Atos 16

Testamen Oauoau (MVA) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Makara be Pol itui be Derbi anua-lo ilako, be alauri nge ilako Listra anua-lo. Makara Listra-lo nge Tanepoa tagataga ne teke isoaki ara Timoti. Timoti tina nge Iuda kata, be Kristus lama iunani. Ata tama nge Grik kata.
1 Chegou também a Derbe e a Listra. Havia ali um discípulo chamado Timóteo, filho de uma judia crente, mas de pai grego;
2 Taritokada Listra be Aikonium anua-lo nge Timoti dirangaki ngai tamoata iauia.
2 dele davam bom testemunho os irmãos em Listra e Icônio.
3 Bokaibe Pol irere Timoti ngabagai be dalalale-buduru kana, ata Iuda makara anua ngarana-lo nge imatakuridi. Bokaibe Pol ipile be Timoti kusi korototoka ipura, bakara di dikaua Timoti tama nge Grik kata.
3 Quis Paulo que ele fosse em sua companhia e, por isso, circuncidou-o por causa dos judeus daqueles lugares; pois todos sabiam que seu pai era grego.
4 Kodeka ditui be anua anua-lo dialalale be pile maka ‘apostel’ be tamoata bibia Ierusalem-lo diegoretaki nge dirarangaki be dialalale. Be diraradi be pile ngaedi nge datagatagadi kana.
4 Ao passar pelas cidades, entregavam aos irmãos, para que as observassem, as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros de Jerusalém.
5 Bokaibe ‘sios’ anua moarunga-lo nge lama uniangadia-lo dikaiboang-uia, be izamaizama nge tamoata kokoko-la be disilisilidi.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e, dia a dia, aumentavam em número.
6 Makara be Pol ruanga zaiza dilako Prigia kaba be Galesia kaba dialaleaki be Kristus pilenga mangata dirangaki. Ata Esia kaba-lo tago dilako, bakara Oli Spirit tago isumoaladi kaba ngaradia-lo Kristus pilenga mangata darangaki.
6 E, percorrendo a região frígio-gálata, tendo sido impedidos pelo Espírito Santo de pregar a palavra na Ásia,
7 Alauri be dilako Misia kaba dagadaga nedia-lo be dalako Bitinia kaba-lo kana, ata Iesus Oli Spirit ne tago isumoaladi.
7 defrontando Mísia, tentavam ir para Bitínia, mas o Espírito de Jesus não o permitiu.
8 Bokaibe Misia kaba ditoto be dilako Troas anua-lo dipura.
8 E, tendo contornado Mísia, desceram a Trôade.
9 Oabubu-lo nge rai-o bokana Pol kaba tekedi bokai ita: Masedonia tamoata teke nge itui be bokai iakorokoroi, “Makare Masedonia kaba-lo gomai be goduma-kama.”
9 À noite, sobreveio a Paulo uma visão na qual um varão macedônio estava em pé e lhe rogava, dizendo: Passa à Macedônia e ajuda-nos.
10 Pol rai-o bokana kaba bokai ita nge oaikiki-tina kitui be Masedonia kaba-lo galako kana, bakara keka iloma kitekenanadi Nanaranga ka ikila-kama be Pile Uia makara mangata garangaki kana.
10 Assim que teve a visão, imediatamente, procuramos partir para aquele destino, concluindo que Deus nos havia chamado para lhes anunciar o evangelho.
11 Makara Troas anua-lo be kati tekenao be adoado-la kireba be Samotres anua-lo kitoka. Izama nge Niapolis anua-lo kilako.
11 Tendo, pois, navegado de Trôade, seguimos em direitura a Samotrácia, no dia seguinte, a Neápolis
12 Makara be kilako Pilipai anua-lo kipura, be amaridi alu makara kisoaki. Pilipai nge anua biabia teke Masedonia kaba-lo, be ungguma Rom nge tamoata be aine nedi kokoko-tina makara anua didoki be disukoaki.
12 e dali, a Filipos, cidade da Macedônia, primeira do distrito e colônia. Nesta cidade, permanecemos alguns dias.
13 Bong ono manauanga ‘Sabat’-o nge anua kipereki be kilako zagura teke zagenao kisoaki. Iloma dipile makara masa kaba ono Iuda diraborabo tekedi gaita. Makara kipura nge aine alu makara dipura be disoaki nge kipurakadi. Kodeka kisoakiria be Iesus pilenga kirangakidi.
13 No sábado, saímos da cidade para junto do rio, onde nos pareceu haver um lugar de oração; e, assentando-nos, falamos às mulheres que para ali tinham concorrido.
14 Aine teke makara disoaki-budu be ilongori-kama nge Taiataira aine ara Lidia. Ngai nge kusi zazadi atabalabala-tina botiboti iememaki be ono ‘mone’ idokidoki. Aine ngae nge Nanaranga irakerakeaki. Bokaibe Tanepoa itaguraki be ilo iunani be Pol pilenga nge ilongo-tina uia.
14 Certa mulher, chamada Lídia, da cidade de Tiatira, vendedora de púrpura, temente a Deus, nos escutava; o Senhor lhe abriu o coração para atender às coisas que Paulo dizia.
15 Be moarunga pera kanana-lo disukoaki nge Iesus ara-nao be rukuadi dipura. Alauri nge bokai ira-kama, “Ilo-ming dipile ngau moimoi be Tanepoa lama unani nge kamamai pera kanagu-lo kamasoaki.”
15 Depois de ser batizada, ela e toda a sua casa, nos rogou, dizendo: Se julgais que eu sou fiel ao Senhor, entrai em minha casa e aí ficai. E nos constrangeu a isso.
16 Bong teke kaba ono rabonga-lo kilakolako nge natu aine teke ipuraka-kama. Natu aine ngae nge dududu kata be mariaba goalaka teke ilona-lo isoaki be iboadu rakana alauri ngapura kana nge ngarangaki. Bokai imuzimuzi nge ‘mone’ bibia-tina oti zazaia ipurapura.
16 Aconteceu que, indo nós para o lugar de oração, nos saiu ao encontro uma jovem possessa de espírito adivinhador, a qual, adivinhando, dava grande lucro aos seus senhores.
17 Natu aine ngae nge Pol zaiza itaga-kama be bokai imeremere, “Tamoata ngaedi nge Nanaranga Atabalabala-tina malipilipi kana! Be nge baituka be uketa-ming dapura kana ka dipura be dara-kaming kana.”
17 Seguindo a Paulo e a nós, clamava, dizendo: Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vos anunciam o caminho da salvação.
18 Izamaizama nge bokaina-la imuzimuzi nibe Pol ambe ilo iaka bokana ibuiri be mariaba goalaka natu aine ngaena-lo bokai irai, “Iesus Kristus ara-nao be ngau uraiko natu aine ngarana-lo gopusika!” Bokai ipile nge mariaba goalaka ngae natu aine ngaena-lo ipusika be ipereki.
18 Isto se repetia por muitos dias. Então, Paulo, já indignado, voltando-se, disse ao espírito: Em nome de Jesus Cristo, eu te mando: retira-te dela. E ele, na mesma hora, saiu.
19 Bong tamoata maka natu aine ngae dinemi be ono ‘mone’ didokidoki kaba bokai dita tago ambe iboadu natu aine ngaena-lo kaba ‘mone’ dadokidoki kana nge ditaguraki be Pol be Sailas didokirepeki-diaru be malala-lo dilakuakidiaru, be tamoata bibia nedi arodi datuiraki-diaru kana.
19 Vendo os seus senhores que se lhes desfizera a esperança do lucro, agarrando em Paulo e Silas, os arrastaram para a praça, à presença das autoridades;
20 Kodeka tamoata giriki adoadoraki arodi dituiraki-diaru be bokai dipile, “Tamoata ngae-diaru nge Iuda kaoa, be anua neda ngaena-lo giriki dipupurakiru be ambe anua neda ngae nge tutudu dinangaiaru.
20 e, levando-os aos pretores, disseram: Estes homens, sendo judeus, perturbam a nossa cidade,
21 Sule maka disulesuletaki nge kita ungguma Rom mata neda dierekeidi. Bokaibe kita tago iboadu sule ngaedi tadoki be tatagadi.”
21 propagando costumes que não podemos receber, nem praticar, porque somos romanos.
22 Makara nge tamoata be aine moarunga ditaguraki be tamoata ngaedi didumadi be pile Pol be Sailas odiaruo diunglako. Bokaibe tamoata giriki adoadoraki dipile be Pol be Sailas kusi nediaru dinanganangaru nge odiaruo ka didokisare be dipaliti-diaru.
22 Levantou-se a multidão, unida contra eles, e os pretores, rasgando-lhes as vestes, mandaram açoitá-los com varas.
23 Dipalitidia-doiru kodeka uaura pera-lo dirokakidialakoru. Be tamoata uaura-pera inanaring nge dirai be ngananaringdiatina-uiaru kana.
23 E, depois de lhes darem muitos açoites, os lançaram no cárcere, ordenando ao carcereiro que os guardasse com toda a segurança.
24 Bokai dirai bokana ibaga-diaru be uaura-pera kabinatina-lo inanga-diaru be ae-diaru kai soadi ilodia-lo iuautagaki-lako.
24 Este, recebendo tal ordem, levou-os para o cárcere interior e lhes prendeu os pés no tronco.
25 Oabubu lukangana-tinao bokana nge Pol be Sailas Nanaranga diraboraboiaru be dimoasimoasiniaru. Be tamoata takadi uaura-lo disoaki nge dilolongori-diaru be disoaki.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam louvores a Deus, e os demais companheiros de prisão escutavam.
26 Makara nge oaikiki-tina rike kanabiabia ipura be uaura-pera nge ere-labu be rurukaka ipura. Be oaikikitina-la babaduadua moarunga nge ditakaka be ‘seng’ ono tamoata uauradi dipura nge ditarube.
26 De repente, sobreveio tamanho terremoto, que sacudiu os alicerces da prisão; abriram-se todas as portas, e soltaram-se as cadeias de todos.
27 Tamoata uaura-pera inarinaringi imarang be kaba bokai ita babaduadua moarunga ditakaka nge asi ne ono eunga ipasiki be nena-la ngaumoatei kana. Ilo ipileni tamoata uaura-lo disoaki nge diratu.
27 O carcereiro despertou do sono e, vendo abertas as portas do cárcere, puxando da espada, ia suicidar-se, supondo que os presos tivessem fugido.
28 Ata Pol bokai imere, “Moaki nem-la kupakaiko! Keka makarena-doi kisoaki!”
28 Mas Paulo bradou em alta voz: Não te faças nenhum mal, que todos aqui estamos!
29 Kodeka tamoata narinari ngae nge ikilau, “Baratui teke kamaeluakana.” Be ipanana isili be reresabu ane be Pol be Sailas ae-diaru babadia-lo itapuloria.
29 Então, o carcereiro, tendo pedido uma luz, entrou precipitadamente e, trêmulo, prostrou-se diante de Paulo e Silas.
30 Kodeka eluku ilakuaki-diaru be bokai itegi-diaru, “Biabiadi rua, masa rakana memaki be uketagu ngapura?”
30 Depois, trazendo-os para fora, disse: Senhores, que devo fazer para que seja salvo?
31 Be diaru dikaturu be bokai dipileru, “Tanepoa Iesus lama gounani masa uketam ngapura. Kaiko be moarunga pera kanam-lo.”
31 Responderam-lhe: Crê no Senhor Jesus e serás salvo, tu e tua casa.
32 Be alauri nge Pol be Sailas ditagurakiru be tamoata ngae be moarunga pera kanana-lo nge Tanepoa pilenga dirangakidi.
32 E lhe pregaram a palavra de Deus e a todos os de sua casa.
33 Isi oabubu-lanalo be tamoata narinari ngae itaguraki be Pol be Sailas poake-diaru dirautotoki-diaru kana nge iasaki.
33 Naquela mesma hora da noite, cuidando deles, lavou-lhes os vergões dos açoites. A seguir, foi ele batizado, e todos os seus.
34 Kodeka ibaga-diaru pera kanana-lo be kangkang iemaka-diaru. Be roa be natu zaiza nge suridi diuia-tina, bakara diato moarunga nge Nanaranga lama diunani. Makara be diato moarunga nge Iesus ara-nao be rukudiato dipura.
34 Então, levando-os para a sua própria casa, lhes pôs a mesa; e, com todos os seus, manifestava grande alegria, por terem crido em Deus.
35 Anua izama nge tamoata giriki adoadoraki ditaguraki be tamoata nedi bibia dinepidi tamoata uaura pera inarinaringia-lo be bokai dirai, “Tamoata ngara-diaru gorubetaki-diaru be dalaleru.”
35 Quando amanheceu, os pretores enviaram oficiais de justiça, com a seguinte ordem: Põe aqueles homens em liberdade.
36 Kodeka tamoata uaura pera inarinaringi nge Pol bokai irai, “Tamoata giriki adoadoraki ambe dipile be Sailas kamru rubetaka-mingru dapura kana. Iboadu kamalaleru! Ilo uia-lo be kamalaleru.”
36 Então, o carcereiro comunicou a Paulo estas palavras: Os pretores ordenaram que fôsseis postos em liberdade. Agora, pois, saí e ide em paz.
37 Ata Pol itaguraki be katonga-oaoa bibia nedi bokai iradi, “Keru nge Rom tamoata nedi kaoa. Ata tago ‘koto’-lo be giriki nemairu diadoraki. Lili-be-matao dirautotoki-kamairu be uaura-lo dinanga-kamairu. Be nge ambe komangaba-lo be dinepi-kamairu be galaleru kana ki? Tago iboadu! Nedia-la be makare dapura be dapasiki-kamairu.”
37 Paulo, porém, lhes replicou: Sem ter havido processo formal contra nós, nos açoitaram publicamente e nos recolheram ao cárcere, sendo nós cidadãos romanos; querem agora, às ocultas, lançar-nos fora? Não será assim; pelo contrário, venham eles e, pessoalmente, nos ponham em liberdade.
38 Be tamoata ngaedi dilako be giriki adoadoraki diradi. Giriki adoadoraki bokai dilongo Pol be Sailas Rom tamoata nedi kaoa nge dipitilaki-tina be ilodi dibuku.
38 Os oficiais de justiça comunicaram isso aos pretores; e estes ficaram possuídos de temor, quando souberam que se tratava de cidadãos romanos.
39 Bokaibe dilako be Pol be Sailas bokai dira-diaru, “Iloma ditagakaming-tinaru. Kana kiemaki nge tago kikaua ka bokai kimuzi.”
39 Então, foram ter com eles e lhes pediram desculpas; e, relaxando-lhes a prisão, rogaram que se retirassem da cidade.
40 Alauri Pol be Sailas uaura-pera diperekiaru nge Lidia pera kanana-lo dilakoru. Be tamoata be aine Kristus lama diunani nge makara dikabuni be disoaki. Kodeka ditagurakiru be diaka-kaidi. Diaka-kaidiadoi, kodeka anua ngara diperekiaru.
40 Tendo-se retirado do cárcere, dirigiram-se para a casa de Lídia e, vendo os irmãos, os confortaram. Então, partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.