Mateus 25
Malagano ga Ambi (MWE) vs VC
1 Gene mobhago, Upalume gwa Kunnungu upinga landana na bhali likumi limo bhajigelenje taa yabhonji, gubhapitengene kukumposhela nkulomba.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Nng'ano munkumbi gwabhonji pubhalinginji bhangumba na nng'ano bhashinkukolanga lunda.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Bhangumba bhala bhaashinkujigalanga taa yabhonji gwangali mauta ga sheituni ga jenjesheya.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Ikabheje bhakwetenje lunda bhala bhashinkujigalanga mauta nnyupa na taa yabhonji.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Pabha nkulomba ashinkukabha kwiya, bhali bhowe bhala gubhatandwibhenje kugweela na gubhagonilenje.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Ikabheje pakati shilo guipilikanishe njobhela ya kuti, nkulomba anakwiya, nnjendangane nkaposhelanje.
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Penepo bhali bhowe bhala gubhajumukenje, gubhakolokweyenje taa yabhonji.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Bhangumba bhala gubhaabhalanjilenje bhakwetenje lunda bhala kuti, ntupanganje mauta gashoko pabha taa yetu inaimika.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Ikabheje bhakwetenje lunda bhala gubhashitenje, gakatujenela tubhowe! Mbaya nnjendangane nkaumanje kugaushwa!
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Bhai, bhali bhangumba bhala bhakajabhulanjeje kuuma mauta, nkulomba gwaishe, na bhali bhalinginji tayali bhala gubhajinjilenje nnyumba pamo nakankulomba, na nnango ukuugalwaga.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Kungai bhali bhananji bhala gubhaikengene nishema, ‘Mmakulungwa, mmakulungwa, ntuugulile!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ikabheje bhenebho gubhaajangwilenje, ‘Kweli ngunakummalanjilanga, ngakummanyanga mmanganyanji.’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Kungai a Yeshu gubhashite, “Bhai, nsheyanje, pabha nkakulimanyanga lyubha wala malanga.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Pabha Upalume gwa Kunnungu ushilandana naka mundu apinjile jabhula mwanja, akwaashemangaga bhatumishi bhakwe nikwaakamuyanga indu yakwe.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Gubhampele kila mundu malinga shibhammweni kombola kwakwe, jumo mmbiya nng'ano na juna mmbiya ibhili na juna mmbiya jimo, kungai gubhajabhwile.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Shangupe a apegwile mmbiya ng'ano jula gwatendile upindi, gwapatile mmbiya ina nng'ano.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Nneyo peyo na jwene apegwile mmbiya ibhili gwapatile mmbiya ina ibhili.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ikabheje apegwile mmbiya jimo jula gwapite olela pai mmbiya ja bhakulungwa bhakwe jila.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Gakapiteje mobha gamagwinji, bhakulungwa bha bhatumishi bhala gubhabhujile, gubhatandwibhe pita bhalanganya mmbiya ibhakamwiye na ibhapatilenje muupindi.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ntumishi apegwilwe mmbiya nng'ano gwaishe ali ajigele mmbiya nng'ano ina, akwaalugulilaga, ‘Mmakulungwa, mwashinkumba mmbiya nng'ano, nnole mmbiya nng'ano ina imbatile.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Bhakulungwa bhakwe gubhannugulile, ‘Sha mmbone, ntumishi nnguja na jwaakulupalika. Ushikulupalika kwa indu ya ishoko, shinikupe gamakulungwa. Jiya uangalale pamo na nne.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Ntumishi juna apegwilwe mmbiya ibhili gwaishe, gwashoshiye mmbiya ibhili ina yapatile gwashite, ‘Mmakulungwa, mwashinkumba mmbiya ibhili bhai ntole na mmbiya ina ibhili imbatile.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Bhakulungwa bhakwe gubhannugulile, ‘Sha mmbone, ntumishi nnguja na jwaakulupalika. Ushikulupalika kwa indu ya ishoko, shinikupe ya ikulungwa. Jiya uangale pamo na nne.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Kungai gwaishe apegwilwe mmbiya jimo jula, gwashite, ‘Mmakulungwa, nimmanyi mmwe mmanonopa ntima, nnauna munkapandileje na kulopola munkamishiyeje mmbeju.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Nashinkujogopa, gung'ishiye mmbiya jenu pai. Bhai, nntole mmbiya jenu.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Bhakulungwa bhakwe gubhannugulile, ‘Ugwe ntumishi jwangali jwa mmbone na nkata! Gwamumanyi kuti ngunauna mungapandileje na ngunalopola mungamishiyeje.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Bhai, gwashinkupinjikwa kujibhika mmbiya jangu kubhenki na nne pushimujepo ngatolile mmbiya jangu na pwaida!
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Bhai, mumpokonyolanje mbiyajo nkampanganje akwete mmbiya likumi limo jula.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Pabha, akwete shindu apinga pegwa na jenjeshewa. Ikabheje jwangali shindu jula, nkali shakwete shila shapokonyolwe.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Na gaka ntumishi jwangali pwaida jula, munnjaanje palanga kulubhindu! Kweneko kupingabha shililo na tauna meno.’ ”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Pushaishe Mwana juka Mundu mu ukonjelo gwakwe na ashimalaika bhakwe, penepo shatame pa shitengu shakwe sha upalume.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Bhandu bha ilambo yowe shibhaimananje mmujo jabho na bhalabho bhapinga agulanya bhandu mbuti nshunga shakuti agulanya ngondolo na mmbui.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Shibhaibhishe ngondolo nkono nnilo na mmbui kunkono nshinda.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Kungai a Mpalume shibhaalugulilanje bhalinginji kunkono nnilo bhala, “Nnjiyangane mmanganya mpegwilenje mboka na Atati, mposhelanje upalume gummishilwenje tandubhila kupanganywa kwa shilambolyo.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Pabha nashinkukola shibhanga gumbelenje shalya, nashinkukola nnjota gumbelenje mashi, nashinkubha nannjeni gummboshelenje.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Punaliji na uukunu gummbelenje nngubho, punaliji nannwele gunng'ikenje kunnola na ngatabhweje gunng'owelenje.”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Penepo, bhandunji bhakwetenje aki bhala shibhaajangulanje bhakulungwa, “Mmakulungwa, shakani putwammweni nni na shibhanga nikumpa shalya, eu nni na nnjota nikumpa mashi?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Shakani putwammweni nni mmajeni nikumposhela, eu nni na uukunu nikumpa nngubho nng'wale?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Shakani putwammweni nni mmalwele eu ntabhilwe gutuishe kukunng'owela?”
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 A mpalume shibhaajangulanje, “Kweli ngunakummalanjilanga, shindu shoshowe shimuntendelenje jumo jwa ashaapwanga bhanyegalangabha, nshinkundendelanga nne.”
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Kungai shibhaabhalanjilanje bhalinginji ku nkono nshinda gwabho bhala, “Nnyabhulilanje apano mmaaloshwa! Nnjendangane ku moto gwa pitipiti gwaalashiwe Lishetani na ashimalaika bhakwe.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Pabha nashinkukola shibhanga mwangambanganga shalya, nashinkukola nnjota mwangambanganga mashi ga ng'wa.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Punaliji nannjeni mwangamboshelanga, na punaliji na uukunu mwangambanganga nngubho, punaliji nannwele na punatabhilwe mwangang'owelanga.”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Penepo na bhalabhonji shibhaajangulanje, “Mmakulungwa shakani putwammweni nni na shibhanga eu nnjota, nni mmajeni eu nni na uukunu, eu mmalwele eu ntabhilwe twangannjangutila?”
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Na bhalabho shibhaajangulanje, “Kweli ngunakummalanjilanga, kila punkanilenje kwaatendelanga ashaapwanga bhanyegalangabha, nshinkukananga kundendela nne.”
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Bhai, bhanganyabho shibhajendangane ku mboteko ya pitipiti, ikabhe bhakwetenje aki bhala, shibhajendangane ku gumi gwa pitipiti.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.