Atos 12
PULU YILI-NGA UNG KONALE (MUX) vs VC
1 Yi Nuim King Erot-ni ⸤kolea-auli Jerusallem molupa⸥ Krais-nga yambu-talapeliinga yambu mare mindili liipa sipa tombandu yunga ami-yimandu “Mare puku liiku ka si-pai.” nirim kene liiku ka siring.
1 Por aquele mesmo tempo, o rei Herodes mandou prender alguns membros da Igreja para os maltratar.
2 Jon-nga angin Jemis “Toku konjai!” nirim kilia piliikuliinga ele tili lu-koya-ni yunu toku kunjuring.
2 Assim foi que matou à espada Tiago, irmão de João.
3 Aku-siku tiring kene Juda-yambuma piliiku kaí piliiring kilia kanupaliinga, penga “Pita puku liiku ka si-pai.” nirim kene yunu puku liiku ka siringko. ⸤Juda-yambuma-ni puniemanga taki-taki kolea-auli Jerusallem oku akuna sukundu Pulu Yili-ni eninga anda-kolepalima Naa Topa Ola We Omba Purum temani akili piliiring ena akili bi leku⸥ ‘Pllawa Tepa Auli Mundulimú Méle Yis Akili Naa Munduku Pllawa We Kalku Nuring Enama’ niringko, ena akumanga ⸤King Erot⸥ yunu-ni aku-sipa tirim.
3 Vendo que isto agradava aos judeus, mandou prender Pedro. Eram então os dias dos pães sem fermento.
4 Pita liiku ka siku ka-lkuna panjiring kene ami-yi talape angere, talapena sukundu yi angere-angere niku muluring kene pali liipa tere lepa malapu kanili, “Eni Pita nokuku molai.” nimba kene, “Pulu Yili-ni eninga anda-kolepalima Naa Topa Ola We Omba Purum akili piliiring ena akuma omba pumba kene ‘Yambuma kanangi.’ nimbu enini mulungína membu pupu kot tenjipu piliipu ami-yimandu “Toku konjai.” nimbú.” nirim.
4 Mandou prendê-lo e lançou-o no cárcere, entregando-o à guarda de quatro grupos, de quatro soldados cada um, com a intenção de apresentá-lo ao povo depois da Páscoa.
5 “Mimi-siku nokai!” nirim kilia ami-yi kanuma-ni Pita ka-lkuna pípili nokuku muluring. Akiliinga-pe Krais-nga yambuma-ni Pulu Yili-kene Pita-nga popu toku ung tondulu munduku mawa tenjiku niku muluring.
5 Pedro estava assim encerrado na prisão, mas a Igreja orava sem cessar por ele a Deus.
6 Ulsulam-uikundu Erot-ni Pita wendu liipa kot tenjimba tirim kene ipulele mele Pita-nga ki-sele ami-yi tale kene ka-sen-ni ka siring, Pita ai-suku-singina we uru pirim. Ka-lkuna piring yambuma nukuli yi mare keri-puluna angiliiku ka-lkuli pali nokuku angiliiringko.
6 Ora, quando Herodes estava para o apresentar, naquela mesma noite dormia Pedro entre dois soldados, ligado com duas cadeias. Os guardas, à porta, vigiavam o cárcere.
7 Kanu-kene Auliele-nga angkella te Pita uru pirimna urum kene kanuna talang tepa pa tondulu-tepa tirim. Angkellale-ni Pita-nga wanguna topa makinjipa kene nimba mele: “Wela ola mului.” nirim. Kanu-kene ka-sen-sele yunu muki lepa mania purum.
7 De repente, apresentou-se um anjo do Senhor, e uma luz brilhou no recinto. Tocando no lado de Pedro, o anjo despertou-o: Levanta-te depressa, disse ele. Caíram-lhe as cadeias das mãos.
8 Angkellale-ni Pita-ndu nimba mele: “Nunga kamirika talkunu kimbu-súli munjui.” nirim kene Pita-ni aku-sipa tirim. Kanu-kene yunu-ni “Ekupu ola-alí-wale-pakuliele pakuku na lumbili ui.” nirim.
8 O anjo ordenou: Cinge-te e calça as tuas sandálias. Ele assim o fez. O anjo acrescentou: Cobre-te com a tua capa e segue-me.
9 Pita mulurum lku-suluminale mundupa kelepa yunu lumbili pupa kene, angkellale-ni tirim akili yunu naa piliipaliinga ‘Uru-kumbu tepu kanokur.’ nimba piliirim.
9 Pedro saiu e seguiu-o, sem saber se era real o que se fazia por meio do anjo. Julgava estar sonhando.
10 Pukulu kene, ka-lkuna piring yambuma nukuli yi te angiliirimna oku pukulu, nukuli yi tale-sipa angiliirimna oku pukulu kene, kolea-aulina wendu punglindu ka-lkuli pala-kuna kapa-ni tílina puringli kene kunele yunu liirim-na ulsu oku pukulu, kupulanum aulina wendu pukulu kupulanum pakili-makili-na uringli kene angkellale Pita enaliinga mundupa kelepa yunu kelepa purum.
10 Passaram o primeiro e o segundo postos da guarda. Chegaram ao portão de ferro, que dá para a cidade, o qual se lhes abriu por si mesmo. Saíram e tomaram juntos uma rua. Em seguida, de súbito, o anjo desapareceu.
11 Kanu-kene Pita, ui yunu ‘Uru-kumbu tindu.’ nimba piliirimeliinga-pe, ekupu yunga numanu-bole omba pirim kene yunu-ni piliipaliinga, “Apa, ekupu na piliiker. King Erot-ni nandu ‘Teambu.’ nirim mele kepe Juda-yambuma-ni nandu ‘Teamili.’ niku piliiring mele kepe ‘Aku-siku naa teangi.’ nimbaliinga Auliele-ni yunga angkellale-ni na “Ka-lkuna wendu lii-pui.” nimba liipa mundum lam, ekupu na piliiker.” nirim.
11 Então Pedro tornou a si e disse: Agora vejo que o Senhor mandou verdadeiramente o seu anjo e me livrou da mão de Herodes e de tudo o que esperava o povo dos judeus.
12 Aku-sipa piliipaliinga, Jon, yunga bi te ‘Mak’ niring, kaniliinga anum Maria-nga lku-koleana Pita yunu purum. Kanuna yambu pulele liiku máku toku Pulu Yili-kene popu toku mawa teku muluring.
12 Refletiu um momento e dirigiu-se para a casa de Maria, mãe de João, que tem por sobrenome Marcos, onde muitos se tinham reunido e faziam oração.
13 Pita lku kanuna pupa kene kunale topa kilu-kilu sirim kene kongun tili ambu-wenipu te, yunga bili Roda, kanili lku-kuna liimbandu omba kene,
13 Quando bateu à porta de entrada, uma criada, chamada Rode, adiantou-se para escutar.
14 Pita-nga ungele piliipa bi sipaliinga, ‘Yunu okum lam.’ nimba piliipa numanu sipa kene kuna naa liipa yu kelepa lkisipa anju pupa yambu kanumandu “Pita omba keri-puluna angiliimú.” nirim.
14 Mal reconheceu a voz de Pedro, de tanta alegria não abriu a porta, mas, correndo para dentro, foi anunciar que era Pedro que estava à porta.
15 Aku-sipa nirim-na piliiku kene, ‘Pita ka-lkuna pelemú.’ niku piliikuliinga ambale yunundu “Nu kelep toku nikinuye?” niring. Akiliinga-pe yunu-ni karaye tepa kene, “Mólu. Sika Pita omba keri-puluna angiliimú.” nirim.
15 Disseram-lhe: Estás louca! Mas ela persistia em afirmar que era verdade. Diziam eles: Então é o seu anjo.
16 Aku-siku tombulku ningí niring kene Pita-ni kunale topa kilu-kilu sipa angiliirim kene kuna liiku kanuring kene sika Pita keri-puluna angiliirim kanukuliinga suru niku mini-wale munduring.
16 Pedro continuava a bater. Afinal abriram a porta, viram-no e ficaram atônitos.
17 Akiliinga-pe yunu-ni eninindu “Ung naa niai.” nimba kili-ni pipi sipa kene, Auliele-ni yunu ka-lkuna wendu liirim mele temani topa sirim. Topa pora sipa kene yunu-ni eninindu nimba mele: “Niker mele ili Jemis kene, oliunga anginipilima kene, eni puku niku si-pai.” nimba kene yunu enini mundupa kelepa kolea tenga lupa purum.
17 Ele, acenando-lhes com a mão que se calassem, contou como o Senhor o havia livrado da prisão, e disse: Comunicai-o a Tiago e aos irmãos. Em seguida, saiu dali e retirou-se para outro lugar.
18 Kolea tangurum kene ele tili ami-yima ola molku kanukuliinga, ‘Apa, Pita tékundu púmunje?’ niku piliiku mini-wale aima lakuku munduring.
18 Logo que amanheceu, houve um sobressalto pouco comum entre os soldados sobre o que acontecera a Pedro.
19 Erot-ni Pita korupa naa kanupa liipaliinga, Pita nukuring ami-yimanga kot tenjipa piliipa kene, ami-yi lupa marendu nimba mele: “Pita nokuku kis-síngi ami-yima enini kolangi meku puku toku konju-pai.” nirim.
19 Herodes, procurando-o e não o achando, instaurou um processo contra os guardas e mandou supliciá-los. Em seguida, desceu da Judéia para Cesaréia, onde permaneceu.
20 Kolea-auli Taya kene Saidon-selenga yambuma-kene King Erot-ni arerembi lakupa kolupa mulurum kilia enini liiku máku toku kene yunu mulurumna uring. Yambu kanuma King Erot nukurum kolea akuna langi puku taropu toku liiku nu-pui-upui tiring kilia yunu-kene ‘Táka-nimbu molamili.’ ningíndu uring. Erot-nga lku kene mélema pali nukurum yi Billastas ‘Oliu liipa tapunjupa Erot-ndu nimba sipili.’ niku uinga yunu mulurumna puku yunu-kene ung niring. Aku-siku teku kene Erot mulurumna puku “Ekupu oliu-kene táka-nimbu molamili.” niku puku mawa tiring.
20 Estava Herodes em conflito com os habitantes de Tiro e de Sidônia. Estes, porém, de comum acordo, se apresentaram a ele, e, com o favor de Blasto, que era camareiro do rei, pediram a paz. {Porque a sua região era abastecida por ele.}
21 Kanu-kene “Erot-kene ‘Táka-nimbu molamili.’ nimbu, pupu ni-pumulú.” niku, niku panjiring enaliinga Erot yunga yi nuim kingimanga wale-pakuli kaíma liipa pakupa yunga king-kongun tembandu mulurum polu akuna molupa kene ung pulele yambuma nimba sirim.
21 No dia marcado, Herodes, vestido em traje real, sentou-se no tribunal e lhes dirigiu uma alocução.
22 Kanu-kene yambuma-ni yunu kape niku nangale toku kene niku mele: “Ung nikem mele ili mana yambu te-ni nilimú mele naa nikem. Pulu yi te-ni nilimú mele nikem.” niring.
22 O povo aplaudia: É a voz de um deus, e não de um homem!
23 Kanu-kene enini “Yunu pulu yi te mele molemú.” niring akili Erot-ni piliipa kaí piliipa Pulu Yi ⸤sika⸥le kape naa nirim kilia ⸤Pulu⸥ Yi Auliele-nga angkella te-ni yunu topa nusurum, wambiye-kau-ni yunu nurum-na yunu kulurum.
23 No mesmo instante, o anjo do Senhor o feriu, por ele não haver dado honra a Deus. E, roído de vermes, expirou.
24 Akiliinga-pe Pulu Yili-nga ungele koleamanga pulele anju-anju purum-na, yambu pulele-ni piliiku liiring.
24 Entretanto, a palavra de Deus crescia e se espalhava sempre mais.
25 Banapas kene Soll-sele kolea-auli Andiyok munduku kelkulu kolea-auli Jerusallem ku-moni meku puringli kanuma yambuma siku pora sikululiinga, Jerusallem munduku kelkulu Andiyok-ndu yandu Jon liiku meku uringli. (Jon-nga bi te ‘Mak’ niring.)
25 Tendo Barnabé e Saulo concluído a sua missão, voltaram de Jerusalém {a Antioquia}, levando consigo João, que tem por sobrenome Marcos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.