1 Coríntios 14
To Ngü Mürü ka Me bete Gina Ngü (S Sudan) (MUH) vs NAA
1 Te di bala, ah le de yi to te-yi adi ele wü bu yi de maguma yi ꞌburu.
1 Sigam o amor e procurem com zelo os dons espirituais, principalmente o de profetizar.
2 Kükürü de, angü te mü ro mö gbü gara ganzi mö te Nzïla Wazi Me sere fü mü me-ye la, wü bu mü ena aje si-ngü la, neh baye baye? ꞌDuwa Me te ena aje si-ngü la ka-ye me-ye. Angü ngü te mü ngbü emala la, Nzïla Wazi Me to wazi la fü mü me-ye, teka fü mü adi emala wü ngü de te wü kpara tï aje de.
2 Pois quem fala em línguas não fala para as pessoas, mas fala para Deus; ninguém o entende, pois, por meio do Espírito, fala mistérios.
3 Amba te mü ngbü emala zu ngari Me fü wü bu mü, wüh ena aje ngü la areke mbi mbi mbi, fü ngü la ato wazi fü ewü.
3 Mas o que profetiza fala para as pessoas, edificando, exortando e consolando.
4 Te mü ngbü emala ganzi mö, te wü bu mü je de, mü ena amaka wazi la ka-mü nzö me-mü. Amba te mü ngbü emala ngari Me la, mü ngbü dela eto wazi fü wü kpara ꞌburu.
4 O que fala em línguas a si mesmo edifica, mas o que profetiza edifica a igreja.
5 Te yi ena aci ꞌburu angbü ero mö gbü ganzi mö te Nzïla Wazi Me to fü yi, ah esiti de. Amba te yi ena aci ꞌburu adi eto ngari Me la, ah ena areke afa cu sü. Ngü ka kpara te ngbü eto ngari Me, fa ngü ka kpara te ngbü emala ngü gbü ganzi mö te Nzïla Wazi Me to fefe. Angü ngü de te ewü emala gbü ganzi mö la, ah tï ato wazi fü wü kpara de. ꞌDuwa te gara kpara ladü sela te Nzïla Wazi Me to wazi eyi fefe na, teka de engu wu si-ngü gbü ganzi mö la, fü ah amala fü wü bu ye.
5 Eu quero que vocês todos falem em línguas, mas muito mais que profetizem. Pois quem profetiza é superior ao que fala em línguas, a não ser que as interprete, para que a igreja receba edificação.
6 Wü di enga wüna, ta te ma ena akoro kpaka yi kpala, angbü ero mö gbü mö te Nzïla Wazi Me to fere, te yi je ngü gbügbü de la, ah ena ato wazi fü yi, neh baye baye? Amba, te ma ngbü emala fü yi ngü ka Me, de te engu to fere, de ma mala ne, anga te ma ngbü erï yi de rïrï ka Me, dela ngü te ena ato wazi fü yi, areke maguma yi fanü.
6 E, agora, irmãos, se eu for até aí falando em línguas, que proveito vocês terão, se eu não falar por meio de revelação, de conhecimento, de profecia ou de doutrina?
7 Yi fï nga ngü ne mbi mbi mbi. Te kpara ngbü emï gambi, bü faaa, baka te jaji ngbü emï e me-ye la, wü kpara ena abï ci, alo bï areke te nganga, neh baye baye?
7 É assim com instrumentos inanimados, como a flauta ou a harpa, quando emitem sons. Se não emitirem sons bem distintos, como se poderá reconhecer o que se toca na flauta ou na harpa?
8 Anga te kpara ngbü eu kono teka gü bü ꞌdaaa, wüh je ngü gbügbü reke de la, wü kpara ena awu neh baye, fü ewü areke te-wü teka gü?
8 Pois também se a trombeta der som incerto, quem se preparará para a batalha?
9 Teka ngü ka-yi, ah kpah bala. Te yi mala ngü reke areke de la, wü kpara ena aje, neh baye baye? Ngü ka-yi ena adi ka-ye baka kükürü ngü.
9 Assim também vocês, se com a língua não disserem palavra compreensível, como se entenderá o que é dito? Porque vocês estarão como que falando ao vento.
10 Mere bi mö ka wü kpara füh kotö ne ladü fa sü, te di kpikpi ye kpikpi ye, si-ngü gbügbü na kpah kpikpi ye kpikpi ye.
10 Há, sem dúvida, muitos tipos de vozes no mundo, e nenhuma delas é sem sentido.
11 Te kpara mala ngü fü yi gbü mö ka nguwa ye, te yi je ngü gbügbü de la, yi tï aje si-ngü gbü ngü de te engu mala fü yi la kpah de, angü engu de ganzi kpara.
11 Mas, se eu não entender o significado da voz, serei estrangeiro para aquele que fala, e ele será estrangeiro para mim.
12 Wü di enga wüna, ma wu eyi, gü ba, yi ngbü ele de Nzïla Wazi Me to wazi fü yi teka amere tima di. Te di bala, ah le de yi yi-ta Me, de ah tima Nzïla Wazi ye fü yi, teka fü yi amere wü ngü, te ena ato wazi fü wü bu yi.
12 Assim, também vocês, visto que desejam dons espirituais, procurem progredir, para a edificação da igreja.
13 Kpah bala, te Nzïla Wazi Me to wazi fü mü teka aro mö gbü ganzi mö, te wü bu mü je de, de mü yi-ta Me, teka de engu to kpah wazi fü mü, teka de mü wu si-ngü la mini, teka fü mü adi esere sisi na fü wü bu mü.
13 Por isso, quem fala em línguas, ore para que as possa interpretar.
14 Te mü gbo nga Me gbü mö te wü bu mü je de la, fïngangü ka-mü wu si-ngü la nda de. Mü ngbü egbo nga Me dela nzö de wazi ka Nzïla Wazi Me te di emaguma mü.
14 Porque, se eu orar em línguas, o meu espírito, de fato, ora, mas a minha mente fica infrutífera.
15 Ah le de mü gbo nga Me de maguma mü ꞌburu, de fïngangü ka-mü kpah mini. Ah kpah bala, teka wü ci ka Me. Ah le de yi bï wü ci la de maguma yi, kpah de fïngangü ka-yi mini.
15 Que farei, então? Vou orar com o espírito, mas também vou orar com a mente; vou cantar com o espírito, mas também vou cantar com a mente.
16 Te mü ngbü egbo nga Me gbü ganzi mö la, wü gara kpara tï aje ngü la de. Te di bala, wüh tï ale ngü ka-mü la kpah de.
16 Se você louvar apenas em espírito, como o não instruído poderá dizer o “amém” depois da oração de agradecimento que você fez? Porque ele não entende o que você diz.
17 E-wu neh da, mü ngbü egbo nga Me ereke areke, amba ngü la tï areke maguma wü bu mü de.
17 A sua oração de agradecimento pode ser muito boa, mas o outro não é edificado.
18 Nda-yi, yi ngbü egbo nga yi, gü ba, ani wu da ero mö gbü mö te Nzïla Wazi Me sere fü ani ne fa sü. Amba nda-ra, ma gbo nga ïrï Me fa sü, angü ma ngbü ero mö gbü mö, te Nzïla Wazi Me sere fere, fa yi ꞌburu di ka.
18 Dou graças a Deus, porque falo em línguas mais do que todos vocês.
19 Amba te ah esüka wü kpara la, ma le adi emala ngü, te wü bu ra tï eyi adi eje ꞌburu. Te ma mala di bü mba enga ngü cüküꞌdaye, te wüh tï eyi aje sisi na la, ah reke cu fa sü, fa mere bi wü ngü, te wüh tï aje sisi na de ne.
19 Contudo, na igreja prefiro falar cinco palavras com o meu entendimento, para instruir os outros, do que falar dez mil palavras em línguas.
20 Wü di enga wüna, yi fï nga ngü ne mbi mbi mbi. Yi ce fïngangü ka wü jaji asidi. Ah le de maguma yi ngbü baka nda wü jaji, angü wü jaji ti ngü emaguma wü nda-wü de. Amba teka fïngangü, yi ngbü baka wü cögbörö kpara de fïngangü gbü nzö wü.
20 Irmãos, não sejam meninos no entendimento. Quanto à maldade, sim, sejam crianças; mas, quanto ao entendimento, sejam pessoas maduras.
21 Yi ngbü efï nda-yi, gü ba, ani de kpeke kpara, teka te ani ngbü ero mö gbü ganzi mö, te Nzïla Wazi Me sere fü ani la, te wü bu ani tï aje nda-wü de ne. Me mala teka ngü la gü neh fe? Wüh ba ta gbü *Ngari Me, gü ba dene, “De-ni, Me, ni ena atima wü *ganzi kpara kpaka wü kpara ka-ni, teka ato kuru te ewü. Angü wüh ena angbü emala ngü ka-ni fü ewü gbü ganzi mö, te ewü je ngü gbügbü de. Amba wüh tï ale ngü ka-ni la nda-wü fï de!”
21 Na lei está escrito: “Falarei a este povo por meio de homens de outras línguas e por meio de lábios de outros povos, e nem assim me ouvirão, diz o Senhor.”
22 Te yi biti te-yi teka agbo nga Me, te mere bi yi ngbü ero mö gbü ganzi mö la, ah ena asere fü wü kpara, te ewü le ngü ka Me de, ga, Me ngbü emala ngü la gömö yi me-ye fanü. Amba Me ngbü emala ngü la neh fü wü da? Ah ngbü emala ngü la fü wü kpara, te ewü le ngü kaka de, teka fü ewü awu wazi ka-ni, Me. Amba te kpara ngbü eto ngari Me fü yi, gbü mö te wü kpara je si-ngü gbügbü na kpo la, ngü la ena asere fü yi, gü ba, Me ladü tundu de ani, teka ato wazi fü ani.
22 Portanto, as línguas constituem um sinal não para os que creem, mas para os que não creem; a profecia, no entanto, não é para os que não creem, e sim para os que creem.
23 Ah kpah bala, te yi biti te-yi tundu, fü gara kpara biringbö, te le ngü ka Yesu la de, akoro angbü esüka yi, fü yi angbü ero mö ka-yi ꞌburu gbü mö te wü kpara je ngü gbügbü na de la, kpara la ena afï, ga dene, yi ka-yi ꞌburu wü mürü maröfö.
23 Assim, se toda a igreja se reunir no mesmo lugar e todos se puserem a falar em línguas, no caso de entrarem pessoas não instruídas ou não crentes, será que não vão dizer que vocês estão loucos?
24 Amba te engu maka yi te yi ngbü ꞌburu emala ngari Me gbü mö de te engu je kpo la, ngü la ena arï gbü nzönzö. Fü ngü la amofo mamaguma teka wü *siti ngü kaka. Ngü la ena ato kpah mere fïngangü fefe na, fü ah afü maguma ye.
24 Porém, se todos profetizarem, e entrar ali um não crente ou não instruído, ele será convencido por todos e julgado por todos.
25 Teka ne de, te ngari Me la maka ngü te kpara la wo awo emaguma ye, ah ena ato cürü fefe na afa sü, teka te engu je ngü la cu gömö kpara de te to ngari Me la. Teka ngü la, engu ena andaꞌba te-ye engagira Me, gü ba, “Fanü Me ladü de yi tundu.”
25 Os segredos que ele tem no coração se tornarão manifestos, e, assim, prostrando-se com o rosto em terra, adorará a Deus, testemunhando que Deus está, de fato, no meio de vocês.
26 Wü di enga wüna, nih ena amere baye, te nih biti te-nih teka agbo nga Me la? Ah le de yi mere wü ngü ꞌburu te züka kaje. Te gara kpara esüka yi ena adi de ci emaguma ye teka agbo nga Me di la, ah mbi. Anga, te nda gara kpara nda-ye di ngü te koro kpaka Me, teka arï wü bu ye di la, ah esiti de. Anga te gara kpara kpah de nda-ye ngü, te engu ele amala gbü ganzi mö, te gara kpara nda-ye di kpah ladü te je si-ngü la, amala fü wü bu ye la, ah esiti kpah de. Amba gbü ngü la ꞌburu, ah le de yi gïrï mene ngü de te ena ato wazi, fü ah areke maguma wü kpara ꞌburu.
26 Que fazer, então, irmãos? Quando vocês se reúnem, um tem um salmo, outro tem um ensino, este traz uma revelação, aquele fala em línguas, e ainda outro faz a interpretação. Que tudo seja feito para edificação.
27 Te wü kpara ladü ꞌbasu, anga bata, te ewü ele aro mö gbü ganzi mö la, ah le de wüh mere ngü la biri biri. Ah le kpah de gara kpara mala si-ngü la fü wü bu ye.
27 No caso de alguém falar em línguas, que não sejam mais do que dois ou, quando muito, três, e isto sucessivamente, e haja alguém que interprete.
28 Te kpara te ena amala si-ngü la fü wü kpara nda ma la, ah le de wüh mala ngü gbü ganzi mö engagira wü bu wü de. Wüh nga tïïï, wüh mala ngü la ciki emaguma wü, angü Me ena aje ngü la me-ye.
28 Mas, não havendo quem interprete, fique calado na igreja, falando consigo mesmo e com Deus.
29 Ah kpah bala, teka mene ewü, de te ewü ngbü eto ngari Me ne. Ah le wü kpara ꞌbasu anga bata. Wü bu wü ngbü nda-wü angbü, adi eje, da efï ngü de te wüh ngbü erï ewü di ne.
29 Tratando-se de profetas, falem apenas dois ou três, e os outros julguem.
30 Te gara kpara biringbö ngbü eto ngari Me, fü gara kpara ayia tikpi, teka amala gara ngü te Me sere fefe, te ah bala la, de gina kpara la nga nda-ye anga, teka ace sü fü kiri ye la.
30 Se, porém, vier uma revelação a alguém que esteja sentado, cale-se o primeiro.
31 Te yi ngbü ꞌburu emala ngari Me, ah de züka ngü, amba ah le de yi mala biri biri. Kükürü de, angü ah le de yi je wü ngü la kpah ꞌburu tenga yi, teka amaka wazi gbügbü na.
31 Porque todos poderão profetizar, um após outro, para que todos aprendam e sejam consolados.
32 Wü kpara te Me ngbü etima ngü te komö ewü, ah de ngü ka-ewü, anga wüh ele amala ngü la neh elaye? Anga, ah le de wüh cï nga wü bu wü, de wüh nza nda-wü ngü feke.
32 Os espíritos dos profetas estão sujeitos aos próprios profetas,
33 Me tima nih teka adi ero mö bü ꞌdaaa ne nda de. Ah to gu maguma fü nih ꞌburu, teka adi emala ngü ka-ni, ka Me, te züka kaje. Yi di emere wü ngü ꞌburu mbi, kpah baka te wü gara kpara ka Me gbü wü gara sü ngbü emere ne.
33 porque Deus não é Deus de confusão, e sim de paz. Como em todas as igrejas dos santos,
34 Ah kpah bala, te yi ngbü ebiti te-yi, ah le de wü würüse nga nda-wü anga. Wüh ro mö esüka wü de. Ah le de wüh di eje wü ngü, baka ta te wüh ba gbü *Ngari Me.
34 que as mulheres se conservem caladas nas igrejas, porque não lhes é permitido falar; mas estejam submissas, como também a lei o determina.
35 Te gara ngü ladü, te ewü je reke mbi mbi de la, ah le de wüh du yi-ta wü watï wü sidi, o wüh du eyi kpa ekötï. Angü te wü würüse ngbü ero mö gbü lö-ra, te wüh ngbü eto ngari Me tete la, ah esiti.
35 Se, porém, querem aprender alguma coisa, perguntem em casa ao seu próprio marido; porque para a mulher é vergonhoso falar na igreja.
36 Dela ngü te ma le amala fü yi, yi di emere wü ngü ꞌbe ꞌbe ꞌbe, baka wü gara kpara ka Me gbü wü gara sü ꞌburu. Yi mere e afï, gü ba, “Ani wu ngü fa nda wü bu ani ne,” de, angü yi de gina wü kpara, te yi kpo de ngü ka Me me-yi ne, de.
36 Por acaso a palavra de Deus se originou no meio de vocês? Ou será que ela veio exclusivamente para vocês?
37 Te kpara mala, gü ba, “Nzïla Wazi Me to wazi eyi fü ni,” te ah bala, engu tï eyi ale, ga, ngü de te ma ba ne, ah de ngü ka Miri Yesu Kurisito fanü.
37 Se alguém se considera profeta ou espiritual, reconheça que é mandamento do Senhor o que estou escrevendo para vocês.
38 Te kpara le ngü ka-ra ne de, mü mere e ale ngü kaka-na nda-mü kpah de.
38 E, se alguém o ignorar, será ignorado.
39 Wü di enga wüna, dela ngü te ma ele amala fü yi, yi to maguma yi ꞌburu teka adi emala ngari Me fü wü kpara. Amba te wü gara kpara ele aro mö gbü ganzi mö te Nzïla Wazi Me to fü ewü la, yi mere e atïrï ewü de.
39 Portanto, meus irmãos, procurem com zelo o dom de profetizar e não proíbam que se fale em línguas.
40 Amba ah le de yi di emere wü ngü la ꞌburu te züka kaje, baka ngü te ena atï kpini gbü jia wü kpara, kpah gbü jia Me.
40 Tudo, porém, seja feito com decência e ordem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.