Atos 24
PULU YILI-NGA UNG KONALE (MUX) vs NAA
1 Poll kolea-auli Sisaria meku puring kanu-kene penga ena angere te-guli omba purum kene Pulu Yili popu tunjuring yi-auli-olandupa Ananais kene Juda-yambumanga tápu-yi mare kene Juda-yambumanga ung-manima piliirim yi Tetallas kene kolea-auli Sisaria mandu okuliinga, gapman yi-auli Pilliks-ndu Poll kot tinjingí akili mele niku siring.
1 Cinco dias depois, o sumo sacerdote Ananias foi até Cesareia com alguns anciãos e com certo orador, chamado Tértulo, os quais apresentaram ao governador a sua acusação contra Paulo.
2 — ausente —
2 Depois que Paulo foi chamado, Tértulo passou a acusá-lo, dizendo: — Excelentíssimo Félix, tendo nós desfrutado de paz perene por meio do senhor e tendo sido feitas, por seu providente cuidado, notáveis reformas em benefício deste povo,
3 — ausente —
3 sempre e em todos os lugares, reconhecemos isto com profunda gratidão.
4 Akiliinga-pe oliu-ni we ung pulele nimulú kene nu-ni oliu-kene enimbu kulunéliinga gar sipu niamili piliikunu molani.
4 Entretanto, para não deter o senhor por muito tempo, peço que, de acordo com a sua clemência, nos ouça por alguns instantes.
5 “Yi ili ‘Yambuma mong liiku molku kis-sangi.’ nimbaliinga, Juda-yambuma molemele koleamanga pali andupa ‘Eni anju-yandu numanu kis panjiku ung-muranale teku molku kis-sangi.’ nilimú yili. Yunu oliu Juda-yambumanga ung-manima munduku kelku ‘Nasaret yi akiliinga yambuma’ nilimele yambumanga yi-nuim te.
5 Porque, tendo nós verificado que este homem é uma peste e promove desordens entre os judeus do mundo inteiro, sendo também o principal agitador da seita dos nazarenos,
6 Yunu aku-sipa mindi tepa kis naa silimú. ⸤Oliu Juda-yambuma Pulu Yili popu topu kalemulu⸥ lku-tembollale tepa kis-simba tirimko. Aku-sipa tepa mulurum kene yunu pupu ambili molupu liirimulu. Ambulupu liipuliinga ‘Oliunga ung-manima piliipu yunu kot tenjamili.’ nirimulu,
6 o qual também tentou profanar o templo, nós o prendemos com o intuito de julgá-lo segundo a nossa Lei.
7 akiliinga-pe Jerusallem nukuring Rom-ami-yimanga yi-nuim LLisias-ni omba tondulu mundupa wendu liipa memba pupa kene
7 Mas, sobrevindo o comandante Lísias, o arrebatou das nossas mãos com grande violência,
8 nimba mele: “Yunu kot tinjingí yima Pilliks molumbana puku kot tenjangi.” nirim. Ekupu nu-ni yunu sumbi-siku walsiní kene, oliu-ni kot tenjilimulu akili mele yunu-ni nimbá piliikunuliinga nu-ni ung-pulele sumbi-siku piliiní.” nirim.
8 ordenando que os seus acusadores viessem à presença do senhor. Se o interrogar, o senhor mesmo poderá tomar conhecimento de todas as coisas de que nós o acusamos.
9 Tetallas-kene wasie angiliiring Juda-yi kanuma-ni “Poll sika aku-sipa tímu mele nikem.” niring.
9 Os judeus também concordaram na acusação, afirmando que estas coisas eram assim.
10 Kanu-kene gapmanaliinga yi-auliele-ni Poll-ndu “Sika aku-sikunu tirinuye?” nirim kene Poll-ni pundu topa nimba mele:
10 Quando o governador fez sinal para que Paulo falasse, ele disse: — Sabendo que há muitos anos o senhor é juiz desta nação, sinto-me à vontade para me defender.
11 “Na Pulu Yili popu topu kape nimbúndu Jerusallem olandu purundu, penga ekupu kóru tale mele mindi omba pukum. Nu-ni yambuma walsiku pilíínu lem ‘Sika aku-sipa tirim.’ ningí.
11 O senhor mesmo pode verificar que não se passaram mais de doze dias desde que fui a Jerusalém para adorar a Deus;
12 Na lku-tembolluna sukundu yambu te-kene ung-muranale tepu, enini liiku máku toku Pulu Yili-nga ungele piliilimili lku tenga-lupa pupu yambuma tepu arerembi konjupu, kolea-auli ⸤Jerusallem⸥ sukundu ulu-pulu te tepu kis-sirindu akili na kot tenjikimili yima-ni ulu akumanga te aima kanuku naa liiring, mólu. We nikimili.
12 e que não me acharam no templo discutindo com ninguém, nem agitando o povo, fosse nas sinagogas ou na cidade;
13 Na kot tenjikimili yi ima-ni na ulu-pulu tímu nikimili akili ‘Yi te omba “Ulu ima aima sika tímu, nanga mongale-ni kanundu.” nipili.’ niku te aima kapula naa liiku meku ungíko.
13 nem podem provar diante do senhor as acusações que agora fazem contra mim.
14 “Akiliinga-pe na-ni nundu ung te aima sika nimbu para simbu. Akili i-sipa mele: Na oliu Juda-yambumanga anda-kolepalima-ni popu turing Pulu Yili popu topu bili paka tonjumbundu ⸤Yesos-kene⸥ ulu-pulu kona wendu urum akili na sika piliipu tepu moliu. Kanili Juda-yi aulima-ni ‘Oliunga ung-puluma lawa teku talape tale teku molemele.’ nilimele ulu-pulu kanili na sika piliipu tepu moliu. Moses-ni bukna turum-ma kene, Pulu Yili-ni “Ninjai!” nimba ung nimba sirimuma piliiku yambuma niku siring yima-ni buk turingima kene, buk kanumanga molemú ungma pali na-ni ‘Sika-ungma.’ nimbu tondulu mundupu piliipu moliu.
14 Porém confesso ao senhor que, segundo o Caminho, a que chamam seita, assim eu sirvo ao Deus de nossos pais, acreditando em todas as coisas que concordam com a lei e os escritos dos profetas,
15 Nanga kot tenjikimili yi ima-ni ‘Pulu Yili-ni “Tembu.” nirim mele sika temba.’ niku numanu siku nokuku molemele ulele kene, na-ni ‘Pulu Yili-ni “Tembu.” nirim mele sika temba.’ nimbu numanu sipu nokupu moliu ulele kene, tilu-sipa. Akili i-sipa mele: ‘Oliu ma-koleana yambuma kolupu kene, tepu kaí tepu molemuluma kene, tepu kis-sipu molemuluma kene, pali lomburupu ola molomulú.’ nimbu tondulu mundupu piliilimulu.
15 tendo esperança em Deus, como também estes a têm, de que haverá ressurreição, tanto de justos como de injustos.
16 ‘Aku-sipu temulú.’ nimbu piliipu moliáliinga Pulu Yili-ni kepe ma-koleana yambuma-ni kepe na-ni ulu teliuma kanukuliinga ‘ ‘Tepu kis-siker.’ niku naa piliangi.’ nimbu numanale-ni piliipu moliu.
16 Por isso, também me esforço por ter sempre uma consciência pura diante de Deus e dos homens.
17 “Na punie marenga kolea lupamanga molupuliinga, penga kelepu nanga yambuma molemelena Jerusallem yandu talkunga urundu. Kolea lupa-lupa yambuma-ni Jerusallem yambu-korupama kondu kolku liiku tapunjungíndu ku-moni liiku popu siringima enini simbundu membu ombu, Pulu Yili popu topu mélema kalupu simbundu urundu.
17 — Depois de anos, vim trazer donativos para o meu povo e também fazer oferendas,
18 Oliu Juda-yambuma-ni ‘Pulu Yili-ni oliu kake tili yambuma molemele nimba kanupili.’ nimbu telemulu akili mele tepu lku-tembolluna kake tipili mulurundu kene na oku kanuring. Oku kanuring kene yambu pulele na-kene máku topu naa molupu, na yambuma-kene ung tondulu tenjipu naa nirimuluko.
18 e foi nesta prática que alguns judeus da província da Ásia me encontraram já purificado no templo, sem ajuntamento de povo e sem tumulto,
19 “Akiliinga-pe Esia propinj Juda-yi mare-ni oku yambuma teku arerembi konjuku na ambuluring yi kanuma-ni ya kot-na oku na-kene ung te pelemále kot tenjilkemelanje kapula.
19 os quais deviam comparecer diante do senhor e fazer as acusações, se tivessem alguma coisa contra mim.
20 Na Juda-yambumanga kanjoll máku turing akuna mulurundu kene na-kene mong pirim piliiring akili mele oku angiliikimele yi ima-ni niku para silkimelanje kapulako.
20 Ou então que estes homens que estão aqui digam que crime acharam em mim, por ocasião do meu comparecimento diante do Sinédrio,
21 Mola kanjolluma muluringna molupuliinga ung te tondulu mundupu nirindu kaniliinga ya ekupu kot tenjikimelenje? Nirindu mele i-sipa: “Yambuma kolkuliinga lomburuku ola mulungí.” nirindu akiliinga ekupu enini na kot tenjikimelenje?” nimba Poll-ni aku-sipa nirim.
21 salvo estas palavras que clamei, estando entre eles: “Hoje estou sendo julgado por vocês por causa da ressurreição dos mortos.”
22 Pilliks yunu Juda-yambuma kene ulu-pulu te-lupa wendu urum eninga yambu mare-ni piliiku teng panjiku muluring akili uinga piliirim. Poll-ni ung nimba pora sirim kanu-kene yunu-ni nimba mele: “Rom-ami-yi Jerusallem muluringmanga yi-nuim LLisias ombá kene eni ung nikimili akili mele kam-kamu piliipu pora simbaliinga isili-ui we nokuku molu-pai.” nirim.
22 Então Félix, conhecendo mais acuradamente as coisas relacionadas com o Caminho, adiou a causa, dizendo: — Quando chegar o comandante Lísias, tomarei uma decisão a respeito do caso de vocês.
23 Aku-sipa nimbaliinga, ami-yi andret tilu nukurum yi kanilindu nimba mele: “Poll meku pukunu ka-lkuna panji-pui. Akiliinga-pe yunu tondulu munduku gi siku ka naa toku, yunga pulu lelemú yambuma-ni ‘Yunu nokupu, mólu tomba mélema piliipu yunu liipu tapunjamili.’ niku ungí kene enini “Mólu.” naa niai.” nirim.
23 E ordenou ao centurião que conservasse Paulo na prisão, tratando-o com tolerância e não impedindo que os seus próprios o servissem.
24 Ena mare omba purum kene Pilliks kene yunga min Durusilla-sele uringli. Durusilla yunu Juda-ambale. Uringli kanu-kene Pilliks-ni “Poll upili.” nimba, nimba mundurum kene Poll omba yambuma-ni ‘Yesos yunu sika Pulu Yili-ni “Eni nokupa konjumba yi te liipu mundumbu.” nimba makó turum yi-nuim Kraisele.’ niku kapula tondulu munduku piliangi akili nimba sirim kene piliipa mulurum.
24 Passados alguns dias, Félix veio com Drusila, sua mulher, que era judia. Mandou chamar Paulo e passou a ouvi-lo a respeito da fé em Cristo Jesus.
25 Kanu-kene Poll-ni yambu sumbi nílima mulungí mele kene, yambu eni-enini nokuku kunjingí mele kene, ⸤Pulu Yili-ni⸥ yambuma kot tenjimba enale wendu ombá mele kene, ung kanuma nimba mulurum kene Pilliks mini-wale mundupa kene nimba mele: “Manda nikunu, pui. Penga ena te we lemba kene nu kelkunu ‘Wani.’ nimbáliinga ekupu nu pui.” nirim.
25 Quando Paulo começou a falar sobre a justiça, o domínio próprio e o Juízo vindouro, Félix ficou amedrontado e disse: — Por agora, você pode retirar-se, e, quando eu tiver oportunidade, mandarei chamá-lo.
26 Kanu-kene Pilliks-ni ‘Poll-ni na ku-moni mare sipili. Simba kene “Yunu ulsu pupili.” nimbú,’ nimba piliipaliinga, taki-taki Poll-ndu “Ui.” nirim kene Poll yunu Pilliks mulurumna taki-taki purum, yunu-kene ung niku muluringli.
26 Ao mesmo tempo, esperava que Paulo lhe desse dinheiro. Por isso, chamando-o mais frequentemente, conversava com ele.
27 Poll kolea-auli Sisaria ka-lkuna pípili punie tale omba purum kene Posias-Pestas omba Pilliks-nga kolea kólu liipa mulurum-na Pilliks-ni ‘Juda-yima yunu-kene numanu kaí panjangi.’ nimba Poll ka-lkuna we pípili yunu kelepa purum.
27 Dois anos mais tarde, Félix teve por sucessor Pórcio Festo. E, como Félix queria assegurar o apoio dos judeus, manteve Paulo encarcerado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.