Marcos 8
PULU YILI-NGA UNG KONALE (MUX) vs NTLH
1 Walse ⸤Yesos mulurumna⸥ yambu pulele kelku oku liiku máku toku muluring. Muluring koleana nungí langi te naa lirim kilia Yesos-ni yu lumbili andúlimandu “Na moliuna wai.” nimba kene eninindu nimba mele:
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 “Yambu máku toku molemele ima na kondu tekem. Ena yupuku na-kene mulúngi, pe ekupu langi nungí te naa lelemú.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Mare kupulanum suluna uringeliinga na-ni “Eni engle topa pípili lkundu pai.” nilkanje enini kupulanum-na kimbu kima pang-mangi tepa, topa ne-munda ya-munda telka.” nirim.
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Aku-sipa nirim-na piliiku kene yu lumbili anduli yima-ni yunundu pundu toku niku mele: “⸤Sika nikinu akiliinga-pe⸥ kolea-waka ilinga molemulu. Yambu ima kapula nungí mele pllawa kaluli tena lembana liipu simulúye?” niring.
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Yesos-ni eninindu “Pllawa kaluli nambi-sili nosuku molemeleye?” nimba walsurum kene enini “Angere yupuku-guli nosupu molemulu.” niring.
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Kanu-kene yu-ni máku toku muluring yambumandu “Mania molai.” nimba kene, pllawa kaluli angere yupuku-guli liipa ⸤Pulu Yili-kene⸥ “Angke” nimba, akuma puku topa yu lumbili andúlimandu “Yambuma moke teku sai.” nimba enini sirim. Nirim aku-mele tiring.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Enini oma kaluli laye-talse nosuku muluringko, akuma liipa ⸤Pulu Yili-kene⸥ “Angkeko.” nimba kene yu lumbili andúlimandu “Ima yambuma moke teku sai.” nirim.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Yambuma ⸤langi⸥ nuring kene olu tirim. Pe langi-kakena lirim-ma lumbili anduli yima-ni liiku wale-basketmanga laliiring, wale auli angere yupuku-guli toku peka siring.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Yi po-tausen-ni langi akuma nuring.
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 yu lumbili andúlima kene yunu kene enini nona anduli sipna suku puku, ⸤no-numú nekendu⸥ kolea Dallamanuta puring.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Akuna puring kene Perisi-yima Yesos mulurumna oku, ‘Yu-ni nambi tembanje? Kanamili.’ niku yu manda leku mawa teku kene niku mele: “⸤Ung-Bo Tunjuliele,⸥ ‘Nu sika Pulu Yili-ni ‘Kongun tenjani.’ nimba ya mana liipa mundurumnje kanamili.’ niku mulú-koleana molemú Pulu Yili-ni mindi kapula ulu-tondulu telemú mele te ti.” niring.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 ⸤Aku-siku walsiringele piliipa kis piliipaliinga Yesos⸥ yunu aima numanu buni liipaliinga múlu lakupa liipa kene nimba mele: “Ekupu ma-koleana molemele yambuma-ni “Pulu Yili-ni mindi ulu-tonduluma kapula telemú mele kanamili ti.” niku na nambimuna mawa telemeleye? ⸤Na moliu mele nambimuna “Sika” we niku tondulu munduku naa piliilimiliye?⸥ Na-ni eni sika nimbu siker: “⸤Na Pulu Yili kene tapú-topulu kongun telembulu mele⸥ liipa ora simba kanuku bi singí ulu-tondulu te, ekupu mana molemele yambuma-kene wendu naa ombá.” niker.” nirim.
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Aku-sipa nimba kene, enini mundupa kelepa sipna sukundu alsupa pupa kene no-numú nekendu purum.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 ⸤Kanu-kene enini no-numú nekendu pungíndu Yesos lumbili anduli yima⸥ pllawa kaluli apera siku naa meku puring. Pllawa kaluli tilu mindi sipna sukundu lirim, te wasie mólu.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Kanu-kene Yesos-ni eninindu lip-lipi topa ⸤ung-eku topa kene⸥ nimba mele: “Aima mimi-siku kanai! Perisi-yima kene ⸤yi nuim king⸥ Erot yunga yima kene enini pllawa tepa auli mundulimú méle yis nosulimelale kanuku kongnjai!” nirim.
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Aku-sipa nirim-na piliiku kene yu lumbili anduli yima-ni eni-enini tombulku kene niku mele: “Oliu pllawa kaluli ⸤nomulú⸥ mare naa liipu membu úmulaliinga aku-sipa nikem-nje.” niring.
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Aku-siku niring mele piliipaliinga Yesos-ni eninindu nimba mele: “Eni “Pllawa kaluli naa mímulu.” niku nambimuna tombulku nikimiliye? Ekupu kepe eni naa kanuku, mimi-siku naa piliikimiliye? ⸤Nanga tondulu te pirim-na pllawa kalulima-kene ulu-tondulu te tirindu mele akili eni naa piliiringiye?⸥ Eni numanu naa pípili molemeláliinga na-ni niker mele ung-pulele naa piliikimiliye?
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 — ausente —
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 — ausente —
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 ⸤Yu-ni eninindu alsupa nimba mele:⸥ “Pe pllawa kaluli angere yupuku-guli liipu puku topu ⸤yi⸥ po-tausen moke tepu sirindu kene ⸤noku pora siring kene⸥ wale-basket auli nambi-sili langi-kakena lirim-ma toku peka siringye?” nimba walsurum kene enini yunundu pundu toku “Angere yupuku-guli kanili.” niring.
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Yu-ni eninindu ⸤alsupa⸥ nimba mele: “Ekupu kepe eni mimi-siku naa piliikimiliye?” nirim.
21 Então Jesus perguntou:
22 Yesos kene, yu lumbili andúlima kene, enini Besaida taon-na puring kene mong kis lili yi te Yesos mulurumna meku oku mawa teku kene niku mele: “Nu-ni yi ili kíli-ni ambului.” niring.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Aku-siku niring kene Yesos-ni mong kis lili yili ki ambulupa taon-na ulsukundu memba pupa kene yunga mongselenga lkambe topa kanjupa kili-ni ambulupa kene nimba mele: “Nu ekupu méle te kanokunu mola móluye?” nirim kene
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 yili-ni olandu-sipa kanupa kene nimba mele: “Na ekupu yambu mare, enini unji-melema oku pukumele kanokur.” nirim.
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Yesos-ni yunga mongselenga kelepa ambulurum kene yili yunga mongsele kaí lirim kilia mélema pali kanupa kene sumbi-sipa kanupa bi sirim.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Yesos-ni yilindu “Lku-koleandu pui.” nimba kene nimba mele: “Nu kelkunu lku-koleandu puni teku ne kolea ⸤molupu wendu úmbulu⸥ akuna alsukunu anju naa pui.” nirim.
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Yesos kene yu lumbili andúlima kene puku kolea-auli Sisaria-Pillipai nondupa lirim kolea kelúmanga pungí puring. Akuna pungí puring kene Yesos-ni yunga lumbili andúlimandu walsipa kene nimba mele: “Yambuma-ni na bi leku nae nilimeleye?” nirim.
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Enini yunundu niku mele: “Mare-ni “Nu No-Liinjili Jon ⸤kulurum kanili alsupa lomburupa ola molemú⸥.” niku piliilimili;
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 Aku-siku niring piliipa kene Yesos-ni eninindu walsipa kene nimba mele: “⸤We-yambuma-ni aku-siku nilimele⸥ akiliinga-pe eni-enini na nae nilimeleye?” nirim.
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 ⸤Pita-ni aku nirim-na piliipaliinga⸥ Yesos-ni eninindu tondulu mundupa nimba mele: “Na moliu mele ⸤Pita-ni ekupu nikemele⸥ eni anju yambu tilurindu kepe ⸤isili-ui⸥ aima naa niku sai!” nirim.
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Kanu-kene Yesos yunga lumbili andúlima-ni yunundu ⸤“Pulu Yili-ni oliu “Nokupa konjumba yi te liipu mundumbu.” nimba makó turum yi-nuim Kraisele nu.” niku, niku para siring-na piliipaliinga⸥ yu-ni yu-kene wendu ombá mele pulu monjupa enini ung-bo tonjupa kene nimba mele: “Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yili mindili pulele nombá. Juda-yambuma nokolemele tápu-yima kene, Pulu Yili popu tunjuli yi-aulima kene, Pulu Yili-nga ung-manimanga puluma piliiku ung-bo tunjuli yima kene, enini ⸤niku mele: “Yunu Pulu Yili-ni naa liipa mundurum. Yunu Pulu Yili-nga Málale naa molemú.” niku⸥ yunu úngulu siku, liiku bulu siku yunu toku kunjingí. Yunu toku kunjingí kolumba kene kongun tale omba pumba kene yupuku-sipaliinga yunu lomburupa ola molumba.” nirim.
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Yesos yu-kene wendu ombá mele aku-sipa sumbi-sipa nimba para sirim-na piliipa kene Pita-ni yunu anju liipa memba pupa kene ⸤Yesos yu-ni “Na toku kunjingí.” nirimaliinga⸥ yunu pulu monjupa ung-mura sirim.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Akiliinga-pe ⸤yu-ni kurumanga nuim Seten-ni “I-sikunu i-sikunu niku sinjui.” nimba sirim mele piliipa kene nirimeliinga piliipa kene⸥ Yesos-ni topele topa yunga lumbili andúlima kanupa kene Pita ung-mura sipa yunundu nimba mele: “Seten, nu anju pa! Nu Pulu Yili-ni numanuna piliilimú mele naa piliillu. Yambuma-ni numanuna piliilimili mele mindi piliilláliinga anju pui!” nirim.
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Kanu-kene yambu akuna liiku máku toku muluringma pali kene yunga lumbili andúlima kene wasie “Na moliuna wai.” nimba kene eninindu nimba mele: “Yambu te-ni ‘Yu lumbili pambu.’ nimba kene yu-ni yunga numanale-ni piliilimú mélemanga ‘Topu mania mundambu.’ nimba yambuma unji-perana peku mindili noku kolemele mele yu-ni unji-pera mele koma lembandu ‘Na yu lumbili pupu kene mindili nundu lem kapulako; kulundu lem kapulako.’ nimba kene na lumbili upili. We naa upili.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Yambu te-ni ma-koleana yunga kona molupa naa kululi ulu-pulele ambulumba temba kene yu kolupa kene sika molupa kis-sipa mindi pumba. Akiliinga-pe yambu te na numanu monjupa nanga yambale molupa, ‘Yambuma temani kaiéle piliangi.’ nimba enini nimba sipa molumba kene yunu kolupa kene yu kona molupa konjupa mindi puli ulu-pulele sika kanupa liimba.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 ⸤Akili nambimuna nikerye?⸥ Yambu te-ni mana mélema pali yunu liipa nosulka kene yunu mini-kangi pali Pulu Yili naa molumba koleana pupa mindili nomba molupa kis-silkanje méle kanuma-ni yambu kanili nambi-sipa tepa liilkanje? Tepa naa liilkale.
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Yambu te-ni ‘Na mini-kangi pali kona molupu konjupu mindi pambu.’ nimba kene yunga nambulka méle te-ni mini-kangi pali kona molupa konjupa mindi puli ulu-pulele taropu topa liilkaye? Méle te-ni kapula taropu topa naa liimba.
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 “Nanga yambu mare ulu-pulu-kis teku Pulu Yili munduku kelku méle lupama pali bi paka tonjuku molemele yambuma-kene molku kene pipili kolku niku mele: “Oliu Yesos-nga ungma piliipu liipu, yunu lumbili andupu molemulu mele akili we-yambuma-ni naa piliangi.” niku kene na kiyang niku lumbili andolemele yambuma, enini-kene ulu te penga wendu ombá mele akili nimbu sambu: Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yili penga Lapanga tondulu talang puliele kene ⸤mulú-koleana⸥ angkella kake tílima kene ⸤mania⸥ ombá temba kene, we-yambu kanuma mulungína yunga yambuma mokeringa mulungíndu we-yambu mulungíma kanuku kene, yunu ui naa upili ‘Oliu yunga yambuma molemulu mele akili we-yambuma-ni naa piliangi.’ niku pipili kolku mo toku mulungí yambuma yu-ni liipa wekundu kanupa, “Na moliuna naa wai.” nimbáko.” nirim.
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.