa fiinŋɛ yɛrɛ na Kilɛ da já sipya wa shishiin jate sipyitiimɛ Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya wu koo ɲaari baraga ni wɛ. Bani lʼa ka na:
11 É evidente, portanto, que ninguém pode ser declarado justo diante de Deus pela lei. Pois as Escrituras dizem: “O justo viverá pela fé”.
12 Ga sipya wemu wʼa giin wu Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya wu yɛ wo koo ɲaari pye wu tadaŋa ge, nʼa daa ɲɛ yafiin bɛ weefɔɔ mu wɛ; bani lʼa ka na:
12 A lei, porém, não é baseada na fé, pois diz: “Quem obedece à lei viverá por ela”.
13 Yesu Kirisa ya pa wèe shɔ saliya ɲɔmɛhɛɛ ki wo laŋi wu na. A wuyɛ pyaa di dugo wee laŋi we tàan wèe tɛgɛ; bani lʼa ka na:
13 Mas Cristo nos resgatou da maldição pronunciada pela lei tomando sobre si a maldição por nossas ofensas. Pois as Escrituras dizem: “Maldito todo aquele que é pendurado num madeiro”.
14 Lʼa pye mu bɛ sanha kɔnhɔ duba wemu ɲɔmɛɛ Kilɛ bi lɔ Ibirayima mu ge, wee di nɔ shi wusama bɛɛri na Yesu Kirisa baraga ni; na fara lee na sanha, Kilɛ ya Fɛfɛɛrɛ Munaa lemu bɛ wo ɲɔmɛɛ lɔ ge, wù já lee bɛ ta nʼa daa baraga ni.
14 Por meio de Cristo Jesus, os gentios foram abençoados com a mesma bênção de Abraão, para que recebêssemos, pela fé, o Espírito prometido.
15 Na cebooloo, nʼa da ɲaha shɛshɛɛrɛ ta lɔ sipyii wo keree pyegaŋaa na. Ali sipya yɛ pyaa mɛhɛ kaa la ɲɔmɛɛ lɔ, na li ka, na xhɔ na wu kabee taha kee wɛŋɛ ki na, sipya watii da ga já lee ɲɔmɛɛ le kyɛɛgi, kelee na la fara li na wɛ.
15 Irmãos, apresento-lhes um exemplo da vida diária. Ninguém pode anular ou fazer acréscimos a uma aliança irrevogável.
16 Kilɛ wʼa bi ɲɔmɛɛ lɔ Ibirayima ni wu kadugo yíri shi shɛn mu. Li ya ta ka Kilɛ Kafila wu ni na jo «wu ni wu kadugo yíri shi shɛɛn» ma na giin sipyiɲɛhɛmɛɛ kaa wʼa byi wɛ, ga shi shɛn nigin yɛ kaa Kilɛ Kafila wʼa jo na: «Wu ni wu kadugo yíri shi shɛn.» Wee wu ɲɛ mɛ Kirisa.
16 Pois bem, Deus fez a promessa a Abraão e a seu descendente. Observem que as Escrituras não dizem “a seus descendentes”, como se fosse uma referência a muitos, mas sim “a seu descendente”, isto é, Cristo.
17 Yemu nʼa giin di jo ge, yee yi wa mɛ. Kilɛ wʼa kariɲɛɛgɛ ɲɔmɛɛ lɔ Ibirayima mu. A yee xhuu shishɛɛrɛ ni kɛlɛɛ taanri (430) di doro, a Kilɛ di na pa Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya wu teŋɛ. Lee funŋɔ ni, Kilɛ ya ɲɔmɛɛ lemu lɔ Ibirayima mu ge, Musa wo saliya wu da já lee ɲɔmɛɛ le kyɛɛgi, kelee na li jomɔ pu ɲɛri wɛ.
17 É isto que quero dizer: a lei, que veio 430 anos depois, não pode anular a aliança que Deus estabeleceu com Abraão, pois nesse caso a promessa seria quebrada.
18 Ga cɛn wemu Kilɛ ya gaan ge, wee da bi daa Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya wu baraga ni, wee tuun wu ni wee cɛn wu bi da bye nige ɲɔmɛɛ li wo wu wɛ; na ta Kilɛ dʼa wu wo cɛn wu kan Ibirayima mu ma ni, ɲɔmɛɛ li baraga ni.
18 Portanto, se a herança pudesse ser recebida pela obediência à lei, ela não viria pela aceitação da promessa. No entanto, Deus, em sua bondade, a concedeu a Abraão como promessa.
19 Wee tuun wu ni saliya ɲɔmɛhɛɛ ki wo kakaan ɲuŋɔ di ɲɛ lekɛ wɛ? Ki kakaan ɲuŋɔ ki ɲɛ, kapyegee kiimu ki ɲɛ ki ya bɛ Kilɛ mu-i ge, kɔnhɔ wèe di kee cɛ. Ga kee saliya ɲɔmɛhɛɛ kʼa yaa na pye wà, Kilɛ ya ɲɔmɛɛ li lɔ Ibirayima wo kadugo yíri shi shɛn wemu shizhaa na ge, fo wee ba ba. Mɛlɛkɛɛ pu bi saliya ɲɔmɛhɛɛ ki kaan Musa mu, Musa di ki yu sipyii pu mu.
19 Qual era, então, o propósito da lei? Ela foi acrescentada à promessa para mostrar às pessoas seus pecados. Mas a lei deveria durar apenas até a vinda do descendente prometido. Por meio de anjos, a lei foi entregue a um mediador.
20 Kayaama ya luu kaa lemu na ge, lee ɲɛ kabaŋa nigin kajii wɛ. Kilɛ di ɲɛ wu yɛ nigin do.
20 O mediador, porém, só é necessário quando dois ou mais precisam chegar a um acordo, e Deus é um só.
21 Ta lee wa li shɛɛ na Kilɛ ya ɲɔmɛɛ lemu lɔ ge, na Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya wu wʼa lee ɲɔmɛɛ li kaala ya? Bada! Saliya ɲɔmɛhɛɛ kii kʼa kan ge, kee da bi da já da ɲìi sicuumɔ kaan sipyii mu, wee tuun wu ni sipyii bi da já da byi sipyitiimɛɛ Kilɛ ɲaha tàan, saliya ɲɔmɛhɛɛ ki baraga ni.
21 Existe, portanto, algum conflito entre a lei e as promessas de Deus? De maneira nenhuma! Se a lei fosse capaz de nos conceder nova vida, seríamos declarados justos pela obediência a ela.
22 Ga lʼa ka Kilɛ Kafila wu ni na jurumu wo fanha ke ki ɲɛ koŋɔ sipyii bɛɛri na. Lee funŋɔ ni Kilɛ ya lemu wo ɲɔmɛɛ lɔ ge, kɔnhɔ lee di gan nʼa daa fɛɛ pu mu pu nʼa daa wu baraga ni Yesu Kirisa na.
22 Mas as Escrituras afirmam que somos todos prisioneiros do pecado, de modo que nós, os que cremos, recebemos a promessa de libertação apenas pela fé em Jesus Cristo.
23 Ayiwa, Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya we, wee wu bi fɛnhɛ pye wèe ɲuŋɔ ni, yani nʼa daa wu wu pa ge. A wee saliya we di gori yaha wèe ɲuŋɔ ni fo na shɛ nɔ nʼa daa wu shɛduun wu na.
23 Antes que o caminho da fé se tornasse disponível, fomos colocados sob a custódia da lei e mantidos sob a sua guarda, até que essa fé fosse revelada.
24 Lee funŋɔ ni a saliya wu bye wèe ɲaha covɔɔ, fo na shɛ Kirisa pye wʼa pa; kɔnhɔ wèe di bye sipyitiimɛɛ Kilɛ ɲaha tàan nʼa daa baraga ni.
24 Em outras palavras, a lei foi nosso guardião até a vinda de Cristo; ela nos protegeu até que, por meio da fé, pudéssemos ser declarados justos.
25 Ba ni nʼa daa wu wo koo li dʼa pa nimɛ, wèe da já bye nige wee ɲahagbaacomɔ wu keŋɛ na wɛ.
25 Agora que veio o caminho da fé, não precisamos mais da lei como guardião.
26 Bani yee bɛɛri ya pye Kilɛ nagoo nʼa daa baraga ni Yesu Kirisa na.
26 Pois todos vocês são filhos de Deus por meio da fé em Cristo Jesus.
27 Yee piimu bɛɛri pʼa batize Kirisa wo kariɲɛɛgɛ ki ni ge, yee ya ɲɛri ba Kirisa yɛ pyaa ɲɛ wɛ.
27 Todos que foram unidos com Cristo no batismo se revestiram de Cristo.
28 Mʼa pye Yawutu la, mʼa pye shi watii shɛn la; mʼa pye bulo la, ma shiin ya pye bulo wɛ la; mʼa pye ná la, mʼa pye cee la; le la shishiin niŋɛ ɲɛ nige wɛ. Bani yi bɛɛri ya ɲɛri nigin Yesu Kirisa wo kariɲɛɛgɛ ki funŋɔ ni.
28 Não há mais judeu nem gentio, escravo nem livre, homem nem mulher, pois todos vocês são um em Cristo Jesus.
29 Ayiwa, yi bi ɲɛ Kirisa wuu, yʼa pye Ibirayima wo nagoo. Kilɛ ya cɛn wemu wo ɲɔmɛɛ lɔ Ibirayima mu ge, yi bɛ na ba wee ta.
29 E agora que pertencem a Cristo, são verdadeiros filhos de Abraão, herdeiros dele segundo a promessa de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.