Atos 13
KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs ARA
1 Kilɛ tudunmɔɔ ni karamɔgɔlɔɔ pii bye Ancɔsi egilizi wu ni. Pee mɛyɛ ye: Barinabasi, ni Simɔ wemu pʼa bi Niwɔ ge, ni Lusisi, wee bi yìri Sirinɛ kulo li ni, ni Manayɛni, ni Sɔli. Manayɛni ni saannaa Hɛrɔdi, punuŋɔ ni pee ya bii.
1 Havia na igreja de Antioquia profetas e mestres: Barnabé, Simeão, por sobrenome Níger, Lúcio de Cirene, Manaém, colaço de Herodes, o tetrarca, e Saulo.
2 Caŋa ka nʼa daa fɛɛ pʼa suun le, na Kafɔɔ pɛlɛ. A Fɛfɛɛrɛ Munaa lʼi pu pye: «Nɛ Barinabasi ni Sɔli yiri labye wemu kaa na ge, yi pu yaha na yahama ni, kɔnhɔ pu da wee pyi.»
2 E, servindo eles ao Senhor e jejuando, disse o Espírito Santo: Separai-me, agora, Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho chamado.
3 Ba nʼa daa fɛɛ pʼa yee logo wɛ, a pʼi tuun wa lɔ sanha na suun le, na Kilɛ ɲɛɛri, na pu keye taha Barinabasi ni Sɔli na, na pu yaha kari Kilɛ wo labye wu na.
3 Então, jejuando, e orando, e impondo sobre eles as mãos, os despediram.
4 Ba Fɛfɛɛrɛ Munaa lʼa Barinabasi ni Sɔli tun wɛ, a pʼi gari Silisi ni. A pʼi shɛ jé wà kɔɔgbɔhɔ ka ni na kari Sipɛrɛ fiige ki ni.
4 Enviados, pois, pelo Espírito Santo, desceram a Selêucia e dali navegaram para Chipre.
5 A pʼi nɔ Salaminɛ ni, na Kilɛ Kafila jo Yawutuu pu mu Kilɛ-pɛɛŋɛ piyɛyɛ yi ni. Yohana wemu pʼa bi Marika ge, wee bi pu tɛgɛ labye wu na.
5 Chegados a Salamina, anunciavam a palavra de Deus nas sinagogas judaicas; tinham também João como auxiliar.
6 A pʼi Sipɛrɛ fiige ki kɔn ɲɛri na shɛ nɔ kulo la ni, lee mɛgɛ ɲɛ na Panfɔsi. Ba pʼa nɔ wà wɛ, na Yawutu ná wa ta wà, wee mɛgɛ ɲɛ Bariyesu. Wu bi siganma pyi, na kafinɛyɛ yu na Kilɛ tudunmɔ wee ɲɛ.
6 Havendo atravessado toda a ilha até Pafos, encontraram certo judeu, mágico, falso profeta, de nome Barjesus,
7 Wee sigaanfɔɔ wʼa bye gbafɛnɛɛrɛɛ Sirigusi Polusi kaban. Wee gbafɛnɛɛri wu bye ná xakiligbɔ fɔɔ. A wu Barinabasi ni Sɔli yiri, bani pu bi giin pʼi Kilɛ Kafila logo.
7 o qual estava com o procônsul Sérgio Paulo, que era homem inteligente. Este, tendo chamado Barnabé e Saulo, diligenciava para ouvir a palavra de Deus.
8 Ga sigaanfɔɔ wemu mɛgɛ ki ɲɛ Bariyesu, pʼi wu pyi Girɛkii jomɔ pu ni na Elimasi ge, a wee di Barinabasi ni Sɔli kaala. Wʼa bi li shaa wu gbafɛnɛɛri wu ɲaha kɔn, kɔnhɔ wu ganha bu dà Yesu na wɛ.
8 Mas opunha-se-lhes Elimas, o mágico (porque assim se interpreta o seu nome), procurando afastar da fé o procônsul.
9 Wee tuun wu ni Sɔli we pʼa bi na Pɔli ge, a wee di ɲi Fɛfɛɛrɛ Munaa na, a wu sigaanfɔɔ wu wii xuuni na jo:
9 Todavia, Saulo, também chamado Paulo, cheio do Espírito Santo, fixando nele os olhos, disse:
10 «Shitaanni sipya mu ɲɛ, mu ya ɲi shizhiinmɛ ni naŋmahara tuuyo bɛɛri na. Tiimɛ bɛɛri pɛn. Mu wa da Kafɔɔ wo kodiinɛ li ɲɛri wu ɲɔ yaha-i ya?
10 Ó filho do diabo, cheio de todo o engano e de toda a malícia, inimigo de toda a justiça, não cessarás de perverter os retos caminhos do Senhor?
11 Kafɔɔ ya wu keŋɛ taha mu na nimɛ. Ma na ba bye fyɛn. Ma na ba tuun wa pye, ma da yafiin bɛ ɲa wɛ.» Taapile ni a piige di jé Elimasi ɲaha ni; a wu ɲɛri fyɛn, na ganha na daala wu bu garaa sipya wa ta, wee di wu keŋɛ co, wu koo shɛ wu na.
11 Pois, agora, eis aí está sobre ti a mão do Senhor, e ficarás cego, não vendo o sol por algum tempo. No mesmo instante, caiu sobre ele névoa e escuridade, e, andando à roda, procurava quem o guiasse pela mão.
12 Ba gbafɛnɛɛri wʼa lee ɲa wɛ, na dà Yesu na. Kalaa we wʼa pye Kafɔɔ shizhaa na ge, a wee di bye wu mu kakanhana.
12 Então, o procônsul, vendo o que sucedera, creu, maravilhado com a doutrina do Senhor.
13 Lee kadugo na a Pɔli ni wu tahama-nɔhɔmɔɔ di jé kɔrɔgɔ ka ni Panfɔsi ni, na gari Pɛrizhe kulo li ni Panfili fiige ki ni. Yohana wemu mɛgɛ pʼa yiri na Marika ge, wee xuu wu ni wee ya kuri pu fɛni, na gari Zheruzalɛmu ni.
13 E, navegando de Pafos, Paulo e seus companheiros dirigiram-se a Perge da Panfília. João, porém, apartando-se deles, voltou para Jerusalém.
14 Ga, a pusamaa di yìri Pɛrizhe ni, na gari kulo la ni lemu mɛgɛ ki ɲɛ Ancɔsi nibire ge, lee ɲɛ Pisidi wo fiige ki kabanugo. Ba Yawutuu wo cadɛɛngɛ kʼa nɔ wɛ, a pu bɛ di jé Kilɛ-pɛɛŋɛ puga ki ni na diin.
14 Mas eles, atravessando de Perge para a Antioquia da Pisídia, indo num sábado à sinagoga, assentaram-se.
15 Ba pʼa saliya we ni Kilɛ tudunmɔɔ pu wo Kitabuu pu kalaa xɔ wɛ, a Kilɛ-pɛɛŋɛ puga ki ɲuŋɔfɔɔ wu tuduro tun Pɔli ni Barinabasi mu na: «Na cebooloo, Kilɛ Kafila yɛrɛ la bye lʼi wa yi mu, yi na já li pye.»
15 Depois da leitura da lei e dos profetas, os chefes da sinagoga mandaram dizer-lhes: Irmãos, se tendes alguma palavra de exortação para o povo, dizei-a.
16 A Pɔli di yìri, na wu keŋɛ yirige, na sipyii pu pye: «Izirayɛli shɛɛn, ni yee piimu pʼa fyagi Kilɛ na ge, yi niwegee shan!
16 Paulo, levantando-se e fazendo com a mão sinal de silêncio, disse: Varões israelitas e vós outros que também temeis a Deus, ouvi.
17 Izirayɛli shɛɛn wo Kilɛ wʼa wù sefɛlɛɛ pu ɲaha bulo. Tuun wemu ni pu bye nadadiinmɛɛ Misira ni ge, wʼa pu nagoo ɲɛhɛ. Lee kadugo na a wu wu wo sefɛɛrɛ ti taga pu yeege kee fiige ki ni.
17 O Deus deste povo de Israel escolheu nossos pais e exaltou o povo durante sua peregrinação na terra do Egito, donde os tirou com braço poderoso;
18 A wu pu keree xu, na pu ɲɔ sha fo na nɔ yee kɛlɛɛ shishɛɛrɛ na.
18 e suportou-lhes os maus costumes por cerca de quarenta anos no deserto;
19 Lee kadugo na wʼa shi tɛhɛɛ gbarashuun kyɛɛgi, na wee kɔri yeege Kana fiige ki ni, na fiige ki kan wù sefɛlɛɛ pu mu,
19 e, havendo destruído sete nações na terra de Canaã, deu-lhes essa terra por herança,
20 fo na nɔ yee xhuu shishɛɛrɛ ni kɛlɛɛ kaguro na (450). Lee kadugo na, a wu kiirikɔɔn kan wù sefɛlɛɛ pu mu fo na shɛ nɔ Kilɛ tudunmɔɔ Samuwɛli wo caŋa ɲii li na.
20 vencidos cerca de quatrocentos e cinquenta anos. Depois disto, lhes deu juízes, até o profeta Samuel.
21 «Wee tuun wu ni a pʼi li sha Kilɛ mu na wu wa pye saan pu ɲuŋɔ ni. A Kilɛ di Kisi ja Sɔli kan pu mu wee wu pye pu saan. A wee di yee kɛlɛɛ shishɛɛrɛ (40) ta pu ɲuŋɔ ni. Wee bi foro Bɛnzhamɛ wo shi wu ni.
21 Então, eles pediram um rei, e Deus lhes deparou Saul, filho de Quis, da tribo de Benjamim, e isto pelo espaço de quarenta anos.
22 Ba Kilɛ ya Sɔli laha saanra ti na wɛ, na Dawuda kan pu mu wʼa pye pu saan. A wee kaa di daan Kilɛ ni, a Kilɛ di jo: ‹Sipya wemu nɛ zhaa ge, wee wu ɲɛ we, Zhese ja Dawuda we. Wee na ba bye nɛ ɲidaan keree ki bɛɛri pyevɔɔ.›
22 E, tendo tirado a este, levantou-lhes o rei Davi, do qual também, dando testemunho, disse: Achei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração, que fará toda a minha vontade.
23 A Kilɛ di ba Shɔvɔɔ kan Izirayɛli mu, na foro Dawuda shi wu ni, ba wʼa bi yi jo jogana lemu na wɛ, wee ɲɛ Yesu.
23 Da descendência deste, conforme a promessa, trouxe Deus a Israel o Salvador, que é Jesus,
24 Na ta wee sanha ba wɛ, Yohana wʼa bi Kilɛ Kafila wu yɛrɛ pyi Izirayɛli sipyii pu bɛɛri mu, na pu daajeŋɛ jo pu jurumu wu na, pʼi batize.
24 havendo João, primeiro, pregado a todo o povo de Israel, antes da manifestação dele, batismo de arrependimento.
25 Ba Yohana wo labye wu taaxɔɔ ya tɛɛŋɛ wɛ, a wu ganha na yu na: ‹Yee ya giin na jɔgɔ nɛ wa wɛ? Shɔvɔɔ wemu ɲaha yee wa wii ge, nɛ wa were-e dɛ! Ga we wʼa ma nɛ kadugo ge, wee wu wa. Nɛ cɛ̀rɛ nɛ wu pye wu bulo, ali na wu tanhaya mɛɛrɛ bɛ sanha, nɛ yaa ni lee ni wɛ.›»
25 Mas, ao completar João a sua carreira, dizia: Não sou quem supondes; mas após mim vem aquele de cujos pés não sou digno de desatar as sandálias.
26 Lee kadugo na a Pɔli di jo: «Na cebooloo, yee piimu pu ɲɛ Ibirayima yaseye ge, ni yee pii pʼa fyagi Kilɛ na ge, pe ɲuwuuro jomɔ pe ya jo yi bɛɛri mu.
26 Irmãos, descendência de Abraão e vós outros os que temeis a Deus, a nós nos foi enviada a palavra desta salvação.
27 Bani Yawutuu pii pʼa bye Zheruzalɛmu ni ge, pere ni ɲuŋɔfɛɛ pu bi ta li cɛ na Shɔvɔɔ wu ɲɛ Yesu wɛ. Kilɛ tudunmɔɔ pu jomɔ pemu bɛ pu bi galaa cadɛɛngɛ bɛɛri ge, pu ya pee bɛ cɛ wɛ; bani pʼa Yesu jaagi, na wu gbo. Ga lee funŋɔ ni a pʼi pee jomɔ pe ɲɔ fa puyɛ kategee.
27 Pois os que habitavam em Jerusalém e as suas autoridades, não conhecendo Jesus nem os ensinos dos profetas que se leem todos os sábados, quando o condenaram, cumpriram as profecias;
28 Ali na ta pu ya kaa la shishiin ta wu na le lʼa wu kagbuu xɔ wɛ. Lee bɛ na, a pʼi Pilate pye na wu sɔɔ pʼi wu gbo.
28 e, embora não achassem nenhuma causa de morte, pediram a Pilatos que ele fosse morto.
29 Lee na keree kiimu kʼa ka Kilɛ tudunmɔɔ Kitabuu pu ni Yesu shizhaa na ge, pee jomɔ pu bɛɛri ya pye can. Lee kadugo na a pʼi wu tirige korikoritige ki na, na shɛ le faŋa ni.
29 Depois de cumprirem tudo o que a respeito dele estava escrito, tirando-o do madeiro, puseram-no em um túmulo.
30 Ga, a Kilɛ di wu ɲɛ na yeege xu ni.
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos;
31 Ba wʼa ɲɛ foro xu ni wɛ, pii pʼa wu torogo na yìri Galile ni na pa Zheruzalɛmu ni ge, a wu cabyaa niɲɛhɛŋɛɛ pye na wuyɛ shɛɛ pee na. Pee sipyii pu pʼa pye wu sɛɛrɛɛ, na wu jomɔ yu Izirayɛli sipyii pu mu.
31 e foi visto muitos dias pelos que, com ele, subiram da Galileia para Jerusalém, os quais são agora as suas testemunhas perante o povo.
32 Kilɛ bi Jozaama pemu wo ɲɔmɛɛ lɔ wù sefɛlɛɛ pu mu ge, wèeyɛ pyaa ki bɛ wo kapana ɲuŋɔ ki ɲɛ, na pee ɲaha jo.
32 Nós vos anunciamos o evangelho da promessa feita a nossos pais,
33 Ɲɔmɛɛ le Kilɛ ya lɔ wèe sefɛlɛɛ pu mu ge, wʼa lee fa pu kadugo shɛɛn mu. Kilɛ ya Yesu ɲɛ na yeege xu ni. Lee lʼa ka Zaburuu Kitabu koogoo shuun wu ni Yesu shizhaa na na:
33 como Deus a cumpriu plenamente a nós, seus filhos, ressuscitando a Jesus, como também está escrito no Salmo segundo: Tu és meu Filho, eu, hoje, te gerei.
34 Ba Kilɛ ya Yesu ɲɛ na yeege xu ni wɛ, na jo na wu da ga xhu nige bada wɛ. Lee Kilɛ Kafila wʼa shɛ na:
34 E, que Deus o ressuscitou dentre os mortos para que jamais voltasse à corrupção, desta maneira o disse: E cumprirei a vosso favor as santas e fiéis promessas feitas a Davi.
35 Lee wuu na Kilɛ Kafila wʼa li shɛ xuu wa bɛ ni sanha na:
35 Por isso, também diz em outro Salmo: Não permitirás que o teu Santo veja corrupção.
36 Ga Dawuda we wʼa pe jomɔ pe jo ge, ba wee ya Kilɛ ɲidaan keree pye xɔ wu wo tuun wu ni wɛ na xhu. A pʼi wu le na fara wu sefɛlɛɛ pu nixhuyo na. A wu fɔnhɔ.
36 Porque, na verdade, tendo Davi servido à sua própria geração, conforme o desígnio de Deus, adormeceu, foi para junto de seus pais e viu corrupção.
37 Ga Kilɛ ya Yesu wemu ɲɛ na yeege xu ni ge, wee ya ta fɔnhɔ wɛ.
37 Porém aquele a quem Deus ressuscitou não viu corrupção.
38 «Lee na, na cebooloo, wèe ya yaa na li cɛ na Yesu gbɔɔrɔ ni wù jurumu wʼa da yafa wù mu.
38 Tomai, pois, irmãos, conhecimento de que se vos anuncia remissão de pecados por intermédio deste;
39 Kakuuŋɔɔ kiimu ki ɲɛ yee ya já shɔ ki na Kilɛ tudunmɔɔ Musa wo saliya wu nɔhɔ ni-i ge, wemu bu dà Yesu na, weefɔɔ na zhɔ kee kakuuŋɔɔ ki bɛ na, na kaɲii ta Kilɛ ɲaha tàan Yesu gbɔɔrɔ ni.
39 e, por meio dele, todo o que crê é justificado de todas as coisas das quais vós não pudestes ser justificados pela lei de Moisés.
40 Lee wuu na yʼa yiyɛ kasɛri, kɔnhɔ Kilɛ tudunmɔɔ pʼa yemu jo ge, yee ganha da yi ta wɛ. Pʼa jo:
40 Notai, pois, que não vos sobrevenha o que está dito nos profetas:
41 ‹Kilɛ keree la wuuvɛɛ, yi wii,
41 Vede, ó desprezadores, maravilhai-vos e desvanecei, porque eu realizo, em vossos dias, obra tal que não crereis se alguém vo-la contar.
42 Ba Pɔli ni Barinabasi ya pa foro Kilɛ-pɛɛŋɛ puga ki ni wɛ, a sipyiire tʼi pu pye na cadɛɛngɛ ki kʼa ma ge, na pu pa jo le kaa le ninunɔ na pee mu sanha.
42 Ao saírem eles, rogaram-lhes que, no sábado seguinte, lhes falassem estas mesmas palavras.
43 Ba sipyiire tʼa ɲɔ kɔn na jaaga wɛ, Yawutuu niɲɛhɛmɛɛ ni Kilɛ ɲìi fyaara sipyii piimu ya jé Yawutuu koo li ni ge, a pee di daha Pɔli ni Barinabasi fɛni. A pee di ganha na pu logoo wari na pu taha Kilɛ wo niimɛ wu fɛni ni ɲɔmɛɛ fɛɛrɛ ni.
43 Despedida a sinagoga, muitos dos judeus e dos prosélitos piedosos seguiram Paulo e Barnabé, e estes, falando-lhes, os persuadiam a perseverar na graça de Deus.
44 Ba cadɛɛngɛ kʼa pa nɔ wɛ, a kulo li sipyii pu bɛɛri di ba binnɛ pʼi Kafɔɔ jomɔ logo.
44 No sábado seguinte, afluiu quase toda a cidade para ouvir a palavra de Deus.
45 Ba Yawutuu pʼa sipyiire ti ɲa tʼa pinnɛ wɛ, a lee wo ɲɛpɛɛn di jé pu ni. A pʼi ganha na Pɔli kafila wu kaala na wu shɛhɛlɛ.
45 Mas os judeus, vendo as multidões, tomaram-se de inveja e, blasfemando, contradiziam o que Paulo falava.
46 A Pɔli ni Barinabasi di yi fiinŋɛ jo pu mu na: «Yee Yawutuu mu Kilɛ Kafila wu bi yaa na fɛnhɛ jo. Ga ma na jo yee ya she wu ni, na li yaha na yee ya yaa ni ɲìi sicuumɔ nixhɔbaama ni wɛ. Ayiwa nimɛ a wu gari shi watii yíri.
46 Então, Paulo e Barnabé, falando ousadamente, disseram: Cumpria que a vós outros, em primeiro lugar, fosse pregada a palavra de Deus; mas, posto que a rejeitais e a vós mesmos vos julgais indignos da vida eterna, eis aí que nos volvemos para os gentios.
47 Bani ye Kafɔɔ Kilɛ ya jo wu Kafila wu ni na:
47 Porque o Senhor assim no-lo determinou: Eu te constituí para luz dos gentios, a fim de que sejas para salvação até aos confins da terra.
48 Shi wemu ɲɛ Yawutuu-i ge, ba pee ya pee jomɔ pu logo wɛ, a pu bɛɛri fundanga wuu di ganha na Kafɔɔ jomɔ pu sɔni. Piimu bɛɛri pu bi puyɛ gbegele pʼi sɔɔ ɲìi sicuumɔ nixhɔbaama pu na ge, a pee bɛɛri di dà Kafɔɔ Yesu na.
48 Os gentios, ouvindo isto, regozijavam-se e glorificavam a palavra do Senhor, e creram todos os que haviam sido destinados para a vida eterna.
49 Lee caagagana li na Kafɔɔ jomɔ pu bi jaaga wee xuu wu bɛɛri ni.
49 E divulgava-se a palavra do Senhor por toda aquela região.
50 Kulo li mɛgbɔhɔ cèe ni kulo li sipyigbɔɔ piimu pu bye Yawutuu koo li ni ge, a Yawutuu pʼi pee sɔn wá Pɔli ni Barinabasi na, a pʼi pu kanha, na pu kɔri na yeege pu wo fiige ki ni.
50 Mas os judeus instigaram as mulheres piedosas de alta posição e os principais da cidade e levantaram perseguição contra Paulo e Barnabé, expulsando-os do seu território.
51 Ga, a Pɔli ni Barinabasi nivorowuu di pu tɔɔyɔ gbazhɛnhɛ ɲahara wo wà, na lee pye sɛɛri kaa pu fɛni. A pʼi gari Ikonɛ kulo li ni.
51 E estes, sacudindo contra aqueles o pó dos pés, partiram para Icônio.
52 Ga lee bɛ na, a pee nʼa daa fɛɛ nivomɔɔ pu kunni di ɲi fundanga ni Fɛfɛɛrɛ Munaa na Ancɔsi ni.
52 Os discípulos, porém, transbordavam de alegria e do Espírito Santo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.