Lucas 18
Testamen Oauoau (MVA) vs NTLH
1 Kodeka Iesus itaguraki be pile ono tonanga tekedi tagataga ne iradi be ono itikingdi izamaizama daraborabo be moaki sesu sakuli nedi dibala.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Iesus bokai ipile, “Anua tekena-lo nge tamoata giriki adoadoraki teke isoaki. Ngai Nanaranga tago imatakutakuri, be tamoata tago imuamuakidi.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Be anua-la ngarana-lo nge aine narenare teke isoaki. Izamaizama nge narenare ngae tamoata biabia ngaena-lo ipurapura be bokai iakorokoroi, ‘Erekei negu teke igoalangakau-tina. Godumaia!’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Narenare nge bokai ilakolako imulemule, ata tamoata ngae dumaia isege-tina. Narenare ilakolako imulemule nibe alaurituka nge tamoata ngae nena-la bokai ipile, ‘Moimoi ngau Nanaranga tago umatakutakuri ki tamoata takadi tago umuamuakidi.
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 Ata narenare ngae nge ambe ilako be imule-na, be ambe ilogu iaka-tina. Mduma-lako be giriki ne adorakadi dapura! Tago udumai masa ngalakolako ngamulemule nibe ngakangaoia be mpoaki kana!’”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Be Tanepoa itaguraki be bokai ipile, “Tamoata giriki adoadoraki goalaka ngae pilenga kamalongo uia!
6 E o Senhor continuou:
7 Bokaibe ilo-ming bakara dipile? Nanaranga masa tamoata be aine ne izamaizama ariata be oabubu-lo ditangtangni ngadumadi be moatubu nedi ngadorakidi ki tago? Be masa oaikiki-la be ngadumadi ki tago?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Ngau ka ura-kaming! Masa ngadumadi be muridi ngatui kana! Be kana ngae masa oaikiki-la be ngaemaki. Ata bong Tamoata Natu kateka ngaenao ngapura masa lama uninga ngate ki tago?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Tamoata alu nge nedia-la diraketukatukadi be dipilepile di tamoata adoadodi be tamoata be aine takadi dibabalakidi. Bokai ka Iesus itaguraki be pile ono tonanga ngaedi ipile,
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Tamoata rua dilakoru Nanaranga pera nena-lo be daraboru kana. Takaia nge Parasi kata, be takaia nge ‘tagisi’ dokidoki kata.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Parasi itui be nena-la bokai irabotaki, ‘Nanaranga, uperuiko-tina. Ngau tago tamoata takadi bokana. Tago uanakonako, tago uboliboli, be roti mata tago ugamagamani be aine takadi zaiza kieneno-budu. Uperuiko ngau tago tamoata ‘tagisi’ dokidoki ngara bokana.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Bong rua-rua ‘uiki’ teke ilona-lo nge kangkang uziraurau, be kana negu moarunga nge kulemoa-kulemoa-lo unegenege be egedi tekedi uianangko.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 “Ata tamoata ‘tagisi’ dokidoki nge lauaba-nao itui. Lili nge tagona-tina idokitate. Tutudu-la be nena-la barabara izabonununuki be bokai ipilepile, ‘Nanaranga, ilom ngatagaia. Ngau muzigoala ememaki!’”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Makara nge Iesus itaguraki be bokai ipile, “Ngau ka ura-kaming! Tamoata ngae, tago takaia, ka Nanaranga mata-nao iado be pera kanana-lo ilako. Bakara, tamoata naita nena-la irakerakeaki masa balaka ngapura. Be tamoata naita nena-la ibalabalaki masa rakeaka ngapura.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Tamoata alu natudi dieluakidi be Iesus luma odio nganangaria be ngamaroudi kana. Ata tagataga ne kaba bokai dita nge ditaguraki be diebulodi.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Ata Iesus itaguraki be natu-muku ikiladiamai be bokai ipile, “Natu-muku kamalikitakidi be ngau-lo damai. Moaki zalakadi kaono. Bakara, bong ono Nanaranga ngatanepoa kana nge bokainaina nedi.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Moimoi ka ura-kaming! Tamoata naita bong ono Nanaranga ngatanepoa kana tago natu-muku bokana be idoki nge tago iboadu ilona-lo ngasili.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Iuda tamoata nedi biabia teke itaguraki be Iesus bokai itegi, “‘Tisa’ iauia, rakana memaki masa moauriuri-la nem-kusoaki soaki ipurapura nge mdoki be mnemi?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Be Iesus ikatu be bokai itegi, “Bakara ka iauia kana kukilaia? Tamoata tago teke iauia. Nanaranga-la rube ka iauia!
19 Jesus respondeu:
20 Kaiko Nanaranga mata ne kukauataki. Mata ma ngaedia-re: ‘Roti moaki kugamani be aine takaia kamru kaeno-buduru; tamoata takaia moaki kumoatei; moaki kuianako; tamoata takaia moaki kuboliaki; be tinam be tamam gomuamuakidi.’”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Be tamoata ngae ikatu be bokai ipile, “Ngau isi natu-tina be mata ngaedi utagatagadi.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Iesus pilenga ngaedi ilongo nge bokai irai, “Isi kana-la tekena-lo ka kutukura. Goalale be kana nem moarunga ‘mone’ odio godoki be ‘mone’ ngaedi godoki be tamoata kana nedi tagotago goandi. Bokai masa Nanaranga kana uia-tina lang anua-lo ngangko be kana nem dakoko-tina. Kana ngaedi goemaki-doi, kodeka gomai be gotagaia.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Tamoata ngae nge kana ne kokoko-tina. Bokaibe pile ngaedi ilongo nge ilo inodo-tina.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Iesus kaba bokai ita tamoata ngae ilo inodo-tina nge bokai ipile, “Tamoata kana nedi kokoko masa anua ono Nanaranga ngatanepoa kanana-lo lako daradia-tina!
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Bokainatuka mtonanga. ‘Kamel’ lili kusi-kalaura boazingana-lo ngasili kana masa sili tagona-tina darai. Ata tamoata kana ne kokoko anua ono Nanaranga ngatanepoa kanana-lo ngasili kana masa sili daraia-tina!”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Be tamoata pile ngaedi dilongo nge bokai ditegi, “Bokai nge alauri masa Nanaranga naita ngauketi be ngamuleaki?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Kana maka tamoata tagona-tina diboadu daemaki nge Nanaranga iboadu ngaemaki.”
27 Jesus respondeu:
28 Kodeka Pita itaguraki be bokai ipile, “Gote! Keka kana nema moarunga kipereki be kitagaiko.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Be Iesus ikatu be bokai iradi, “Moimoina-tina ka ura-kaming! Tamoata naita bong ono Nanaranga ngatanepoa lili-nao be pera kana, ki roa, ki taritoka, ki tama be tina, ki natu iperekidi
29 Jesus respondeu:
30 masa kaituka-tina bong ngaedia-lo zazanga bibia-tina Nanaranga-lo ngadoki. Be bong alalauri-lo masa moauriuri-la nem-kusoaki ngasukoaki.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Kodeka Iesus tagataga ne kulemoa-be-rua lauaba-nao ilakuakidi be bokai iradi, “Kamalongo! Ambe Ierusalem talakolako. Makara masa kana moarunga ‘propet’ digere nge Tamoata Natu dapurani be dakalingo.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Masa dadoki be Ungguma Takadi luma-dio danangai be dataguraki be ono damanai, daebuloi, damoangori, darautotoki be daumoatei be ngamate.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Ata amaridi tolianao masa kaba ngamarang.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Ata tagataga ne kana ngaedi tagona-tina teke dikauataki. Pilenga ngaedi labudi nge zumkakadia-ledi dipura, be tago dikaua Iesus rakana ka irangarangaki.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Iesus ilako be ambe Zeriko anua isaringaringai nge tamoata teke mata leuadi zala zagena-o isoaki be ‘mone’ isinaunau be isoaki.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Bong tamoata be aine kokoko-tina dibagapalipaliti be ilongoridi nge bokai itegi, “Nge rakana ipurapura?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Be di dikatu be bokai dirai, “Nasaret tamoata ara Iesus ka maka ilakolako.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Makara nge tamoata ngae kaikai-la imere be bokai ipile, “Iesus, Debiti Natu! Ilom ngatagaia!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Tamoata be aine dimuamua nge ditaguraki be diebuloni be bokai dirai, “Aoam gonoti.” Ata ngai kodeka ipi-tina be imere be bokai ipile, “Debiti Natu! Ilom ngatagaia!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Kodeka Iesus itui be ipile be tamoata mata leuadi nge dadokamai kana. Tamoata ngae isaringa-mai nge Iesus bokai itegi,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Rakana memakamko kana kurere?”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Kodeka Iesus bokai irai, “Matam dauia be kaba goitaita. Lama uniangam ka iemakiko be kuia!”
42 Então Jesus disse:
43 Makara nge oaikiki-tina mata diuia be kaba itaita. Be itaguraki be Nanaranga iperuperui be Iesus itagai. Tamoata be aine moarunga kaba bokai dita nge Nanaranga dirakeaki.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.