Marcos 4
Testamen Oauoau (MVA) vs NAA
1 Iesus kaba dang biabia boakuboaku ara Galili zagenao be isule. Tamoata be aine dalongori kana be dipura nge dikoko-tina. Bokaibe kati tekenao ibulilako be dang-lo ipoatipoati be di kabu-lo disoaki be isuledi.
1 Jesus começou a ensinar outra vez à beira-mar. E uma numerosa multidão se reuniu em volta dele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Iesus pile ono tonanga ane be kana kokoko isuledi. Be sulenga tekedia-lo nge bokai ipile,
2 Assim, ensinava-lhes muitas coisas por parábolas e, durante o seu ensino, dizia:
3 “Kamalongo! Tamoata kangkang tanotano teke ialale be uma kanana-lo kangkang-patu iliki.
3 — Escutem! Eis que o semeador saiu a semear.
4 Be bong ilikiliki nge kangkang-patu alu zala mukudi uma ilona-lo dieno-lo dibala, be mang dibala be dikang.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Alu patu-kouo disapasiria. Makara nge kangkang-patu oaikiki-tina didula, ata kateka tago imatoli.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Bokaibe bong amari ikai nge imoamoapoato be dimarango, bakara ziridi tago ditao-uia bokana dimarango.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Alu moamoaesa maradi disapasiria be didula be dilaba. Ata moamoaesa dilaba be dikubati be kalingodi tago dipuraki.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Alu nge kateka iauia-o dibala. Be ngaedi nge didula be dilaba be kalingodi dipuraki. Alu kalingodi kulemoadi-toli dipuraki, alu kalingodi tamoatadi-toli dipuraki, be alu kalingodi tamoatadi-lima dipuraki.”
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto; a semente brotou, cresceu e produziu a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Sulenga ono ngamambuaki kana nge Iesus bokai ipile, “Kungi-ming otioti nge kamalongo!”
9 E Jesus acrescentou:
10 Iesus isule-doi be ilako be rubena-ba isoaki nge tamoata alu sulenga dilongo nge tagataga ne kulemoa-be-rua zaiza dipura be dirai be pile ono tonanga irangaki ngae nge labu nganagupasikadi kana.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze começaram a lhe fazer perguntas a respeito das parábolas.
11 Be Iesus itaguraki be bokai iradi, “Kam ambe bong ono Nanaranga ngatanepoa kana nge labu sikitaka kakauataki. Ata tamoata eluku bong ono Nanaranga ngatanepoa kanana-lo disoaki masa pile ono tonanga ane be mraradi.
11 Jesus disse a eles:
12 Di masa bokainatuka basakadi dapura,
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se e sejam perdoados.
13 Kodeka Iesus itaguraki be bokai itegidi, “Pile ono tonanga ngae labu tago kakaua ki? Ngae labu tago kakaua masa baituka be pile ono tonanga takadi labudi kamakauataki?
13 Então Jesus lhes perguntou:
14 Tamoata kangkang-patu iliki nge Nanaranga pilenga ka iliki.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Tamoata alu nge kangkang-patu zala mukudia-lo likiradi dipura bokana. Nanaranga pilenga dilongo, ata Satang oaikiki-la imai be Nanaranga pilenga ilodia-lo likiradi dipura nge irokakiledi.
15 Estes são os da beira do caminho, onde a palavra é semeada: quando a ouvem, logo Satanás vem e tira a palavra semeada neles.
16 Tamoata alu nge kangkang-patu patu-kouo likiradi dipura bokana. Nanaranga pilenga dilongo be oaikiki-tina-la suri-uia-lo be didoki.
16 E estes são os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 Ata tamoata bokainaina nge ziridi tagotago kaoa. Bokaibe soakingadi tago disalaga. Bong Nanaranga pilenga ara-nao be giriki daita ki sururu bibia dadoki nge oaikiki-tina-la dasege.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Ata tamoata alu nge kangkang-patu moamoaesa maradi dibala bokana. Nanaranga pilenga dilongo,
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 ata ilo-buku ono bakara be nedi uia kateka-o dasoaki, kateka kana reretakadi, be ilo-buku takadi nge ilodia-lo dikauri. Kana ngaedi ka Nanaranga pilenga ilodia-lo ditapadi. Bokaibe kangkang tago dipuraki.
19 mas as preocupações deste mundo, a fascinação da riqueza e outras ambições aparecem e sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Ata tamoata aludi nge kangkang-patu kateka iauia-lo likiradi dipura bokana. Nanaranga pilenga dilongo be direretaki be didoki be ilodia-lo dieno. Be pile ngaedi ka kangkang-patu teke-teke bokana be kalingodi kokoko dipuraki. Teke kulemoadi-toli ipuraki, teke tamoatadi-toli ipuraki be teke kalingo tamoatadi-lima ipuraki.”
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Be Iesus kaba bokai iradi, “Bong tamoata teke baratui ne ibulai be pera kanana-lo isiliaki masa tabira-baba eruma nganangai ki bagi ono enonga eruma nganangai? Tago-la! Masa ngadoki be baratui kabadia-lo nganai be kaba malama ngandi.
21 Jesus também lhes disse:
22 Bakara, kana zumkaka ipura nge tago iboadu ngakoma. Mangata-lo ngapura kana! Kana kubata ipura nge tago iboadu kukubati-la ngaeneno. Kakata ngapura kana!
22 Porque não há nada oculto, senão para ser manifesto; e nada escondido, senão para ser revelado.
23 Kungim otioti nge pile ngaedi golongo!”
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Iesus kaba pile takadi bokai iradi, “Pile kalongolongo nge ilo-minglo kamanangananga! Daga bakarairai katagadi be ono Nanaranga kakauataki masa Nanaranga daga-la katagadi be ono kakauataki nge ngatagadi be ono kamakauakauatakia-la, be kababe biabia-la be ngang-kaming.
24 Então lhes disse:
25 Tamoata naita kana ne otioti masa kana kokoko ania ngapura. Tamoata kana ne tagotago masa dokiadia-le dapura. Kana nena-ra tago kokoko, ata masa dokiadia-le dapura.”
25 Pois ao que tem, mais será dado; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Iesus kaba bokai iradi, “Bong ono Nanaranga ngatanepoa kana nge bokai: Tamoata teke kangkang-patudi uma kanana-lo iliki.
26 Jesus disse ainda:
27 Oabubu-lo nge tamoata ngae ieneno. Ariata nge ibanabanangaki be ialalale. Be bong ngaedia-lo nge kangkang-patu didula be dilabalaba. Baituka be dipura be dilaba nge tamoata ngae tago ikaua.
27 Ele dorme e acorda, de noite e de dia, e a semente germina e cresce, sem que ele saiba como.
28 Kateka ka nena-la imalipi be kangkang ipuraki be kalingodi dipura. Matamatana-tina dirobu. Kodeka dirauposa be kalingodi dipura.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro aparece a planta, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Kangkang damalai masa tamoata ngae asi ne ngadoki be ngatoto. Nge ambe bong ono uaroenga ka dipura.”
29 E, quando o fruto já está maduro, logo manda cortar com a foice, porque chegou a colheita.
30 Iesus kababe bokai iradi, “Bong ono Nanaranga ngatanepoa masa baituka tarangaki? Masa pile ono tonanga nangatadi ane be tarangaki?
30 Disse mais:
31 Bokainatuka tarangaki! Kai-patu ara ‘mastet’ bokana. Kai-patu moarunga maradi nge ‘mastet’-patu ka mukumukunatuka. Tamoata teke idoki be kateka-lo itanomi.
31 Ele é como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Alauri ilaba nge kai biabiatuka ipura, be sapara bibia sasalaga inanga be mang dipura be sapara aungakadia-lo gupa diemaki.”
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças; cria ramos tão grandes, que as aves do céu podem se aninhar à sua sombra.
33 Iesus pile ono tonanga kokoko bokainaina ane be Nanaranga pilenga isuletaki. Ngasuledi nibe ngalako kauangadia-la daga.
33 E com muitas parábolas semelhantes Jesus lhes expunha a palavra, conforme podiam compreendê-la.
34 Pile tago sesu labudi inagupasidi. Pile ono tonanga-la ane be iraradi. Ata bong tagataga ne zaiza rubedia-ba dasoaki masa kana moarunga labudi nganagupasidi.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Amarina-la ngaranao ambe rairaituka nge Iesus tagataga ne bokai iradi, “Kamamai be dang ege takanao talako.”
35 Naquele dia, sendo já tarde, Jesus disse aos discípulos:
36 Makara be tamoata dum biabia nge dipereki. Iesus nge enumua be kati-o isoaki nge ka isoaki-la. Bokaibe tagataga ne kati ono isoaki-o dibuli be kati alu zaiza be dialale.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Makara direbareba noko oasa kanabiabia ipura be nugunugu dilaba be kati-lo dilakolako be ambe dang ikauri.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava se enchendo de água.
38 Iesus nge kati kabinao ikaluka uia be ienosoadi. Kodeka tagataga ne dianguni be bokai dipile, “‘Tisa!’ Ilom ibuku ki tago? Ambe taleua kana!”
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro. Os discípulos o acordaram e lhe disseram: — Mestre, o senhor não se importa que pereçamos?
39 Kodeka Iesus ituirake be oasa imerei be bokai irai, “Gomoarugada!” Be nugunugu bokai iradi, “Kamamalie.” Kodeka oasa imalie be malino ibala.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: O vento se aquietou, e tudo ficou bem calmo.
40 Makara nge Iesus tagataga ne bokai iradi, “Bakara ka taburi-ming dira? Lama unianga-ming isi tago-tina ki bakara?”
40 Então Jesus lhes perguntou:
41 Ata di taburidi dira-tina, be nedia-la maradi bokai dipile, “Tamoata nge naita kata? Oasa be nugunugu dilongori be!”
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: — Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.