Atos 25
KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs NTLH
1 Ba Fɛsitusi ya teŋɛ na pye Zhude fiige ki gbafɛnɛɛri wɛ, a cabyaa taanri di doro, a wu yìri Sezare kulo li ni na kari Zheruzalɛmu ni.
1 Três dias depois de chegar àquela província , Festo saiu da cidade de Cesareia e foi até Jerusalém.
2 Ba wʼa nɔ wà wɛ, a saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ, ni Yawutuu pu wo ɲahagbaa fɛɛ pʼi shɛ wu mu, na shɛ pu loyire jomɔ jo Pɔli shizhaa na.
2 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus apresentaram lá as suas acusações contra Paulo e pediram a Festo
3 A pʼi wee gbafɛnɛɛri wu ɲɛɛri na wu ɲɔ wuyɛ na wu Pɔli yaha shɛ Zheruzalɛmu ni; lee di pu ta pʼa woni pye Pɔli na, na pʼi ba shɛ lara wu sige koo na pʼi ba wu gbo.
3 o favor de mandar trazer Paulo para Jerusalém. É que eles tinham combinado matar Paulo no caminho.
4 Ga, a wee di pu pye na kaso wu ni Pɔli wa da yaha wà Sezare kulo li ni, na jɛri tapyege ni weeyɛ pyaa bɛ kʼa da guri da se wà.
4 Mas Festo respondeu: — Paulo está preso em Cesareia, e eu logo voltarei para lá.
5 A wu pu pye sanha: «Yee wo ɲuŋɔfɛɛ pʼa yaa na pinnɛ na gaaŋi ni nɛ ni Sezare kulo li ni. Pu bu shɛ nɔ wà, lemu na yee wa Pɔli jaagi ge, puyɛ pyaa na lee jo.»
5 Que os líderes de vocês me acompanhem até lá e o acusem, se é que ele fez algum mal.
6 Lee kadugo na gbafɛnɛɛri wu cabyaa ya laha gbarataanri kelee kɛ na Zheruzalɛmu ni wɛ, lee kadugo na a wu guri pa Sezare kulo li ni. Ɲimuguro ti na a wu shɛ diin kiiri wu takɔngɔ ki ni, na tuduro tun na pu pa ni Pɔli ni.
6 Festo passou oito ou dez dias entre eles e depois voltou para Cesareia. No dia seguinte sentou-se no tribunal e mandou que trouxessem Paulo.
7 Ba Pɔli ya nɔ wɛ, Yawutuu pii pʼa yìri Zheruzalɛmu ni na pa ge, a pee di yere wu maha; na sii kakuuŋɔɔ can can wogoo niɲɛhɛŋɛɛ jo taha wu na, na ta se bye pu ni pu já kaa nigin bɛ lɔ kii keree kii ni pʼi li fiinŋɛ jo can di da li ni wɛ.
7 Quando Paulo chegou, os judeus que tinham vindo de Jerusalém ficaram em volta dele e começaram a fazer muitas acusações graves, mas não conseguiram provar nada.
8 Lee kadugo na a Pɔli bɛ di jomɔ pu lɔ na jo: «Nɛ ya ta kakuunɔ la shishiin pye Yawutuu pu wo saliya wu shizhaa na, kelee Kilɛ-pɛɛŋɛ pugbɔhɔ ki wɛ. Nɛ di ya kakuunɔ pye Oromɛ saannaa ɲuŋɔfɔɔ wu bɛ na wɛ.»
8 Então Paulo se defendeu, dizendo: — Eu não fiz nada contra a
9 Gbafɛnɛɛri wu funŋɔ ya pye wu kaa di daan Yawutuu pu mu ge, a wu Pɔli pye: «Ta ma funŋɔ wa mʼa shɛ Zheruzalɛmu ni, kɔnhɔ ma kiiri wu shɛ gɔn wà nayɛ pyaa ki ɲii na?»
9 Festo, querendo agradar os judeus, perguntou a Paulo: — Você não quer ir a Jerusalém e ser julgado lá por mim a respeito destas coisas?
10 A Pɔli di jo: «Nɛ yere xɔ Oromɛ saannaa ɲuŋɔfɔɔ wu wo kiiri wu takɔngɔ ki ni. Nahamɛ nɛ kiiri wʼa yaa na kɔn. Nɛ ta kaa la shishiin bɛ kyɛɛgi Yawutuu pu mu wɛ, muyɛ pyaa ki bɛ ya lee cɛ fiinŋɛ fo xuuni.
10 Paulo respondeu: — Estou diante do tribunal do Imperador romano, e é aqui que devo ser julgado. Não fiz mal nenhum aos judeus, como o senhor sabe muito bem.
11 Nɛ da bi da nɛ kanahana la pye, kelee na kaa la pye lemu ya yaa ni xu ni ge, nɛ bi da xu wu she wɛ. Ga keree kiimu bɛɛri pʼa yu nɛ shizhaa na ge, na kee yaha can ɲɛ lee la shishiin ni wɛ, sipya wa shishiin bɛ da já nɛ ɲɔ yaha pu mu wɛ. Nɛ funŋɔ ki wa na wo kiiri wu shɛ gɔn Oromɛ saannaa ɲuŋɔfɔɔ wu yíri.»
11 Se não respeitei a lei ou se fiz alguma coisa que mereça a pena de morte, estou pronto para morrer. Mas, se o que dizem contra mim não é verdade, ninguém pode me entregar a eles. Portanto, apelo para o Imperador.
12 Ayiwa, a gbafɛnɛɛrɛɛ Fɛsitusi ni wu wo kapyebyeɲii pʼi shɛ puyɛ ɲa, a wu na kuri pa, na ba Pɔli pye: «Ni ma wa Oromɛ saannaa ɲuŋɔfɔɔ wu kaa jo xɔ, ma na zhɛ wee yíri Oromɛ kulo li ni.»
12 Então Festo, depois de conversar com os seus conselheiros, disse: — Já que você apelou para o Imperador, então irá para o Imperador.
13 Ba cabyaa dama dama ya toro wɛ, a saannaa Agiripa ni wu shɔ Berenisi di gari Sezare kulo li ni di zhɛ gbafɛnɛɛrɛɛ Fɛsitusi shaari.
13 Alguns dias depois o rei Agripa e Berenice, sua irmã, chegaram a Cesareia para cumprimentar Festo.
14 Ayiwa, a pʼi cabyaa niɲɛhɛŋɛɛ pye Sezare kulo li ni. A caŋa ka di ba nɔ, a Fɛsitusi di Pɔli wo keree ki paari saan wu ɲii na na: «Felikisi ya ná wa yaha naha kaso ni.
14 Quando já fazia alguns dias que eles estavam lá, Festo contou ao rei o caso de Paulo. Ele disse: — Está aqui um homem que Félix deixou como prisioneiro.
15 Tuun wemu ni nɛ shɛ Zheruzalɛmu ni ge, a saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɛɛ|saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ ɲuŋɔfɔɔ ni Yawutuu nɔhɔlɛɛ pʼi shɛ pu fiin jo nɛ mu wee ná wu shizhaa na, na nɛ ɲɛɛri na nɛ wu kiiri kɔn wu na, di wu gbo.
15 Quando fui a Jerusalém, os chefes dos sacerdotes e os líderes dos judeus fizeram acusações contra ele e me pediram que o condenasse.
16 A nɛ pu pye jo Oromɛ shɛɛn mu, fanhafɔɔ ya yaa wu sipya ɲɔ yaha lee yahagana li na pu gbo wɛ. Piimu pʼa wu jaagi ge, fo wu ni pee bu binnɛ tiin jomɔ na. Keree kiimu na pʼa wu tɔɔgɔ leni ge, wu bɛ di wu taa jo kee shizhaa na.
16 Mas eu lhes disse que os romanos não costumam condenar ninguém sem primeiro colocar os acusadores diante do acusado, dando a este a oportunidade de se defender.
17 Ayiwa, a pee sipyii pʼi binnɛ pa naha ni nɛ ni. Ba wèe ya nɔ naha wɛ, nɛ ta li yaha nige nimɔnɔ wɛ. Kee caŋa ki ɲimuguro yɛ pyaa, a nɛ gari kiiri wu takɔngɔ ki ni, na tuduro yaha pʼa shɛ wee ná wu yiri na pa.
17 Por isso, quando eles vieram até aqui, não perdi tempo, e, logo no dia seguinte, sentei no tribunal, e mandei que trouxessem o homem.
18 A wu jaagivɛɛ pʼi yìri yere na jo. Ga nɛ bi kakuuŋɔɔ kiimu kɔɔn nayɛ funŋɔ ni ge, wu ya ta wʼa jaagi lee la shishiin na wɛ.
18 Os seus inimigos chegaram, mas não o acusaram de nenhum crime grave como pensei que iam fazer.
19 Puyɛ pyaa wo koo li wo nakaara jomɔ yɛ na pu bye; ni ná wa bɛ wemu wʼa xu ge, Pɔli di yu na wu ɲɛ ɲii na. Wee ná wu mɛgɛ ki bye Yesu.
19 A única acusação que tinham contra ele era a respeito da própria religião deles e também sobre um homem que já morreu, chamado Jesus. Paulo afirma que esse homem está vivo.
20 A nɛ kunni di bye nɛ cɛ dii nɛ da bye di lee la tuugo shɔɔnri wɛ. Lee wuu na a nɛ Pɔli yege wu bu da wu na da zɔɔ wu shɛ Zheruzalɛmu ni, kɔnhɔ wu kiiri wu shɛ gɔn wà.
20 Eu não sabia como conseguir informações sobre esse assunto. Por isso perguntei a Paulo se queria ir a Jerusalém para ser julgado lá a respeito dessas acusações.
21 Ga, Pɔli ya ta sɔɔ lee na wɛ, na jo na Oromɛ saannaa ɲuŋɔfɔɔ wuyɛ pyaa ki da ba wee wo kiiri wu kɔn. Wee tuun wu ni a nɛ pu pye jo pʼa wu kasɛri kaso wu ni, fo di ba wu yaha shɛ wee mu tuun wemu ni.»
21 Mas Paulo apelou para o Imperador e pediu para ficar preso até que o Imperador resolvesse o seu caso. Então mandei os guardas tomarem conta dele até que eu pudesse mandá-lo para o Imperador.
22 A wee saan wu gbafɛnɛɛri wu pye: «Nɛyɛ pyaa bɛ funŋɔ ki wa di logo wee ná wu ɲɔ na.» A Fɛsitusi di wu pye: «Ɲiga na ma na logo wu ɲɔ na.»
22 Aí Agripa disse a Festo: — Eu gostaria de ouvir esse homem. — Amanhã o senhor vai ouvi-lo! — respondeu Festo.
23 Ayiwa, kee caŋa ki ɲimuguro, a saannaa Agiripa di wu saannaa fàya le, a wu ni wu shɔ Berenisi di ba. A sipyii pʼi pu ɲuŋɔ círi ni ciire ni. A pu ni sɔrɔsii pu wo ɲuŋɔfɔgbɔ we, ni kulo li tayeregbɔhɔ sipyii di binnɛ pa, na ba jé kiiri takɔngɔ puga ki ni. Lee kadugo na a Fɛsitusi di jo na pu pa ni Pɔli ni.
23 No dia seguinte Agripa e Berenice chegaram com grande cerimônia e pompa. Entraram na sala de audiências com os chefes militares e os homens mais importantes da cidade. Festo mandou que trouxessem Paulo
24 Ba Pɔli ya nɔ wɛ, a gbafɛnɛɛri wu jomɔ pu lɔ na jo: «Saannaa Agiripa ni yee piimu bɛɛri pu wa naha ni wèe ni ge, yi we ná we wii. Yawutuu pu bɛɛri pʼa pu loyire shɛ nɛ na we shizhaa na Zheruzalɛmu ni, ni nahamɛ bɛ, fo na sɛlɛ na wʼa yaa na wu gbo.
24 e disse: — Rei Agripa e todos os que estão aqui, vejam este homem! É contra ele que todos os judeus, tanto daqui como de Jerusalém, estão fazendo acusações diante de mim. Eles insistem em dizer que este homem deve morrer,
25 Nɛ mu kunni, wu ya kakuunɔ la shishiin pye lemu na já xu nɔ wu na wɛ. Ga wuyɛ pyaa kii dʼa jo xɔ pu wee kiiri wu yaha saannaa ɲuŋɔfɔɔ wu wu kɔn, lee wuu na nɛ giin di wu yaha zhɛ wee yíri Oromɛ ni.
25 mas eu acho que ele não fez nada para ser condenado à morte. Como ele mesmo pediu para ser julgado pelo Imperador, resolvi atendê-lo.
26 Nɛ sanha kafilafyɛn wa shishiin ta, nɛ na já wemu ka di dun Oromɛ ni saannaa ɲuŋɔfɔɔ wu mu wu shizhaa na wɛ. Lee wuu na nɛ pa ni wu ni yee mu, na ba ni wu ni mu saannaa Agiripa yɛ pyaa ki mu; kɔnhɔ yegeŋɛ kemu na ba bye wu na ge, di ya ta kee yegeŋɛ ke funŋɔ ni di ga gan wu mu.
26 Porém até agora não sei bem o que escrever a respeito dele ao Imperador. Então eu o trouxe aqui, diante dos senhores — e especialmente do senhor, rei Agripa — a fim de lhe fazer perguntas. Assim terei alguma coisa para escrever.
27 Bani na kasolemɛ yaha shɛ Oromɛ saannaa ɲuŋɔfɔɔ wu mu, lemu na wʼa jaagi ge, lee ɲuŋɔ di ya jo wɛ, ɲuŋɔ ɲɛ lee na wɛ.»
27 Pois acho absurdo mandar um prisioneiro sem explicar claramente as acusações que existem contra ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.