Atos 4

Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Je̱mna tseꞌe je̱ Pedro ma̱a̱t je̱ Juan du̱muko̱tsta vyeꞌna je̱ nu̱may jayu, vanꞌit tseꞌe ñu̱je̱ꞌyjidi je̱ teeꞌta̱jk ma̱a̱t je̱ saduceota̱jk je̱ts je̱ tsapta̱kmutoompa juuꞌ veꞌe du̱nu̱vintsá̱nip je̱ tsapta̱kmutoompata̱jk,
1 Firis afa naatu Tafaror Bar gagamin kaifenayah hai ukwarih, Sadducee bairi hiyen hina Peter, John hairi hibat sabuw hai tur hi’owen biyah hitit.
2 je̱ꞌe̱ veꞌe e̱jkju̱dup ku veꞌe je̱ Pedro ma̱a̱t je̱ Juan je̱ jayu du̱vaajnjada je̱ts joojntykpa̱jknuva veꞌe je̱ Jesús, je̱tseꞌe je̱ jayu du̱vaajnjiduva je̱ts joojntykpa̱jknuvapeꞌe je̱ jayu je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe je̱ Jesús jyoojntykpa̱jknuva.
2 Ya so’ar yen bufutih, anayabin Peter John hairi sabuw hi’obaiyih hio, “Sabuw karam boro morobone hinamisir maiye, Jesu morobone mimisir maiye na’atube.”
3 Vanꞌit tseꞌe yakmajtsti je̱tseꞌe yakpoxu̱nta̱kpa̱a̱mdi ku̱x tánani veꞌe vanꞌit je̱ it vyeꞌnini, je̱ kujá̱piteꞌe du̱yakpitsumuvaꞌanda je̱tseꞌe du̱to̱kimpayo̱ꞌo̱ydat.
3 Peter, John hairi hibuwih hifatumih hin dibur bar hiyariyih imaim hi’in, anayabin veya re mar fo.
4 Ax nu̱may tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌamo̱tunajxtu je̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱ Pedro tukkaꞌamaajyju̱du, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱jaanchjaꞌvidu je̱ Jesús. Tunjaaꞌknu̱maꞌyidu tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Jesús du̱jaanchjaꞌvidu, ax veꞌem tseꞌe jye̱ꞌydi nu̱mugo̱o̱xk miijl joꞌn je̱ yaaꞌtya̱jkta, apu̱k je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jkta ma̱a̱t je̱ piꞌk ónu̱kta.
4 Baise sabuw iyab nati rou’ay gagamin wanawanan hima binan hinonowar, hitumatum naatu orot nati kou’ay wanawanan hibiyab yena 5,000 bai.
5 Je̱ kujá̱pit tseꞌe ñayꞌamojkijidi je̱m Jerusalén je̱ israeejlit yakkutojkpada ma̱a̱t je̱ myú̱jit jáyuda je̱ts je̱ tsaptu̱jkpit yakꞌixpa̱jkpada.
5 Marto marauman sabuw hai bonawiyenayah, ai’in naatu Ofafar bai’obaiyenayah etei Jerusalemamaim kou’ay hibai.
6 Je̱ꞌe̱ ma̱a̱t tseꞌe vyeꞌniva je̱ Anás, je̱ teeꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ teeꞌta̱jkta, nay veꞌempa je̱ Caifás, je̱ Juan, je̱ Alejandro, je̱ts nu̱jom je̱ teeꞌta̱jk je̱ vyintsa̱nda.
6 Annas Firis Gagamin na nati’imaim, Kaiafas hairi, John, Alexander naatu orot afa iyab Firis Gagamin ana nibur wanawananamaim hima’am auman hina.
7 Ku veꞌe ñayꞌamojkijidi, vanꞌit tseꞌe du̱nu̱ke̱jxidi je̱ Pedro ma̱a̱t je̱ Juan. Ku veꞌe du̱yakmiindi, vanꞌit tseꞌe je̱ja ita̱kujk du̱pa̱a̱mdi, je̱tseꞌe du̱ꞌamo̱tutú̱vidi:
7 Peter John hairi hibuwih hina nahimaim hibat naatu hibusuruf hibabatiyih hio, “Kwa mi’itube kwasinaf orot igewasin? Naatu fair menane kwabai iti kwasinaf? O yait wabinamaim kwasinaf?”
8 Vanꞌit tseꞌe je̱ Pedro je̱ Espíritu Santo myo̱o̱jyji je̱ ma̱kkin je̱ts je̱ vinmaꞌyu̱n je̱tseꞌe du̱tónu̱t juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam cha̱jkp, je̱tseꞌe vyaajñ:
8 Imaibo Peter Anun Kakafiyin iwanasum batabat iyafutih eo, “Sabuw bonawiyenayah naatu regaregah ai’in.
9 miits xa a̱a̱tseꞌe xꞌamo̱tutú̱vidup je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe yaktoojnji toꞌk je̱ jayu juuꞌ veꞌe pa̱jkjup tu̱yꞌit. Je̱ꞌe̱ veꞌe mnu̱javavaandup vintso̱ veꞌe yꞌo̱ꞌyini.
9 Aki kwa’afi orot an kafikafirin biyanamaim sawar gewasin iti matar kwa’i’itin isan naatu mi’itube bigewasin isan kwabibatiyi,
10 Yájats a̱tseꞌe miits mvinkujkta nꞌavana je̱tseꞌe xnu̱jávadat vintso̱ veꞌe ya̱ jayu mvinté̱najada ma̱kka̱tso̱ts. Ax ka miitsjyap tseꞌe mnu̱jávadap, nay veꞌempa veꞌe du̱nu̱jaꞌviduvat nu̱jom pa̱n joma jatyeꞌe je̱ israeejlit jayu. Je̱ Jesucristo, je̱ nazarétit jayu, je̱ꞌe̱ juuꞌ miitseꞌe myakjacryuuzpe̱jtju̱du je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam yakjoojntykpa̱jkjinuva, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ kutojku̱n du̱yajk je̱tseꞌe veꞌem ya̱ ma̱jin yaktún.
10 i boro iti na’atube atao, kwa naatu sabuw tutufin etei Israel wanawanan kwama’am kwataso’ob, orot boun iti namaim biyan tutufin etei igewasin ebatabat, i Jesu Keriso Nazareth mowan kwabai onaf afe’en kwa’asabun naatu morobone God bora’ah maiye mimisir i wabinamaim iti orot yawas.
11 Veꞌem xa miitseꞌe xtonda ax joꞌn je̱ po̱jtspata̱jk juuꞌ veꞌe du̱maso̱o̱ktu toꞌk je̱ o̱y tsaaj ku̱xeꞌe du̱ko̱ꞌo̱yjaꞌvidi. Ax u̱xꞌo̱o̱k tseꞌe je̱ o̱y tsaaj yakpu̱u̱jm joma veꞌe du̱nu̱vinko̱pkiku̱x je̱ ma̱ja̱ tsapta̱kpa̱ts. Veꞌem tseꞌe xtonda ku̱xeꞌe xko̱ꞌo̱yjávada je̱ Jesucristo, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam pya̱a̱m je̱tseꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxnit nu̱jom juuꞌ jaty.
11 Iti orot isan Bukamaim hikirum hio,
12 Je̱ Jesuusji tseꞌe o̱ꞌyixjup je̱tseꞌe xmo̱ꞌyumdat je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp. Ni pa̱na xa veꞌe je̱ Nteꞌyam jadoꞌk du̱katuknu̱vana yaja tsajp paꞌtki je̱tseꞌe je̱ ntó̱kinam xtuknu̱vaatsumdat ―jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Pedro vyaajñ.
12 Yawas boro men yait ta biyanamaim tanatita’ur, anayabin tafaram tutufin wanawanan men yait ta wabin nati na’atube ema’ama boro imaim niyawasitamih.”
13 Ku veꞌe du̱ꞌixti je̱ts ma̱kk aaj ma̱kk jo̱o̱teꞌe je̱ Pedro ma̱a̱t je̱ Juan kyo̱tsta, je̱tseꞌe du̱nu̱jaꞌvidi je̱ts kaꞌa veꞌe yꞌixpú̱kada, atu̱va ato̱ki tseꞌe tyuntaandi. Vanꞌit tseꞌe je̱ nu̱jaꞌvin du̱pa̱jkti je̱ts je̱ꞌe̱da veꞌe je̱ Jesús du̱ma̱a̱tvíttu.
13 Naatu Peter John hairi hibitafofor hi’itin ana veya hi’inanih iti orot i kirumatih, orot maiyow bar ma’anih, naatu hifofofor men kafaita, imaibo hi’inanih hiso’ob iti orot i Jesu bairi hima hireremor.
14 Je̱mpa tseꞌe vyeꞌniva je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe je̱ tyek du̱katukyo̱ꞌyp yꞌijt, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe du̱ko̱o̱ꞌkmutaayvaattini pa̱n vintso̱ veꞌe ku̱du̱nu̱vampe̱jtti.
14 Naatu iban maiye orot hibiyawas i bairi hibatabat hi’i’itin hai tur etei sawar.
15 Vanꞌit tseꞌe yakke̱jxpítsumdi je̱tseꞌe aje̱ꞌe̱jyji tyaandi je̱tseꞌe du̱ko̱jtsmóktat.
15 Imih hi’uwih Kaniser hai efan hihamiy ufun hitit naatu i taiyuwih hibabatiyih ef hinuwet hio.
16 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe ñavyaajnjidi vimpit atu̱j:
16 “Abisa boro tanasinaf iti orot isah? Sabuw etei Jerusalem wanawananamaim tama’am hiso’ob iti sawar gagamin ta hisinaf, naatu it boro men karam tanibun wa’irimih.
17 Vaꞌan tseꞌe du̱ꞌatsa̱ꞌkimda je̱tseꞌe ni pa̱na du̱ko̱o̱ꞌktuknu̱jaꞌvidinit je̱ Jesús jye̱ꞌe̱, veꞌem tseꞌe kyajaaꞌkvaꞌkxtu̱ku̱t ya̱ ayook ―jidu̱ꞌu̱m tseꞌe ñavyaajnjidi.
17 Baise iti sawar tasasar tit sabuw wanawanah run isan, it boro tana’otanih naatu tanimatnuwih iti orot wabinamaim men sabuw hini’obaiyihimih.”
18 Vanꞌit tseꞌe du̱vatso̱o̱vdi je̱tseꞌe du̱tukpavaandi je̱ts ni vintso̱va veꞌe je̱ jayu du̱ko̱o̱ꞌkvaajnjidinit ukpu̱ du̱ko̱o̱ꞌktuknu̱jaꞌvidinit je̱ Jesús jye̱ꞌe̱.
18 Imaibo hi’af maiye hirun naatu hiofafarih Jesu wabinamaim men hinabinan naatu men yait ta hini’obaiy maiye’emih.
19 Ax vanꞌit tseꞌe je̱ Pedro ma̱a̱t je̱ Juan ña̱ꞌmu̱xjidi:
19 Baise Peter, John hairi hi’awar foten hio, “Kwa taiyuw kwafufun kwa’itin, God nanamaim kwa fana anabaib i gewasin o God fanan anabaib i gewasin?
20 Kaꞌa xa veꞌe nvaat je̱ts a̱a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe nkahꞌavánat juuꞌ a̱a̱tseꞌe nꞌix je̱ts juuꞌ a̱a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajx.
20 Aki taiyuwi abistan a’itin naatu anonowar iti tur boro men anihamiy.”
21 Ku veꞌe du̱jaaꞌktoondi vintso̱ veꞌe du̱ꞌatsa̱ꞌa̱gadat, vanꞌit tseꞌe du̱maso̱o̱kti, kaꞌa tseꞌe du̱paatti ti veꞌe tyukkutsaachpaadadap, ku̱x nu̱jomeꞌe je̱ jayu je̱ Nteꞌyam du̱yakmá̱jidi du̱yakjaanchidi je̱ꞌe̱ ka̱jx juuꞌ veꞌe toojnju ko̱jtsju.
21 Obiruwen tur afa hio ufunamaim hibotaitih hin, baikwatutunen ana ef men ta ma’am boro hititih, anayabin sabuw etei’imak abisa mamatar isan God hibobora’ara’ah.
22 Je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe jo̱tka̱daaknu, vu̱jxtkupx joojnt náxyanits je̱ꞌe̱ veꞌe vyeꞌna.
22 Naatu orot nati yayawas ana kwamur i 40 tafanamaim.
23 Ku veꞌe yakmaso̱o̱kti je̱ Pedro ma̱a̱t je̱ Juan, vanꞌit tseꞌe ña̱jkxti joma veꞌe je̱ myujatyooꞌta̱jkta, je̱m tseꞌe du̱tukmumaajntykti vintso̱ veꞌe ña̱ꞌmu̱xjidi je̱ teeꞌta̱jk je̱ vyintsa̱nda ma̱a̱t je̱ israeejlit je̱ myú̱jit jáyuda.
23 Hibobotaitih ufunamaim Peter, John hairi hin hai sabuw biyah firis ukwarih naatu regaregah ai’in mi’itube hi’u’uwih etei hai tur hi’owen.
24 Ku veꞌe du̱ꞌamo̱tunajxti, vanꞌit tseꞌe nu̱jom chapko̱jtsti. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi:
24 Iti hinonowar etei’imak auta’imon yoyobanamaim fanah hibora’ah God isan hio, “Regah fair matuwanin, mar, tafaram naatu riy baimatarenayan, naatu wanawanahimaim sawar etei auman ana baimatarenayan.
25 Myajk mitseꞌe ya̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo tyukko̱jtsnajx je̱ David. Jidu̱ꞌu̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe vyaajñ:
25 Anun kakafiyinamaim a’akir orot, aki uwai David awanamaim eore eo,
26 Nayꞌamojkijidu tseꞌe je̱ naxviijnit yakkutojkpada je̱tseꞌe du̱tsoꞌoxpá̱ktat je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n ma̱a̱t je̱ Cristo.
26 Tafaram ana aiwob baiyow isan teyayabuna,
27 ’Tyú̱vam xa ya̱ꞌa̱ veꞌe juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo kyo̱jts. Navyaatju xa veꞌe je̱ Herodes ma̱a̱t je̱ Poncio Pilato je̱ vyinmaꞌyu̱nda ma̱a̱t je̱ israeejlit jáyuda je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ꞌe̱pta, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱tsoꞌoxpa̱jktu je̱ mvaꞌajts ónu̱k Jesús, juuꞌ mitseꞌe mvinko̱o̱n je̱tseꞌe yakkutojknit.
27 Turobe Herod, Pontius Pilate hairi Ufun Sabuw naatu Israel sabuw bairi iti bar merar gagaminamaim hibobaita’ay o a Roubininenayan orot wabin Jesu, o a’akir wairafin kakafiyin isan hiyakitifuw.
28 Veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱toondi juuꞌ veꞌe mnu̱pa̱a̱jmtki je̱tseꞌe veꞌem tyónju̱t kyó̱tsju̱t.
28 Iti sabuw i marasika o a kok abisa mataramih a fairamaim iyayakitifuw i nonowatin hisinaf emamatar.
29 Ma̱ja̱ Vintsá̱n, amo̱tunaxu̱ toꞌk aaj u̱xyam vintso̱ veꞌe vyaꞌanda je̱ts a̱a̱tseꞌe xꞌatsa̱ꞌa̱gadat. Mo̱o̱yk a̱a̱ts mitseꞌe je̱ ma̱kk aaj je̱ ma̱kk jo̱o̱t je̱ts a̱a̱tseꞌe veꞌem je̱ jayu nvaajnjadat je̱ mka̱ts je̱ mꞌayook kajaꞌvina katsa̱ꞌkina, a̱a̱ts, mits je̱ mmutoompa je̱ mmupa̱jkpa,
29 Naatu boun Regah, aki teo’obiruwi kunowar, aki o a’akir wairafi kwibaisi fair kwiti, saise ana batkikin a tur anabinan.
30 je̱ts a̱a̱tseꞌe mits je̱ mkutojku̱n ka̱jx je̱ paꞌam jayu nyakjo̱tka̱daꞌaktat, je̱ts a̱a̱tseꞌe je̱ mvaꞌajts ónu̱k Jesús je̱ ma̱kkin xmo̱ꞌo̱t je̱ts a̱a̱tseꞌe ntónu̱t je̱ mú̱jit atu̱va je̱ts je̱ ma̱jin.
30 Uma kuru’atayan o a’akir kakafiyin Jesu wabinamaim yawas kwiyafar etit naatu ina’inanen fokarih, baifofofor, kusinaf.”
31 Ku veꞌe chapko̱jtska̱jxti, vanꞌit tseꞌe yꞌojxi je̱m joma veꞌe vye̱ꞌnada. Nu̱jom tseꞌe je̱ Espíritu Santo myo̱o̱jyjidi je̱ ma̱kkin je̱ts je̱ vinmaꞌyu̱n je̱tseꞌe du̱tóndat juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam cha̱jkp, ma̱kk aaj ma̱kk jo̱o̱t tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook du̱ko̱jtsti.
31 Yoyoban hibisawar ufunamaim, efan nati hima’ama’amaim busuruf ibiguw, naatu Anun Kakafiyin iwanih hitafofor hitit hibusuruf God ana tur hibinan.
32 Je̱ nu̱may jayu juuꞌ veꞌe je̱ Jesús du̱jaanchjaꞌvidu, toꞌkji tseꞌe je̱ jyaꞌvinda toꞌkji tseꞌe je̱ vyinmaꞌyu̱nda. Ni pa̱na tseꞌe kyavaꞌañ je̱ts yꞌavintso̱ je̱ꞌe̱ je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱n tii, nu̱jom juuꞌ veꞌe yꞌíxtup jyaye̱jptup, veꞌem tseꞌe du̱jávada je̱ts nu̱jomeꞌe du̱je̱ꞌe̱da.
32 Baitumatumayah hai not naatu dogoroh etei na ta’imon matar. Men yait ta ana sawar akisin nowan rouwamih, baise hai sawar etei hifafarambonen.
33 Je̱ kutojku̱n ma̱a̱t tseꞌe o̱o̱y je̱ kuka̱tsivata̱jk du̱tunꞌavaꞌnidi je̱ts joojntykpa̱jknuva veꞌe je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n Jesús. O̱o̱y tseꞌe je̱ Nteꞌyam tyunkunooꞌkxjada anañu̱joma.
33 Tur Abarayah fair gagamin maiyow iwanih hibat Regah Jesu ana misir maiye hiorerereb, naatu manaw kabeber Godane gagamin maiyow tafahimaim isuwai ra’iy.
34 Kaꞌa veꞌe pa̱n pa̱neꞌe juuꞌ nu̱nkaꞌijtu̱xju̱dup, ku̱x je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ naax ukpu̱ je̱ ta̱jk du̱jaye̱jptup, tyo̱o̱ꞌktupts je̱ꞌe̱ veꞌe
34 Naatu nati kou’ay wanawananamaim men yait ta sawar isan biyababanamih, anayabin sabuw iyab isah me hima’am naatu bar hima’am i hiyateten hitobon kabay hibow hina,
35 je̱tseꞌe je̱ meen je̱ kuka̱tsivata̱jk du̱tukka̱tá̱kada, veꞌem tseꞌe toꞌk jadoꞌk yakma̱ꞌa̱ pa̱n vintso̱ veꞌe juuꞌ kyaꞌijtu̱xjada.
35 tur abarayah nahimaim hiyaraiyen naatu i hibow sabuw hai yababan ana fofoninamaim hifafaramih.
36 Je̱m tseꞌe vyeꞌna toꞌk je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱ Leví je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j, Joseejts je̱ꞌe̱ veꞌe xya̱a̱j, chípreit jayu, Bernabé je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kuká̱tsiva tyijjada. (Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe kya̱tsa̱pítsum je̱ Bernabé, Yakjo̱tꞌamá̱jiva.)
36 Iti na’atube mamatar ana veya baitumatumayan orot ta wabin Joseph Levite ana bowabow orot ta, Cyprus imaim tufuw, naatu tur abarayah wabin ta Barnabas hiwab (anayabin Koufair Ana Orot).
37 Je̱ Bernabé tseꞌe toꞌk viijn je̱ naax du̱to̱o̱ꞌk je̱tseꞌe je̱ meen du̱tukka̱ta̱jki je̱ kuká̱tsivata̱jk.
37 Ana me ya’atait hitubun naatu kabay bai na tur abarayah itih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.