Atos 16

Testamen Oauoau (MVA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Makara be Pol itui be Derbi anua-lo ilako, be alauri nge ilako Listra anua-lo. Makara Listra-lo nge Tanepoa tagataga ne teke isoaki ara Timoti. Timoti tina nge Iuda kata, be Kristus lama iunani. Ata tama nge Grik kata.
1 Chegou a Derbe e depois a Listra. Havia ali um discípulo, chamado Timóteo, filho de uma judia cristã, mas de pai grego,
2 Taritokada Listra be Aikonium anua-lo nge Timoti dirangaki ngai tamoata iauia.
2 que gozava de ótima reputação junto dos irmãos de Listra e de Icônio.
3 Bokaibe Pol irere Timoti ngabagai be dalalale-buduru kana, ata Iuda makara anua ngarana-lo nge imatakuridi. Bokaibe Pol ipile be Timoti kusi korototoka ipura, bakara di dikaua Timoti tama nge Grik kata.
3 Paulo quis que ele fosse em sua companhia. Ao tomá-lo consigo, circuncidou-o, por causa dos judeus daqueles lugares, pois todos sabiam que o seu pai era grego.
4 Kodeka ditui be anua anua-lo dialalale be pile maka ‘apostel’ be tamoata bibia Ierusalem-lo diegoretaki nge dirarangaki be dialalale. Be diraradi be pile ngaedi nge datagatagadi kana.
4 Nas cidades pelas quais passavam, ensinavam que observassem as decisões que haviam sido tomadas pelos apóstolos e anciãos em Jerusalém.
5 Bokaibe ‘sios’ anua moarunga-lo nge lama uniangadia-lo dikaiboang-uia, be izamaizama nge tamoata kokoko-la be disilisilidi.
5 Assim as igrejas eram confirmadas na fé, e cresciam em número dia a dia.
6 Makara be Pol ruanga zaiza dilako Prigia kaba be Galesia kaba dialaleaki be Kristus pilenga mangata dirangaki. Ata Esia kaba-lo tago dilako, bakara Oli Spirit tago isumoaladi kaba ngaradia-lo Kristus pilenga mangata darangaki.
6 Atravessando em seguida a Frígia e a província da Galácia, foram impedidos pelo Espírito Santo de anunciar a palavra de Deus na {província da} Ásia.
7 Alauri be dilako Misia kaba dagadaga nedia-lo be dalako Bitinia kaba-lo kana, ata Iesus Oli Spirit ne tago isumoaladi.
7 Ao chegarem aos confins da Mísia, tencionavam seguir para a Bitínia, mas o Espírito de Jesus não o permitiu.
8 Bokaibe Misia kaba ditoto be dilako Troas anua-lo dipura.
8 Depois de haverem atravessado rapidamente a Mísia, desceram a Trôade.
9 Oabubu-lo nge rai-o bokana Pol kaba tekedi bokai ita: Masedonia tamoata teke nge itui be bokai iakorokoroi, “Makare Masedonia kaba-lo gomai be goduma-kama.”
9 De noite, Paulo teve uma visão: um macedônio, em pé, diante dele, lhe rogava: Passa à Macedônia, e vem em nosso auxílio!
10 Pol rai-o bokana kaba bokai ita nge oaikiki-tina kitui be Masedonia kaba-lo galako kana, bakara keka iloma kitekenanadi Nanaranga ka ikila-kama be Pile Uia makara mangata garangaki kana.
10 Assim que teve essa visão, procuramos partir para a Macedônia, certos de que Deus nos chamava a pregar-lhes o Evangelho.
11 Makara Troas anua-lo be kati tekenao be adoado-la kireba be Samotres anua-lo kitoka. Izama nge Niapolis anua-lo kilako.
11 Embarcados em Trôade, fomos diretamente à Samotrácia e no outro dia a Neápolis;
12 Makara be kilako Pilipai anua-lo kipura, be amaridi alu makara kisoaki. Pilipai nge anua biabia teke Masedonia kaba-lo, be ungguma Rom nge tamoata be aine nedi kokoko-tina makara anua didoki be disukoaki.
12 e dali a Filipos, que é a cidade principal daquele distrito da Macedônia, uma colônia {romana}. Nesta cidade nos detivemos por alguns dias.
13 Bong ono manauanga ‘Sabat’-o nge anua kipereki be kilako zagura teke zagenao kisoaki. Iloma dipile makara masa kaba ono Iuda diraborabo tekedi gaita. Makara kipura nge aine alu makara dipura be disoaki nge kipurakadi. Kodeka kisoakiria be Iesus pilenga kirangakidi.
13 No sábado, saímos fora da porta para junto do rio, onde pensávamos haver lugar de oração. Aí nos assentamos e falávamos às mulheres que se haviam reunido.
14 Aine teke makara disoaki-budu be ilongori-kama nge Taiataira aine ara Lidia. Ngai nge kusi zazadi atabalabala-tina botiboti iememaki be ono ‘mone’ idokidoki. Aine ngae nge Nanaranga irakerakeaki. Bokaibe Tanepoa itaguraki be ilo iunani be Pol pilenga nge ilongo-tina uia.
14 Uma mulher, chamada Lídia, da cidade dos tiatirenos, vendedora de púrpura, temente a Deus, nos escutava. O Senhor abriu-lhe o coração, para atender às coisas que Paulo dizia.
15 Be moarunga pera kanana-lo disukoaki nge Iesus ara-nao be rukuadi dipura. Alauri nge bokai ira-kama, “Ilo-ming dipile ngau moimoi be Tanepoa lama unani nge kamamai pera kanagu-lo kamasoaki.”
15 Foi batizada juntamente com a sua família e fez-nos este pedido: Se julgais que tenho fé no Senhor, entrai em minha casa e ficai comigo. E obrigou-nos a isso.
16 Bong teke kaba ono rabonga-lo kilakolako nge natu aine teke ipuraka-kama. Natu aine ngae nge dududu kata be mariaba goalaka teke ilona-lo isoaki be iboadu rakana alauri ngapura kana nge ngarangaki. Bokai imuzimuzi nge ‘mone’ bibia-tina oti zazaia ipurapura.
16 Certo dia, quando íamos à oração, eis que nos veio ao encontro uma moça escrava que tinha o espírito de Pitão, a qual com as suas adivinhações dava muito lucro a seus senhores.
17 Natu aine ngae nge Pol zaiza itaga-kama be bokai imeremere, “Tamoata ngaedi nge Nanaranga Atabalabala-tina malipilipi kana! Be nge baituka be uketa-ming dapura kana ka dipura be dara-kaming kana.”
17 Pondo-se a seguir a Paulo e a nós, gritava: Estes homens são servos do Deus Altíssimo, que vos anunciam o caminho da salvação.
18 Izamaizama nge bokaina-la imuzimuzi nibe Pol ambe ilo iaka bokana ibuiri be mariaba goalaka natu aine ngaena-lo bokai irai, “Iesus Kristus ara-nao be ngau uraiko natu aine ngarana-lo gopusika!” Bokai ipile nge mariaba goalaka ngae natu aine ngaena-lo ipusika be ipereki.
18 Repetiu isto por muitos dias. Por fim, Paulo enfadou-se. Voltou-se para ela e disse ao espírito: Ordeno-te em nome de Jesus Cristo que saias dela. E na mesma hora ele saiu.
19 Bong tamoata maka natu aine ngae dinemi be ono ‘mone’ didokidoki kaba bokai dita tago ambe iboadu natu aine ngaena-lo kaba ‘mone’ dadokidoki kana nge ditaguraki be Pol be Sailas didokirepeki-diaru be malala-lo dilakuakidiaru, be tamoata bibia nedi arodi datuiraki-diaru kana.
19 Vendo seus amos que se lhes esvaecera a esperança do lucro, pegaram Paulo e Silas e levaram-nos ao foro, à presença das autoridades.
20 Kodeka tamoata giriki adoadoraki arodi dituiraki-diaru be bokai dipile, “Tamoata ngae-diaru nge Iuda kaoa, be anua neda ngaena-lo giriki dipupurakiru be ambe anua neda ngae nge tutudu dinangaiaru.
20 Em seguida, apresentaram-nos aos magistrados, acusando: Estes homens são judeus; amotinam a nossa cidade.
21 Sule maka disulesuletaki nge kita ungguma Rom mata neda dierekeidi. Bokaibe kita tago iboadu sule ngaedi tadoki be tatagadi.”
21 E pregam um modo de vida que nós, romanos, não podemos admitir nem seguir.
22 Makara nge tamoata be aine moarunga ditaguraki be tamoata ngaedi didumadi be pile Pol be Sailas odiaruo diunglako. Bokaibe tamoata giriki adoadoraki dipile be Pol be Sailas kusi nediaru dinanganangaru nge odiaruo ka didokisare be dipaliti-diaru.
22 O povo insurgiu-se contra eles. Os magistrados mandaram arrancar-lhes as vestes para açoitá-los com varas.
23 Dipalitidia-doiru kodeka uaura pera-lo dirokakidialakoru. Be tamoata uaura-pera inanaring nge dirai be ngananaringdiatina-uiaru kana.
23 Depois de lhes terem feito muitas chagas, meteram-nos na prisão, mandando ao carcereiro que os guardasse com segurança.
24 Bokai dirai bokana ibaga-diaru be uaura-pera kabinatina-lo inanga-diaru be ae-diaru kai soadi ilodia-lo iuautagaki-lako.
24 Este, conforme a ordem recebida, meteu-os na prisão inferior e prendeu-lhes os pés ao cepo.
25 Oabubu lukangana-tinao bokana nge Pol be Sailas Nanaranga diraboraboiaru be dimoasimoasiniaru. Be tamoata takadi uaura-lo disoaki nge dilolongori-diaru be disoaki.
25 Pela meia-noite, Paulo e Silas rezavam e cantavam um hino a Deus, e os prisioneiros os escutavam.
26 Makara nge oaikiki-tina rike kanabiabia ipura be uaura-pera nge ere-labu be rurukaka ipura. Be oaikikitina-la babaduadua moarunga nge ditakaka be ‘seng’ ono tamoata uauradi dipura nge ditarube.
26 Subitamente, sentiu-se um terremoto tão grande que se abalaram até os fundamentos do cárcere. Abriram-se logo todas as portas e soltaram-se as algemas de todos.
27 Tamoata uaura-pera inarinaringi imarang be kaba bokai ita babaduadua moarunga ditakaka nge asi ne ono eunga ipasiki be nena-la ngaumoatei kana. Ilo ipileni tamoata uaura-lo disoaki nge diratu.
27 Acordou o carcereiro e, vendo abertas as portas do cárcere, supôs que os presos haviam fugido. Tirou da espada e queria matar-se.
28 Ata Pol bokai imere, “Moaki nem-la kupakaiko! Keka makarena-doi kisoaki!”
28 Mas Paulo bradou em alta voz: Não te faças nenhum mal, pois estamos todos aqui.
29 Kodeka tamoata narinari ngae nge ikilau, “Baratui teke kamaeluakana.” Be ipanana isili be reresabu ane be Pol be Sailas ae-diaru babadia-lo itapuloria.
29 Então o carcereiro pediu luz, entrou e lançou-se trêmulo aos pés de Paulo e Silas.
30 Kodeka eluku ilakuaki-diaru be bokai itegi-diaru, “Biabiadi rua, masa rakana memaki be uketagu ngapura?”
30 Depois os conduziu para fora e perguntou-lhes: Senhores, que devo fazer para me salvar?
31 Be diaru dikaturu be bokai dipileru, “Tanepoa Iesus lama gounani masa uketam ngapura. Kaiko be moarunga pera kanam-lo.”
31 Disseram-lhe: Crê no Senhor Jesus e serás salvo, tu e tua família.
32 Be alauri nge Pol be Sailas ditagurakiru be tamoata ngae be moarunga pera kanana-lo nge Tanepoa pilenga dirangakidi.
32 Anunciaram-lhe a palavra de Deus, a ele e a todos os que estavam em sua casa.
33 Isi oabubu-lanalo be tamoata narinari ngae itaguraki be Pol be Sailas poake-diaru dirautotoki-diaru kana nge iasaki.
33 Então, naquela mesma hora da noite, ele cuidou deles e lavou-lhes as chagas. Imediatamente foi batizado, ele e toda a sua família.
34 Kodeka ibaga-diaru pera kanana-lo be kangkang iemaka-diaru. Be roa be natu zaiza nge suridi diuia-tina, bakara diato moarunga nge Nanaranga lama diunani. Makara be diato moarunga nge Iesus ara-nao be rukudiato dipura.
34 Em seguida, ele os fez subir para sua casa, pôs-lhes a mesa e alegrou-se com toda a sua casa por haver crido em Deus.
35 Anua izama nge tamoata giriki adoadoraki ditaguraki be tamoata nedi bibia dinepidi tamoata uaura pera inarinaringia-lo be bokai dirai, “Tamoata ngara-diaru gorubetaki-diaru be dalaleru.”
35 Quando amanheceu, os magistrados mandaram os lictores dizer: Solta esses homens.
36 Kodeka tamoata uaura pera inarinaringi nge Pol bokai irai, “Tamoata giriki adoadoraki ambe dipile be Sailas kamru rubetaka-mingru dapura kana. Iboadu kamalaleru! Ilo uia-lo be kamalaleru.”
36 O carcereiro transmitiu essa mensagem a Paulo: Os magistrados mandaram-me dizer que vos ponha em liberdade. Saí, pois, e ide em paz.
37 Ata Pol itaguraki be katonga-oaoa bibia nedi bokai iradi, “Keru nge Rom tamoata nedi kaoa. Ata tago ‘koto’-lo be giriki nemairu diadoraki. Lili-be-matao dirautotoki-kamairu be uaura-lo dinanga-kamairu. Be nge ambe komangaba-lo be dinepi-kamairu be galaleru kana ki? Tago iboadu! Nedia-la be makare dapura be dapasiki-kamairu.”
37 Mas Paulo replicou: Sem nenhum julgamento nos açoitaram publicamente, a nós que somos cidadãos romanos, e meteram-nos no cárcere, e agora nos lançam fora ocultamente... Não há de ser assim! Mas venham e soltem-nos pessoalmente!
38 Be tamoata ngaedi dilako be giriki adoadoraki diradi. Giriki adoadoraki bokai dilongo Pol be Sailas Rom tamoata nedi kaoa nge dipitilaki-tina be ilodi dibuku.
38 Os lictores deram parte dessas palavras aos magistrados. Estes temeram, ao ouvir dizer que eram romanos.
39 Bokaibe dilako be Pol be Sailas bokai dira-diaru, “Iloma ditagakaming-tinaru. Kana kiemaki nge tago kikaua ka bokai kimuzi.”
39 Foram e lhes falaram brandamente. Pedindo desculpas, rogavam-lhes que se retirassem da cidade.
40 Alauri Pol be Sailas uaura-pera diperekiaru nge Lidia pera kanana-lo dilakoru. Be tamoata be aine Kristus lama diunani nge makara dikabuni be disoaki. Kodeka ditagurakiru be diaka-kaidi. Diaka-kaidiadoi, kodeka anua ngara diperekiaru.
40 Saindo do cárcere, entraram em casa de Lídia, onde reviram e consolaram os irmãos. Depois partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.