Hebreus 12

Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nꞌíxumdup xa veꞌe je̱ts yꞌo̱yjaꞌvipeꞌe je̱ Nteꞌyam ya̱ nu̱may jayu juuꞌ veꞌe jaanchjaꞌvijidu. Nay veꞌemts u̱u̱ꞌmeꞌedava, vaꞌan tseꞌe o̱y du̱toꞌnumda juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam cha̱jkp, kaꞌa tseꞌe nꞌuktoꞌnumdinit je̱ to̱kin juuꞌ veꞌe xꞌatsooxumdup je̱tseꞌe xviijnkvo̱ꞌvumda,
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 je̱mji veꞌe ya̱ nviijnamda nyakꞌijtumdinit joma veꞌe je̱ Jesús, je̱ꞌe̱ tseꞌe xtooꞌmo̱ꞌyumdup je̱tseꞌe veꞌem je̱ Nteꞌyam njaanchjaꞌvimdat je̱tseꞌe je̱ njaanchjaꞌvinamda du̱yakpoꞌoku̱t. Ku veꞌe chaachpaaty je̱m cruz ka̱jxm, kaꞌa tseꞌe du̱tuktso̱ꞌo̱tyuujn je̱ o̱o̱ꞌku̱n juuꞌ veꞌe pyaat, ku̱x ñu̱jaꞌvip je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ xo̱o̱jntku̱n juuꞌ veꞌe jyaye̱jpnup ku veꞌe tá̱vani du̱yaknaxy vyeꞌna je̱ tsaachpaatu̱n. Ax u̱xyam, je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe tsapjo̱o̱tm yꞌit joma veꞌe je̱ Nteꞌyam yakkutuk, jé̱jats je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌakaꞌyu̱n paꞌayi chu̱u̱na je̱ vintsa̱ꞌkin ma̱a̱t.
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 Payo̱ꞌo̱yda nꞌit vintso̱ veꞌe je̱ Jesús du̱muteni ku veꞌe yaktsaachpaatjidi je̱ tó̱kinax jáyuda, veꞌem tseꞌe jo̱tmootsk mkaꞌíttat je̱tseꞌe je̱ tsaachtoꞌnu̱n xkajávadat.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Kaꞌanum tseꞌe mꞌo̱o̱ꞌkta ku̱xeꞌe xkakuva̱kta je̱tseꞌe myakto̱kintónjadat je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 ¿Mjaaꞌtyó̱kidinup miits vineꞌeda juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam mtukmuko̱jtsju̱du?, veꞌem ax joꞌn je̱ yꞌónu̱k du̱muka̱ts. Veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ:
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n cha̱jkp, jyo̱tpaatyp,
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 Mmuté̱nadap tseꞌe je̱ tsaachpaatu̱n, ku̱x je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌónu̱k miitseꞌeda. ¿Je̱ja vineꞌe je̱ piꞌk ónu̱k pa̱neꞌe je̱ tyeeꞌ kaꞌo̱o̱jjup kavo̱jpjup?
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 Myo̱o̱yp xa veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ tsaachpaatu̱n nu̱jom je̱ꞌe̱ je̱ yꞌónu̱kta. Ax pa̱n kaꞌats miitseꞌe je̱ Nteꞌyam mtsaachtónjada, kaꞌa tseꞌe mꞌitta je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌónu̱k.
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Je̱ naxviijnit jayu juuꞌ veꞌe nteeꞌimdup ntaakimdup, xꞌo̱o̱jumdu xvo̱jpumduts u̱u̱ꞌm je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱tseꞌe nvintsa̱ꞌkimdi, veꞌem ax joꞌn u̱xyam paat nvintsa̱ꞌkimda joꞌn; ax je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, je̱ꞌe̱ tseꞌe nu̱yojk vyinmajtsjup je̱tseꞌe nka̱tsu̱pa̱jkumdat je̱tseꞌe njoojntykimdat.
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 Ko̱na xa veꞌe je̱ it yꞌijt ku veꞌe je̱ nteeꞌamda je̱ ntaakamda xꞌo̱o̱jumdi xvo̱jpumdi pa̱n vintso̱ veꞌe je̱ vyinmaꞌyu̱nda; ax je̱ Nteꞌyam, je̱ꞌe̱ tseꞌe xmo̱ꞌyumdup je̱ tsaachtoꞌnu̱n juuꞌ veꞌe u̱u̱ꞌm je̱ nꞌo̱ꞌyin ka̱jxamda, ku̱x je̱ꞌe̱ veꞌe cha̱jkp je̱tseꞌe nꞌijtumdinit o̱y je̱ts vaꞌajts ax joꞌn je̱ꞌe̱.
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 Ni juuꞌ tsaachpaatu̱na veꞌe kyayaktsa̱k vanꞌit jaty ku veꞌe nyakmo̱ꞌyumda. Ax pa̱n ka ó̱yapts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe ntoꞌnumdup je̱tseꞌe xyaktsaachpaatumda je̱ Nteꞌyam, xputa̱jkimdupts u̱u̱ꞌm je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe nka̱tsu̱pa̱jkumdinit je̱tseꞌe je̱ o̱y jo̱o̱t njaye̱jpumdinit je̱tseꞌe njoojntykimdinit ax joꞌn je̱ꞌe̱ veꞌe du̱tsa̱k joꞌn.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, ma̱kkpa̱mda je̱ mꞌaajta je̱ mjo̱o̱tta je̱tseꞌe xpana̱jkxtat je̱ Nteꞌyam.
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 Payo̱ꞌo̱yda je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱. Pana̱jkxta je̱ tyu̱v je̱ꞌe̱. Ku veꞌe je̱ viijnk jayu du̱ꞌíxtat vintso̱ veꞌe mjoojntykada mnaxviijnada, nay veꞌempa tseꞌe du̱toonduvat.
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 Íxtada vintso̱ veꞌe mꞌijttinit o̱y jo̱o̱t tsoj jo̱o̱t anañu̱joma je̱ jayu ma̱a̱t je̱ts vintso̱ veꞌe mjoojntykidinit o̱y je̱ts vaꞌajts; ku̱x kaꞌa xa veꞌe pa̱n jye̱ꞌyat je̱m tsapjo̱o̱tm je̱tseꞌe yꞌítu̱t je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t pa̱n pa̱neꞌe kaꞌijtp o̱y je̱ts vaꞌajts.
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Yakkó̱pkada tseꞌe o̱o̱y je̱ts miitseꞌe anañu̱joma xkuvá̱ktat je̱ maaꞌyu̱n juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jayu tyoojnjip, ni pá̱nats miitseꞌe mkaꞌíttat ax joꞌn je̱ taꞌam ojts juuꞌ veꞌe paꞌamtoomp je̱tseꞌe nu̱may je̱ jayu du̱tukpaaꞌty.
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 Ni pa̱na tseꞌe miitsta je̱ ka̱ts du̱katukma̱a̱tjayé̱pu̱t je̱ yaaꞌy je̱ ta̱ꞌa̱x juuꞌ veꞌe ka pú̱kap jyayejpp. Kaꞌats miitseꞌe xkama̱jꞌíxtat xkama̱jjávadat je̱ Nteꞌyam, veꞌem ax joꞌn je̱ Esaú, juuꞌ veꞌe je̱ kyo̱o̱p ónu̱kin du̱tukvinkuyajknu je̱ to̱jkx juuꞌ veꞌe toꞌk naxji tyo̱jkx.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 U̱xꞌo̱o̱k, ax joꞌn xnu̱jávada, ku veꞌe du̱jo̱o̱ꞌktso̱jkni je̱tseꞌe je̱ tyeeꞌ myo̱ꞌo̱ju̱t je̱ kunooꞌkxu̱n, kaꞌa tseꞌe yꞌukyakmo̱o̱yni; jo̱o̱ꞌktunyaaxnu veꞌe, kaꞌa tseꞌe yꞌukꞌo̱ꞌyini vintso̱ veꞌe du̱yaktíku̱tsu̱t juuꞌ veꞌe tyoon.
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 Utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, ya̱ nam ko̱jtstán juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam xyaktaajnjimdu, kaꞌats ya̱ꞌa̱ veꞌe vyeꞌema ax joꞌn je̱ ko̱jtstán juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam yaktaajnjidu je̱ nju̱jpit jáyuvamda, je̱m joma veꞌe je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe yaja naxviijn, joma veꞌe je̱ ma̱kk ja̱a̱jn tyo̱o̱jy, joma veꞌe je̱ it kyo̱o̱ꞌtsi, je̱ añu pyuꞌu mya̱a̱ꞌt, tyunvitskni,
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 je̱ trompeta xyuux, je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌaaj je̱ yo̱ꞌkt je̱ jayu du̱tukmuka̱jts. Je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌamo̱tunajxtu, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ Moisés du̱munooꞌkxtktu je̱ts kadi je̱ Nteꞌyam yꞌukjaaꞌkmuko̱jtsjidini,
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 kaꞌa veꞌe du̱muténidi je̱ pavaꞌnu̱n ku veꞌe vyaajñ: “Ku̱jyatá̱nu̱ka tseꞌe juuꞌ veꞌe du̱to̱o̱mp ya̱ ko̱pk, yakkaꞌtsꞌo̱o̱ꞌkup tseꞌe.”
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 O̱o̱yeꞌe du̱tunyaknajxti je̱ atsa̱ꞌa̱ga juuꞌ veꞌe yꞌixtu. Ku veꞌe viinm je̱ Moisés du̱ꞌix, jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ: “Je̱ tsa̱ꞌa̱ga a̱tseꞌe u̱xyam xyakmíppnup.”
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 Nvinkuna̱jkximdupts u̱u̱ꞌmeꞌe je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe Sión du̱xa̱a̱j, je̱ tsapjo̱o̱tmit Jerusalén, je̱ ciudad juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam jye̱ꞌe̱, joma veꞌe je̱ aangelesta̱jk kamacho̱o̱vna ñayꞌamókajada je̱tseꞌe je̱ joojntyk Nteꞌyam du̱yakmá̱jada du̱yakjaanchada je̱ xo̱o̱jntku̱n ma̱a̱t.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 Je̱m tseꞌe je̱ nu̱may jayu juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌónu̱k, je̱ꞌe̱ tseꞌe taandu javyet je̱m tsapjo̱o̱tm. Nvinkuna̱jkximdup tseꞌe je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe anañu̱joma je̱ jayu du̱to̱kimpayo̱ꞌyp. Je̱m tseꞌe je̱ jayu je̱ jyo̱o̱tta je̱ jyaꞌvinda juuꞌ veꞌe tu̱v jáyuvidu joojntykidu, juuꞌ veꞌe vaatstu je̱tseꞌe yꞌit o̱y je̱ts vaꞌajts.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Je̱m tseꞌe je̱ Jesús, juuꞌ veꞌe xnu̱ténimdup je̱m je̱ Nteꞌyam vyinkojkm je̱ts pa̱n ka̱jxeꞌe je̱ Nteꞌyam xyaktaajnjimdi ya̱ nam ko̱jtstán. Je̱ Nteꞌyam tseꞌe xtoojnjimdup je̱ maaꞌyu̱n je̱ Jesús je̱ yꞌo̱o̱ꞌku̱n ka̱jx. Kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe vyeꞌema je̱ Abel je̱ yꞌo̱o̱ꞌku̱n, ku̱x je̱ꞌe̱ je̱ ñu̱u̱ꞌpu̱neꞌe du̱yaknu̱ke̱ꞌxnata̱jki je̱ts je̱p je̱ꞌe̱ veꞌe to̱kin ja̱a̱tp je̱ yꞌajch.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 Payo̱ꞌo̱yda o̱y, kaꞌa tseꞌe xkakuvá̱ktat je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe ko̱jtsp. Pyaattu xa veꞌe je̱ tsaachpaatu̱n pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kakuva̱jktu toꞌk je̱ naxviijnit jayu juuꞌ veꞌe du̱ko̱jtsnajxp yꞌijt je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook. Ku̱x veꞌem je̱ꞌe̱ veꞌe, ¿vintso̱seꞌe xkatukkuve̱jtumdat je̱ Nteꞌyam pa̱n nmaso̱o̱kumdupeꞌe je̱ꞌe̱ je̱ yꞌayook juuꞌ veꞌe tso̱o̱ꞌmp je̱m tsapjo̱o̱tm?
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Ojxi tseꞌe je̱ it ku veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱muka̱jts je̱ nju̱jpit jáyuvamda joma veꞌe je̱ ko̱pk; ax ya̱ xa̱a̱j, juuꞌ veꞌe u̱xyam, jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ ko̱jtstán du̱yaktaajñ: “Ku a̱tseꞌe jadoꞌk nax je̱ naxviijnit it nxit yo̱ꞌo̱yu̱t, ka je̱ naxviijnit ítjyapts a̱tseꞌe nxitu̱yo̱ꞌo̱yup, veꞌempa veꞌe je̱ tsajmit it.”
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 Ku veꞌe vyaajñ “jadoꞌk nax”, nu̱jávanits je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ts juuꞌ veꞌe yakpa̱a̱m, kutó̱kiyupts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe yakxitu̱yo̱ꞌo̱yu̱t, veꞌem tseꞌe tyaannit xa̱ꞌma ka̱jx juuꞌ veꞌe kaxiimp.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 Je̱ it joma veꞌe je̱ Nteꞌyam yakkutuk je̱ts joma veꞌe nꞌijtumdat, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe xyin, taannupts je̱ꞌe̱ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx. Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe du̱tsa̱k je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam nkuko̱jtsjimdinit je̱tseꞌe nvinjaꞌvimdinit nvintsa̱ꞌkimdinit nu̱jom aaj nu̱jom jo̱o̱t je̱tseꞌe nyakmá̱jimdat nyakjaanchimdat ax joꞌn du̱vinmachju̱ joꞌn.
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 Atsa̱ꞌkip xa je̱ꞌe̱ veꞌe o̱o̱y ku veꞌe nkama̱ja̱pa̱ꞌmumda je̱ Nteꞌyam, ma̱kk tseꞌe o̱o̱y je̱ jayu je̱ tyo̱kin du̱tuntukkuvet.
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.