Mateus 25

Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Gene mobhago, Upalume gwa Kunnungu upinga landana na bhali likumi limo bhajigelenje taa yabhonji, gubhapitengene kukumposhela nkulomba.
1 Jesus disse:
2 Nng'ano munkumbi gwabhonji pubhalinginji bhangumba na nng'ano bhashinkukolanga lunda.
2 Cinco eram sem juízo, e cinco eram ajuizadas.
3 Bhangumba bhala bhaashinkujigalanga taa yabhonji gwangali mauta ga sheituni ga jenjesheya.
3 As moças sem juízo pegaram as suas lamparinas, mas não levaram óleo de reserva.
4 Ikabheje bhakwetenje lunda bhala bhashinkujigalanga mauta nnyupa na taa yabhonji.
4 As ajuizadas levaram vasilhas com óleo para as suas lamparinas.
5 Pabha nkulomba ashinkukabha kwiya, bhali bhowe bhala gubhatandwibhenje kugweela na gubhagonilenje.
5 Como o noivo estava demorando, as dez moças começaram a cochilar e pegaram no sono.
6 Ikabheje pakati shilo guipilikanishe njobhela ya kuti, nkulomba anakwiya, nnjendangane nkaposhelanje.
6 — À meia-noite se ouviu este grito: “O noivo está chegando! Venham se encontrar com ele!”
7 Penepo bhali bhowe bhala gubhajumukenje, gubhakolokweyenje taa yabhonji.
7 — Então as dez moças acordaram e acenderam as suas lamparinas.
8 Bhangumba bhala gubhaabhalanjilenje bhakwetenje lunda bhala kuti, ntupanganje mauta gashoko pabha taa yetu inaimika.
8 Aí as moças sem juízo disseram às outras: “Deem um pouco de óleo para nós, pois as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 Ikabheje bhakwetenje lunda bhala gubhashitenje, gakatujenela tubhowe! Mbaya nnjendangane nkaumanje kugaushwa!
9 — “De jeito nenhum”, responderam as moças ajuizadas. “O óleo que nós temos não dá para nós e para vocês. Se vocês querem óleo, vão comprar!”
10 Bhai, bhali bhangumba bhala bhakajabhulanjeje kuuma mauta, nkulomba gwaishe, na bhali bhalinginji tayali bhala gubhajinjilenje nnyumba pamo nakankulomba, na nnango ukuugalwaga.
10 — Então as moças sem juízo saíram para comprar óleo, e, enquanto estavam fora, o noivo chegou. As cinco moças que estavam com as lamparinas prontas entraram com ele para a festa do casamento, e a porta foi trancada.
11 “Kungai bhali bhananji bhala gubhaikengene nishema, ‘Mmakulungwa, mmakulungwa, ntuugulile!’
11 — Mais tarde as outras chegaram e começaram a gritar: “Senhor, senhor, nos deixe entrar!”
12 Ikabheje bhenebho gubhaajangwilenje, ‘Kweli ngunakummalanjilanga, ngakummanyanga mmanganyanji.’ ”
12 — O noivo respondeu: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eu não sei quem são vocês!”
13 Kungai a Yeshu gubhashite, “Bhai, nsheyanje, pabha nkakulimanyanga lyubha wala malanga.”
13 E Jesus terminou, dizendo:
14 “Pabha Upalume gwa Kunnungu ushilandana naka mundu apinjile jabhula mwanja, akwaashemangaga bhatumishi bhakwe nikwaakamuyanga indu yakwe.
14 Jesus continuou:
15 Gubhampele kila mundu malinga shibhammweni kombola kwakwe, jumo mmbiya nng'ano na juna mmbiya ibhili na juna mmbiya jimo, kungai gubhajabhwile.
15 E lhes deu dinheiro de acordo com a capacidade de cada um: ao primeiro deu quinhentas moedas de ouro; ao segundo deu duzentas; e ao terceiro deu cem. Então foi viajar.
16 Shangupe a apegwile mmbiya ng'ano jula gwatendile upindi, gwapatile mmbiya ina nng'ano.
16 O empregado que tinha recebido quinhentas moedas saiu logo, fez negócios com o dinheiro e conseguiu outras quinhentas.
17 Nneyo peyo na jwene apegwile mmbiya ibhili gwapatile mmbiya ina ibhili.
17 Do mesmo modo, o que havia recebido duzentas moedas conseguiu outras duzentas.
18 Ikabheje apegwile mmbiya jimo jula gwapite olela pai mmbiya ja bhakulungwa bhakwe jila.
18 Mas o que tinha recebido cem moedas saiu, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do patrão.
19 “Gakapiteje mobha gamagwinji, bhakulungwa bha bhatumishi bhala gubhabhujile, gubhatandwibhe pita bhalanganya mmbiya ibhakamwiye na ibhapatilenje muupindi.
19 — Depois de muito tempo, o patrão voltou e fez um acerto de contas com eles.
20 Ntumishi apegwilwe mmbiya nng'ano gwaishe ali ajigele mmbiya nng'ano ina, akwaalugulilaga, ‘Mmakulungwa, mwashinkumba mmbiya nng'ano, nnole mmbiya nng'ano ina imbatile.’
20 O empregado que havia recebido quinhentas moedas chegou e entregou mais quinhentas, dizendo: “O senhor me deu quinhentas moedas. Veja! Aqui estão mais quinhentas que consegui ganhar.”
21 Bhakulungwa bhakwe gubhannugulile, ‘Sha mmbone, ntumishi nnguja na jwaakulupalika. Ushikulupalika kwa indu ya ishoko, shinikupe gamakulungwa. Jiya uangalale pamo na nne.’
21 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
22 “Ntumishi juna apegwilwe mmbiya ibhili gwaishe, gwashoshiye mmbiya ibhili ina yapatile gwashite, ‘Mmakulungwa, mwashinkumba mmbiya ibhili bhai ntole na mmbiya ina ibhili imbatile.’
22 — Então o empregado que havia recebido duzentas moedas chegou e disse: “O senhor me deu duzentas moedas. Veja! Aqui estão mais duzentas que consegui ganhar.”
23 Bhakulungwa bhakwe gubhannugulile, ‘Sha mmbone, ntumishi nnguja na jwaakulupalika. Ushikulupalika kwa indu ya ishoko, shinikupe ya ikulungwa. Jiya uangale pamo na nne.’
23 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
24 “Kungai gwaishe apegwilwe mmbiya jimo jula, gwashite, ‘Mmakulungwa, nimmanyi mmwe mmanonopa ntima, nnauna munkapandileje na kulopola munkamishiyeje mmbeju.
24 — Aí o empregado que havia recebido cem moedas chegou e disse: “Eu sei que o senhor é um homem duro, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 Nashinkujogopa, gung'ishiye mmbiya jenu pai. Bhai, nntole mmbiya jenu.’
25 Fiquei com medo e por isso escondi o seu dinheiro na terra. Veja! Aqui está o seu dinheiro.”
26 “Bhakulungwa bhakwe gubhannugulile, ‘Ugwe ntumishi jwangali jwa mmbone na nkata! Gwamumanyi kuti ngunauna mungapandileje na ngunalopola mungamishiyeje.
26 — “Empregado mau e preguiçoso!”, disse o patrão. “Você sabia que colho onde não plantei e junto onde não semeei.
27 Bhai, gwashinkupinjikwa kujibhika mmbiya jangu kubhenki na nne pushimujepo ngatolile mmbiya jangu na pwaida!
27 Por isso você devia ter depositado o meu dinheiro no banco, e, quando eu voltasse, o receberia com juros.”
28 Bhai, mumpokonyolanje mbiyajo nkampanganje akwete mmbiya likumi limo jula.
28 “Tirem dele o dinheiro e deem ao que tem mil moedas.
29 Pabha, akwete shindu apinga pegwa na jenjeshewa. Ikabheje jwangali shindu jula, nkali shakwete shila shapokonyolwe.
29 Porque aquele que tem muito receberá mais e assim terá mais ainda; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
30 Na gaka ntumishi jwangali pwaida jula, munnjaanje palanga kulubhindu! Kweneko kupingabha shililo na tauna meno.’ ”
30 E joguem fora, na escuridão, o empregado inútil. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
31 Pushaishe Mwana juka Mundu mu ukonjelo gwakwe na ashimalaika bhakwe, penepo shatame pa shitengu shakwe sha upalume.
31 Jesus terminou, dizendo:
32 Bhandu bha ilambo yowe shibhaimananje mmujo jabho na bhalabho bhapinga agulanya bhandu mbuti nshunga shakuti agulanya ngondolo na mmbui.
32 Todos os povos da terra se reunirão diante dele, e ele separará as pessoas umas das outras, assim como o pastor separa as ovelhas das cabras.
33 Shibhaibhishe ngondolo nkono nnilo na mmbui kunkono nshinda.
33 Ele porá os bons à sua direita e os outros, à esquerda.
34 Kungai a Mpalume shibhaalugulilanje bhalinginji kunkono nnilo bhala, “Nnjiyangane mmanganya mpegwilenje mboka na Atati, mposhelanje upalume gummishilwenje tandubhila kupanganywa kwa shilambolyo.
34 Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, vocês que são abençoados pelo meu Pai! Venham e recebam o
35 Pabha nashinkukola shibhanga gumbelenje shalya, nashinkukola nnjota gumbelenje mashi, nashinkubha nannjeni gummboshelenje.
35 Pois eu estava com fome, e vocês me deram comida; estava com sede, e me deram água. Era estrangeiro, e me receberam na sua casa.
36 Punaliji na uukunu gummbelenje nngubho, punaliji nannwele gunng'ikenje kunnola na ngatabhweje gunng'owelenje.”
36 Estava sem roupa, e me vestiram; estava doente, e cuidaram de mim. Estava na cadeia, e foram me visitar.”
37 Penepo, bhandunji bhakwetenje aki bhala shibhaajangulanje bhakulungwa, “Mmakulungwa, shakani putwammweni nni na shibhanga nikumpa shalya, eu nni na nnjota nikumpa mashi?
37 — Então os bons perguntarão: “Senhor, quando foi que o vimos com fome e lhe demos comida ou com sede e lhe demos água?
38 Shakani putwammweni nni mmajeni nikumposhela, eu nni na uukunu nikumpa nngubho nng'wale?
38 Quando foi que vimos o senhor como estrangeiro e o recebemos na nossa casa ou sem roupa e o vestimos?
39 Shakani putwammweni nni mmalwele eu ntabhilwe gutuishe kukunng'owela?”
39 Quando foi que vimos o senhor doente ou na cadeia e fomos visitá-lo?”
40 A mpalume shibhaajangulanje, “Kweli ngunakummalanjilanga, shindu shoshowe shimuntendelenje jumo jwa ashaapwanga bhanyegalangabha, nshinkundendelanga nne.”
40 — Aí o Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando vocês fizeram isso ao mais humilde dos meus irmãos, foi a mim que fizeram.”
41 Kungai shibhaabhalanjilanje bhalinginji ku nkono nshinda gwabho bhala, “Nnyabhulilanje apano mmaaloshwa! Nnjendangane ku moto gwa pitipiti gwaalashiwe Lishetani na ashimalaika bhakwe.
41 — Depois ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, vocês que estão debaixo da maldição de Deus! Vão para o fogo eterno, preparado para o Diabo e os seus anjos!
42 Pabha nashinkukola shibhanga mwangambanganga shalya, nashinkukola nnjota mwangambanganga mashi ga ng'wa.
42 Pois eu estava com fome, e vocês não me deram comida; estava com sede, e não me deram água.
43 Punaliji nannjeni mwangamboshelanga, na punaliji na uukunu mwangambanganga nngubho, punaliji nannwele na punatabhilwe mwangang'owelanga.”
43 Era estrangeiro, e não me receberam na sua casa; estava sem roupa, e não me vestiram. Estava doente e na cadeia, e vocês não cuidaram de mim.”
44 Penepo na bhalabhonji shibhaajangulanje, “Mmakulungwa shakani putwammweni nni na shibhanga eu nnjota, nni mmajeni eu nni na uukunu, eu mmalwele eu ntabhilwe twangannjangutila?”
44 — Então eles perguntarão: “Senhor, quando foi que vimos o senhor com fome, ou com sede, ou como estrangeiro, ou sem roupa, ou doente, ou na cadeia e não o ajudamos?”
45 Na bhalabho shibhaajangulanje, “Kweli ngunakummalanjilanga, kila punkanilenje kwaatendelanga ashaapwanga bhanyegalangabha, nshinkukananga kundendela nne.”
45 — O Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: todas as vezes que vocês deixaram de ajudar uma destas pessoas mais humildes, foi a mim que deixaram de ajudar.”
46 Bhai, bhanganyabho shibhajendangane ku mboteko ya pitipiti, ikabhe bhakwetenje aki bhala, shibhajendangane ku gumi gwa pitipiti.
46 E Jesus terminou assim:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.