Atos 24

PULU YILI-NGA UNG KONALE (MUX) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Poll kolea-auli Sisaria meku puring kanu-kene penga ena angere te-guli omba purum kene Pulu Yili popu tunjuring yi-auli-olandupa Ananais kene Juda-yambumanga tápu-yi mare kene Juda-yambumanga ung-manima piliirim yi Tetallas kene kolea-auli Sisaria mandu okuliinga, gapman yi-auli Pilliks-ndu Poll kot tinjingí akili mele niku siring.
1 Cinco dias depois o Grande Sacerdote Ananias foi até Cesareia com alguns líderes do povo e com um advogado chamado Tértulo. Eles se apresentaram ao governador Félix para fazer acusações contra Paulo.
2 — ausente —
2 Depois que Paulo foi chamado, Tértulo começou a acusação, dizendo: — Excelentíssimo Senhor Governador, o seu governo nos tem trazido um longo tempo de paz, e graças à sua sábia administração muitas reformas necessárias estão sendo feitas para o bem deste povo.
3 — ausente —
3 Somos muito agradecidos por tudo aquilo que temos recebido em todas as ocasiões e em todos os lugares.
4 Akiliinga-pe oliu-ni we ung pulele nimulú kene nu-ni oliu-kene enimbu kulunéliinga gar sipu niamili piliikunu molani.
4 Mas não quero tomar muito do seu tempo e por isso peço que tenha a bondade de nos escutar apenas um pouco mais.
5 “Yi ili ‘Yambuma mong liiku molku kis-sangi.’ nimbaliinga, Juda-yambuma molemele koleamanga pali andupa ‘Eni anju-yandu numanu kis panjiku ung-muranale teku molku kis-sangi.’ nilimú yili. Yunu oliu Juda-yambumanga ung-manima munduku kelku ‘Nasaret yi akiliinga yambuma’ nilimele yambumanga yi-nuim te.
5 Nós achamos, de fato, que este homem é uma peste. Ele provoca desordens entre os judeus do mundo inteiro e é também o líder do partido dos nazarenos.
6 Yunu aku-sipa mindi tepa kis naa silimú. ⸤Oliu Juda-yambuma Pulu Yili popu topu kalemulu⸥ lku-tembollale tepa kis-simba tirimko. Aku-sipa tepa mulurum kene yunu pupu ambili molupu liirimulu. Ambulupu liipuliinga ‘Oliunga ung-manima piliipu yunu kot tenjamili.’ nirimulu,
6 Além disso tentou profanar o Templo, e então nós o prendemos. Nós íamos julgá-lo de acordo com a nossa Lei ,
7 akiliinga-pe Jerusallem nukuring Rom-ami-yimanga yi-nuim LLisias-ni omba tondulu mundupa wendu liipa memba pupa kene
7 mas o comandante Lísias veio e o tirou de nós à força.
8 nimba mele: “Yunu kot tinjingí yima Pilliks molumbana puku kot tenjangi.” nirim. Ekupu nu-ni yunu sumbi-siku walsiní kene, oliu-ni kot tenjilimulu akili mele yunu-ni nimbá piliikunuliinga nu-ni ung-pulele sumbi-siku piliiní.” nirim.
8 Aí o próprio Lísias mandou que os acusadores viessem até aqui e fizessem a acusação diante do senhor. Se o senhor fizer perguntas a este homem, ele mesmo confirmará todas as acusações que estamos fazendo contra ele.
9 Tetallas-kene wasie angiliiring Juda-yi kanuma-ni “Poll sika aku-sipa tímu mele nikem.” niring.
9 Então os judeus concordaram, dizendo que tudo era verdade.
10 Kanu-kene gapmanaliinga yi-auliele-ni Poll-ndu “Sika aku-sikunu tirinuye?” nirim kene Poll-ni pundu topa nimba mele:
10 O Governador fez sinal para que Paulo falasse. Então ele disse: — Eu sei que há muitos anos o senhor é juiz do povo judeu e por isso eu me sinto à vontade para fazer a minha defesa na sua presença.
11 “Na Pulu Yili popu topu kape nimbúndu Jerusallem olandu purundu, penga ekupu kóru tale mele mindi omba pukum. Nu-ni yambuma walsiku pilíínu lem ‘Sika aku-sipa tirim.’ ningí.
11 Como o senhor mesmo pode comprovar, faz apenas doze dias que fui a Jerusalém para adorar a Deus.
12 Na lku-tembolluna sukundu yambu te-kene ung-muranale tepu, enini liiku máku toku Pulu Yili-nga ungele piliilimili lku tenga-lupa pupu yambuma tepu arerembi konjupu, kolea-auli ⸤Jerusallem⸥ sukundu ulu-pulu te tepu kis-sirindu akili na kot tenjikimili yima-ni ulu akumanga te aima kanuku naa liiring, mólu. We nikimili.
12 Os judeus não me viram discutindo com ninguém nos pátios do Templo, nem agitando o povo nas suas sinagogas ou em qualquer outro lugar da cidade.
13 Na kot tenjikimili yi ima-ni na ulu-pulu tímu nikimili akili ‘Yi te omba “Ulu ima aima sika tímu, nanga mongale-ni kanundu.” nipili.’ niku te aima kapula naa liiku meku ungíko.
13 E eles não podem provar nenhuma das acusações que agora estão fazendo contra mim.
14 “Akiliinga-pe na-ni nundu ung te aima sika nimbu para simbu. Akili i-sipa mele: Na oliu Juda-yambumanga anda-kolepalima-ni popu turing Pulu Yili popu topu bili paka tonjumbundu ⸤Yesos-kene⸥ ulu-pulu kona wendu urum akili na sika piliipu tepu moliu. Kanili Juda-yi aulima-ni ‘Oliunga ung-puluma lawa teku talape tale teku molemele.’ nilimele ulu-pulu kanili na sika piliipu tepu moliu. Moses-ni bukna turum-ma kene, Pulu Yili-ni “Ninjai!” nimba ung nimba sirimuma piliiku yambuma niku siring yima-ni buk turingima kene, buk kanumanga molemú ungma pali na-ni ‘Sika-ungma.’ nimbu tondulu mundupu piliipu moliu.
14 Porém uma coisa confesso ao senhor: eu sigo o Caminho que os judeus dizem ser falso; mas é desse modo que sirvo ao Deus dos nossos antepassados. Creio em tudo o que está escrito na Lei de Moisés e nos livros dos Profetas .
15 Nanga kot tenjikimili yi ima-ni ‘Pulu Yili-ni “Tembu.” nirim mele sika temba.’ niku numanu siku nokuku molemele ulele kene, na-ni ‘Pulu Yili-ni “Tembu.” nirim mele sika temba.’ nimbu numanu sipu nokupu moliu ulele kene, tilu-sipa. Akili i-sipa mele: ‘Oliu ma-koleana yambuma kolupu kene, tepu kaí tepu molemuluma kene, tepu kis-sipu molemuluma kene, pali lomburupu ola molomulú.’ nimbu tondulu mundupu piliilimulu.
15 Eu e os meus acusadores temos esta mesma esperança em Deus: todos vão ressuscitar, tanto os bons como os maus.
16 ‘Aku-sipu temulú.’ nimbu piliipu moliáliinga Pulu Yili-ni kepe ma-koleana yambuma-ni kepe na-ni ulu teliuma kanukuliinga ‘ ‘Tepu kis-siker.’ niku naa piliangi.’ nimbu numanale-ni piliipu moliu.
16 Por isso faço tudo para sempre ter a consciência limpa diante de Deus e das pessoas.
17 “Na punie marenga kolea lupamanga molupuliinga, penga kelepu nanga yambuma molemelena Jerusallem yandu talkunga urundu. Kolea lupa-lupa yambuma-ni Jerusallem yambu-korupama kondu kolku liiku tapunjungíndu ku-moni liiku popu siringima enini simbundu membu ombu, Pulu Yili popu topu mélema kalupu simbundu urundu.
17 E Paulo continuou: — Depois de ter ficado fora de Jerusalém durante alguns anos, voltei para lá a fim de levar algum dinheiro para o meu próprio povo e para oferecer
18 Oliu Juda-yambuma-ni ‘Pulu Yili-ni oliu kake tili yambuma molemele nimba kanupili.’ nimbu telemulu akili mele tepu lku-tembolluna kake tipili mulurundu kene na oku kanuring. Oku kanuring kene yambu pulele na-kene máku topu naa molupu, na yambuma-kene ung tondulu tenjipu naa nirimuluko.
18 Quando estava fazendo isso, depois de eu ter acabado a cerimônia de purificação , alguns judeus me encontraram na área do Templo . Não havia muita gente comigo nem desordem.
19 “Akiliinga-pe Esia propinj Juda-yi mare-ni oku yambuma teku arerembi konjuku na ambuluring yi kanuma-ni ya kot-na oku na-kene ung te pelemále kot tenjilkemelanje kapula.
19 Porém alguns judeus da província da Ásia estavam lá. São eles que devem se apresentar diante do senhor e fazer as acusações, se é que têm alguma coisa contra mim.
20 Na Juda-yambumanga kanjoll máku turing akuna mulurundu kene na-kene mong pirim piliiring akili mele oku angiliikimele yi ima-ni niku para silkimelanje kapulako.
20 Ou então que estes homens que estão aqui digam se, quando eu estive diante do Conselho Superior , eles me acharam culpado de qualquer crime.
21 Mola kanjolluma muluringna molupuliinga ung te tondulu mundupu nirindu kaniliinga ya ekupu kot tenjikimelenje? Nirindu mele i-sipa: “Yambuma kolkuliinga lomburuku ola mulungí.” nirindu akiliinga ekupu enini na kot tenjikimelenje?” nimba Poll-ni aku-sipa nirim.
21 Quando estava de pé diante deles, eu apenas disse em voz alta: “Hoje estou sendo julgado por vocês porque creio que os mortos vão ressuscitar.”
22 Pilliks yunu Juda-yambuma kene ulu-pulu te-lupa wendu urum eninga yambu mare-ni piliiku teng panjiku muluring akili uinga piliirim. Poll-ni ung nimba pora sirim kanu-kene yunu-ni nimba mele: “Rom-ami-yi Jerusallem muluringmanga yi-nuim LLisias ombá kene eni ung nikimili akili mele kam-kamu piliipu pora simbaliinga isili-ui we nokuku molu-pai.” nirim.
22 Então Félix, que estava bem-informado a respeito do Caminho, deixou a questão para depois, dizendo a eles: — Quando o comandante Lísias chegar, eu resolverei o caso de vocês.
23 Aku-sipa nimbaliinga, ami-yi andret tilu nukurum yi kanilindu nimba mele: “Poll meku pukunu ka-lkuna panji-pui. Akiliinga-pe yunu tondulu munduku gi siku ka naa toku, yunga pulu lelemú yambuma-ni ‘Yunu nokupu, mólu tomba mélema piliipu yunu liipu tapunjamili.’ niku ungí kene enini “Mólu.” naa niai.” nirim.
23 Ele mandou que o oficial pusesse um guarda para tomar conta de Paulo e ordenou que lhe dessem alguma liberdade e licença para receber ajuda dos amigos.
24 Ena mare omba purum kene Pilliks kene yunga min Durusilla-sele uringli. Durusilla yunu Juda-ambale. Uringli kanu-kene Pilliks-ni “Poll upili.” nimba, nimba mundurum kene Poll omba yambuma-ni ‘Yesos yunu sika Pulu Yili-ni “Eni nokupa konjumba yi te liipu mundumbu.” nimba makó turum yi-nuim Kraisele.’ niku kapula tondulu munduku piliangi akili nimba sirim kene piliipa mulurum.
24 Alguns dias mais tarde Félix veio com Drusila, a sua esposa, que era judia. Mandou chamar Paulo e o ouviu falar a respeito da fé em Cristo Jesus.
25 Kanu-kene Poll-ni yambu sumbi nílima mulungí mele kene, yambu eni-enini nokuku kunjingí mele kene, ⸤Pulu Yili-ni⸥ yambuma kot tenjimba enale wendu ombá mele kene, ung kanuma nimba mulurum kene Pilliks mini-wale mundupa kene nimba mele: “Manda nikunu, pui. Penga ena te we lemba kene nu kelkunu ‘Wani.’ nimbáliinga ekupu nu pui.” nirim.
25 Mas, quando Paulo começou a falar sobre uma vida correta, o domínio próprio e o Dia do Juízo Final, Félix ficou com medo e disse: — Agora pode ir. Quando eu puder, chamarei você de novo.
26 Kanu-kene Pilliks-ni ‘Poll-ni na ku-moni mare sipili. Simba kene “Yunu ulsu pupili.” nimbú,’ nimba piliipaliinga, taki-taki Poll-ndu “Ui.” nirim kene Poll yunu Pilliks mulurumna taki-taki purum, yunu-kene ung niku muluringli.
26 Além disso Félix esperava que Paulo lhe desse algum dinheiro. Por isso o chamava muitas vezes e conversava com ele.
27 Poll kolea-auli Sisaria ka-lkuna pípili punie tale omba purum kene Posias-Pestas omba Pilliks-nga kolea kólu liipa mulurum-na Pilliks-ni ‘Juda-yima yunu-kene numanu kaí panjangi.’ nimba Poll ka-lkuna we pípili yunu kelepa purum.
27 Dois anos depois Pórcio Festo ficou no lugar de Félix como governador. Félix queria agradar os judeus; por isso, ao sair, deixou Paulo na prisão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.