Atos 9

KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Na Sɔli yaha wu na dahaziire tɛri Kafɔɔ kalaapiire ti mu, a wu shɛ saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ wo ɲuŋɔfɔgbɔ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ wu mu,
1 Saulo, respirando ainda ameaças e morte contra os discípulos do Senhor, dirigiu-se ao sumo sacerdote
2 na wu ɲɛɛri na wu sɛmɛ wa yàa kan wu mu wu shɛ gan Damasi kulo li wo Kilɛ-pɛɛŋɛ piyɛyɛ yi sipyii pu mu. Kɔnhɔ wu bu shɛ Kafɔɔ wo koro li ɲaarivɛɛ pii ta wà, cee fara ná na, wu pee co, wu pu pɔ wʼa se Zheruzalɛmu ni,
2 e lhe pediu cartas para as sinagogas de Damasco, a fim de que, caso achasse alguns que eram do Caminho, tanto homens como mulheres, os levasse presos para Jerusalém.
3 na wu nigariwo yaha koo li na ni wee sɛmɛ wu ni, ba wʼa shɛ dɛɛŋɛ Damasi kulo li na wɛ, taapile ni a kpɛɛngbɔhɔ ka di yìri fugba we ni na ɲí jé wu ɲaha ni, na wu maha.
3 Enquanto seguia pelo caminho, ao aproximar-se de Damasco, subitamente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Kee kpɛɛngɛ ki bɛlɛ funŋɔ ni, a Sɔli di wolo to ɲiŋɛ na. A mujuu la di wu pye: «Sɔli, Sɔli, ɲaha na mʼa na kana mɛ wɛ? [Lʼa waha mu mu mu wu kuruŋɔ tɔɔrɔ ŋmaa na dɛ!»
4 Ele caiu por terra e ouviu uma voz que lhe dizia:
5 A Sɔli di fya, na ganha na jɛlɛ.] A wu yegeŋɛ pye na: «Kafɔɔ, mʼi ɲɛ jɔgɔ wɛ?» A mujuu lʼi wu pye sanha: «Nɛ ɲɛ Yesu, nɛ mu wa gana mɛ.
5 Ele perguntou: — Senhor, quem é você? E a resposta foi:
6 Nimɛ, yìri mʼa jé kulo li ni; lemu mʼa yaa na pye ge, pu na lee jo ma mu.»
6 Mas levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que você deve fazer.
7 A Sɔli ɲaariɲii pu bɛɛri jaalaa di yìri. A pʼi yere yaha, pu ya já yaaga jo wɛ. Pu kunni bi mujuu le nuri, ga pʼi ya sipya ɲa wɛ.
7 Os homens que viajavam com Saulo pararam emudecidos, ouvindo a voz, mas não vendo ninguém.
8 A Sɔli di yìri yere na wu ɲìi mugi, ga wu ya yaaga ɲaa ki ni wɛ. A pʼi wu co keŋɛ na na jé Damasi puuro ti ni.
8 Então Saulo se levantou do chão e, abrindo os olhos, nada podia ver. E, guiando-o pela mão, levaram-no para Damasco.
9 A Sɔli di cabyaa taanri pye wu ya ɲaa wɛ, wu ya li wɛ, wʼi ya lɔhɔ bɛ gba wɛ.
9 Esteve três dias sem ver, durante os quais nada comeu, nem bebeu.
10 Wee tuun wu ni Yesu wo kalaapire la bye Damasi kulo li ni na Anaɲasi. A Kafɔɔ di wuyɛ shɛ wee na na wu pye: «Anaɲasi!» A wu jo: «Ooyi, di we Kafɔɔ.»
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor lhe apareceu numa visão e disse: Ao que ele respondeu: — Eis-me aqui, Senhor!
11 A Kafɔɔ di wu pye: «Yìri tɔvuyo na, koo lemu pʼa byi na ‹Kozinnɛ› ge, mʼa lee lɔ mʼa se Zhudasi kaban. Ma bu shɛ nɔ wà, Tarisi shɛn ná wa ɲɛ wà na Sɔli, mʼa wee kaa yege. Kilɛ-ɲɛrɛgɛ na wu wa.
11 Então o Senhor lhe disse:
12 Ga le nɛ Kilɛ ya shɛ Sɔli na wu wo ɲɛrɛgɛ ki funŋɔ ni ge, lee li wa mɛ. Wʼa ná wa ɲa wu mɛgɛ na ɲɛ Anaɲasi, wee ya jé wu fɛni na wu keye taha wu na, kɔnhɔ wu guri wʼa ɲaa sanha.»
12 e, numa visão, viu entrar um homem, chamado Ananias, e impor-lhe as mãos, para que recuperasse a vista.
13 A Anaɲasi di jo: «Ee, Kafɔɔ! We ná we ya kanhama nigbɔ pemu taha mu kalaapiire ti na Zheruzalɛmu ni ge, sipyiɲɛhɛmɛɛ ya yee jo nɛ mu.
13 Ananias, porém, respondeu: — Senhor, de muitos tenho ouvido a respeito desse homem, quanto mal tem feito aos teus santos em Jerusalém.
14 Sɛmɛ wa ni wʼa pa naha bɛ na yìri saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ pu keŋɛ ni Zheruzalɛmu ni. Na wu ba sipyaa sipya ta wu na mu mɛgɛ ki yiri naha, wu weefɔɔ co, wu wu pɔ wʼa gaaŋi.»
14 E aqui em Damasco ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos os que invocam o teu nome.
15 Ga, a Kafɔɔ di Anaɲasi pye: «Shɛ, bani nɛ we na we ɲaha bulo, kɔnhɔ wu da kapyeŋɛɛ pyi na mu, wu na mɛgɛ ki shɛ shi wusama na, wu ki shɛ pu saannaa pu na, wu ki shɛ Izirayɛli shɛɛn pu bɛ na.
15 Mas o Senhor disse a Ananias:
16 Kanhama pemu bɛ pu da ba nɔ wu na nɛ wuu na ge, di pee bɛ shɛ wu na.»
16 Pois eu mesmo vou mostrar a ele quanto deve sofrer pelo meu nome.
17 Ayiwa, a Anaɲasi di yìri kari. Ba wʼa shɛ nɔ puga ki ni wɛ, na wu keye taha Sɔli na na wu pye: «Na ceborona Sɔli, Kafɔɔ Yesu we wʼa wuyɛ shɛ ma na koo li na, na ma yaha ma na ma naha ge, wee wʼa nɛ tun ma mu, kɔnhɔ mʼa já mʼa ɲaa, mʼa nɔhɔ ɲi Fɛfɛɛrɛ Munaa na.»
17 Então Ananias foi e, entrando na casa, impôs as mãos sobre Saulo, dizendo: — Saulo, irmão, o Senhor Jesus, que apareceu a você no caminho para cá, me enviou para que você volte a ver e fique cheio do Espírito Santo.
18 Taapile ni a kɔɔrɔ ta di wolo wolo to Sɔli ɲìi ni ba fyakɔɔrɔ ɲɛ wɛ. A wu ɲìi kʼi mugi; a wu yìri; a pʼi wu batize.
18 Imediatamente caíram dos olhos de Saulo umas coisas parecidas com escamas, e ele voltou a ver. A seguir, levantou-se e foi batizado.
19 Lee kadugo na a wu li, a fanha di jé wu ni. A Sɔli di gori Damasi ni na cabyaa dama dama pye ni Yesu kalaapiire ti ni.
19 E, depois de comer, sentiu-se fortalecido. Saulo permaneceu alguns dias com os discípulos em Damasco.
20 A Sɔli di Kilɛ jomɔ yɛrɛ ɲɔ kɔn wee tuun wuyɛ pyaa ni na yu Damasi ni, Yawutuu wo Kilɛ-pɛɛŋɛ piyɛyɛ yi ni, na pu pyi na: «Kilɛ Ja wu ɲɛ Yesu.»
20 E logo, nas sinagogas, proclamava Jesus, afirmando que ele é o Filho de Deus.
21 Sipyii piimu bɛɛri pu bi wu jomɔ pu nuri ge, a lʼi pu bɛɛri fo xuuni, a pʼi ganha na yu na: «Ta we ná weyɛ pyaa bɛ ki bi Yesu mɛgɛ ki yirivɛɛ pu kana Zheruzalɛmu ni wɛ? Go wu kapana ɲuŋɔ ki wa mɛ naha, pii pʼa Yesu mɛgɛ ki yiri ge, kɔnhɔ wu ba pee co, wu pu pɔ wu shɛ gan saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ pu mu Zheruzalɛmu ni.»
21 Todos os que ouviam Saulo estavam atônitos e diziam: — Não é este o que exterminava em Jerusalém os que invocam o nome de Jesus e veio para cá precisamente para prender e levá-los aos principais sacerdotes?
22 Ga, a la di ganha na faraa Sɔli wo fanha ki na nʼa daa wu shizhaa na caŋa bɛɛri. Wu bi Kilɛ jomɔ pu yɛrɛ pyi, na li shɛɛ pu na na Shɔvɔɔ wu ɲɛ Yesu, a wu keree di Damasi wo Yawutuu pu ɲaha wɔ, fo pu ya cɛ yekɛ pu da yu wɛ.
22 Saulo, porém, mais e mais se fortalecia e confundia os judeus que moravam em Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 Ayiwa, ba piiye ya ya toro wɛ, a pee di puyɛ ɲa, na bɛ yi na na pʼi Sɔli gbo.
23 Decorridos muitos dias, os judeus resolveram matar Saulo,
24 Ga, a Sɔli di foro pu woni wu fiin. Pu bi kulo li tajeye yi bɛɛri shazhɔn sigee caŋa ni piige, kɔnhɔ pʼi sii Sɔli ta pu gbo.
24 mas ele ficou sabendo do plano deles. Dia e noite guardavam também os portões da cidade, para o matar.
25 Ga, a Yesu wo kalaapiire tʼi ba Sɔli le sagana funŋɔ ni caŋa ka piige, na mɛɛrɛ taga wu torogo ɲɛri kanha kadugo.
25 Mas os discípulos de Saulo tomaram-no de noite e, colocando-o num cesto, desceram-no pela muralha.
26 Lee kadugo na a Sɔli di gari Zheruzalɛmu ni. Ba wʼa nɔ wà wɛ, na ganha na giin wu binnɛ ni kalaapiire ti ni. Ga pu bɛɛri bi fyagi wu na, bani pu bi dà li na can na na Sɔli bɛ wu ɲɛ Yesu wo kalaapire la wɛ.
26 Quando chegou a Jerusalém, Saulo procurou juntar-se aos discípulos de Jesus. Porém todos tinham medo dele, não acreditando que ele fosse discípulo.
27 Ga kalaapire lemu li bye na Barinabasi ge, a wee di gari ni Sɔli ni tudunmɔɔ pu yíri. Ba pʼa nɔ wà wɛ, Sɔli ya Kafɔɔ ɲa ɲagana lemu na Damasi koo li na, a Kafɔɔ bɛ di jo ni wu ni jogana lemu na ge, na fara lee na Sɔli ya Yesu kaa jo na fiinŋɛ ni lowaa ni Damasi kulo li sipyii pu bɛɛri mu jogana lemu na ge, a Barinabasi di yee bɛɛri paari tudunmɔɔ pu mu.
27 Mas Barnabé, tomando-o consigo, levou-o aos apóstolos. Contou-lhes como Saulo tinha visto o Senhor no caminho, e que o Senhor tinha falado com ele. Também contou como, em Damasco, Saulo tinha pregado ousadamente em nome de Jesus.
28 Na lɔ wee tuun wu na a Sɔli di binnɛ ni pu ni. A pʼi ganha na ɲaari Zheruzalɛmu bɛɛri ni. Wu bi Kilɛ wo Jozaama pu yu ni lowaa ni Kafɔɔ mɛgɛ na.
28 E Saulo ficou com eles em Jerusalém, entrando e saindo, pregando ousadamente em nome do Senhor.
29 Sɔli bi yu ni Helenisitilee pu ni, na nakaara pyi ni pu ni Yesu keree na. Ga pee bɛ bi wu shaa di gbo.
29 Falava e discutia com os helenistas, mas eles procuravam matá-lo.
30 Ba cebooloo pʼa lee cɛ wɛ, na gari ni Sɔli ni Sezare ni. Lee kadugo na na wu yaha kari Tarisi kulo li ni.
30 Quando isto chegou ao conhecimento dos irmãos, levaram Saulo até Cesareia e dali o enviaram para Tarso.
31 Ayiwa, wee tuun wu ni nʼa daa fɛɛ piimu bɛɛri pu bye Zhude, ni Galile, ni Samari fiiye yi ni ge, ɲaɲiŋɛ bye pee bɛɛri na. Pu bɛɛri bi ɲaari Kafɔɔ ɲìi fyaara ni, lee li bi pu baraga pye ki na bɛlɛ nʼa daa wu ni. Caŋa caŋa pii bi faraa pu na Fɛfɛɛrɛ Munaa li wo yɛri wu fanha ni.
31 Assim, a igreja tinha paz por toda a Judeia, Galileia e Samaria, edificando-se e caminhando no temor do Senhor; e, no consolo do Espírito Santo, crescia em número.
32 Pyɛɛri bi ɲaari, na nʼa daa fɛɛ pu pɛrɛgi fiige ki bɛɛri ni. Caŋa ka a wu ba gari nʼa daa fɛɛ pii yíri kulo la ni lee mɛgɛ ɲɛ na Lida.
32 Passando Pedro por toda parte, foi também visitar os santos que moravam em Lida.
33 A wu shɛ ná wa ta wu kabanuyo shuun wu bɛɛri ya xu, a wu sinnɛ fo yee gbarataanri (8), wu mɛgɛ di ɲɛ na Ene.
33 Encontrou ali certo homem, chamado Eneias, que havia oito anos jazia de cama, pois era paralítico.
34 A Pyɛɛri di wu pye: «Ene, Yesu Kirisa wʼa da ma cuuŋɔ nimɛ. Yìri mʼa ma yasinnɛgɛ ki yàa mayɛ ni.» Taapile ni a Ene di yìri.
34 Pedro lhe disse: — Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume a sua cama. Ele imediatamente se levantou.
35 Ba Lida kulo li shɛɛn pu bɛɛri ni Sarɔn kulo li shɛɛn pu bɛɛri ya lee ɲa wɛ, na sɔɔ Kafɔɔ na.
35 Todos os habitantes de Lida e da região de Sarom viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Ayiwa, cee wa bye Zhope ni, nʼa daa fɔɔ wu bye wii, wu mɛgɛ di ɲɛ na Tabita. Kee mɛgɛ ke ɲɛ Girɛkii wo jomɔ pu ni na Dorikasi. Wee cee wu bi kasaaŋaa niɲɛhɛŋɛɛ pyi, na funmɔ fɛɛ tɛri.
36 Em Jope havia uma discípula chamada Tabita, nome este que, traduzido, é Dorcas. Ela era notável pelas boas obras e esmolas que fazia.
37 Wee tuun wu ni a Tabita di ba bana, na xhu. A pʼi wu nixhugo ki wuu na wu lɔ shɛ sinniŋɛ puga ka ni zangaso wu ni.
37 Aconteceu que, naqueles dias, ela adoeceu e veio a morrer. Depois de a lavarem, puseram o corpo num quarto do andar superior.
38 Lee di Pyɛɛri ta Lida ni. Lida ni Zhope di ya lii wɛ. A Zhope kulo li kalaapiire tʼi logo na Pyɛɛri wa Lida ni. A pʼi sipyii shuun yaha kari pu shɛ Pyɛɛri ɲɛɛri na wu pa pu yíri nimɛ.
38 Como Lida ficava perto de Jope, os discípulos, ouvindo que Pedro estava ali, enviaram-lhe dois homens com o seguinte pedido: — Não se demore em vir até nós.
39 Ayiwa, ba pʼa nɔ na tuduro ti jo Pyɛɛri mu wɛ, taapile ni a Pyɛɛri di yìri na binnɛ kari ni pu ni. Ba wʼa nɔ wɛ, a pʼi gari ni wu ni kee puga ki ni zangaso wu ni. A naxhugoshaa pʼi ba na ba Pyɛɛri maha, na ganha na mɛhɛɛ suu. Na Tabita yaha ɲìi na, wu bi fadepiire ni fadegbɔyɔ yemu yari ge, a pʼi yee bɛɛri shɛ Pyɛɛri na.
39 Pedro se aprontou e foi com eles. Quando chegou lá, eles o levaram ao quarto do andar superior. Todas as viúvas o cercaram, chorando e mostrando-lhe túnicas e vestidos que Dorcas tinha feito enquanto estava com elas.
40 Wee tuun wu ni a Pyɛɛri di sipyii pu bɛɛri yeege kpɛɛngɛ ki na, na nuguro sin na Kilɛ ɲɛɛri. Na xhɔ na ŋmahana ɲɛri gbo wu yíri, na wu pye: «Tabita, yìri!» A gbo wu wu ɲìi mugi, ba wʼa Pyɛɛri ɲa wɛ, na yìri tiin.
40 Mas Pedro mandou que todos saíssem, ajoelhou-se e orou; depois, voltando-se para o corpo, disse: — Tabita, levante-se! Ela abriu os olhos e, vendo Pedro, sentou-se.
41 A Pyɛɛri di wu co wu keŋɛ na, na wu tɛgɛ, na wu yirige. Lee kadugo na a Pyɛɛri di nʼa daa fɛɛ pee ni naxhugoshaa pu yiri, na Tabita ɲìi wo wu shɛ pu na.
41 Ele, dando-lhe a mão, ajudou-a a ficar em pé; e, chamando os santos, especialmente as viúvas, apresentou-a viva.
42 A Zhope kulo li sipyii pu bɛɛri di yee logo, a sipyiɲɛhɛmɛɛ di ganha na daa Kafɔɔ na.
42 Isto se tornou conhecido em toda a cidade de Jope, e muitos creram no Senhor.
43 A Pyɛɛri di gori Zhope ni, na mɔ wà ná wa kaban, wee mɛgɛ ɲɛ na Simɔ. Sɛɛyɛ wee Simɔ wu bi gbuu.
43 Pedro ficou em Jope muitos dias, na casa de um curtidor chamado Simão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.