Atos 18
Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs AAI
1 Vanꞌit tseꞌe je̱ Pablo je̱m Atenas cha̱a̱ꞌn je̱tseꞌe ñu̱jkx je̱m coriintovit kyajpu̱n ka̱jxm.
1 Iti ufunamaim Paul Athens ihamiy naatu na Corinth tit.
2 Je̱m tseꞌe du̱ma̱a̱tnavyaatji toꞌk je̱ israeejlit jayu juuꞌ veꞌe Aquila du̱xa̱a̱j. Póntovit jayu je̱ꞌe̱ veꞌe. Nam jeꞌyanumeꞌe je̱ Aquila ma̱a̱t je̱ ñu̱da̱ꞌa̱x Priscila. Je̱m Italia veꞌe pyítsumdi ku̱x je̱ yakkutojkpa Claudio veꞌe du̱pavaan je̱tseꞌe pyítsumdinit je̱m rómait cyiudaaj ka̱jxm nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe israeejlit jayu. O̱jts tseꞌe je̱ Pablo kyuꞌíxjada.
2 Nati’imaim Jew orot wabin Aquila hairi hitar, Aquila i Pontus imaim tufuw baise aawan Priscilla hairi Italy hihamiy hitit, anayabin Caesar Claudius Jew sabuw etei Rome hima’am ia’arih iuwih hitit. Imih Paul na Corinth titit i na Aquila Priscilla hairi inanawanih.
3 Je̱ vit juuꞌ veꞌe yaktukta̱knu̱pa̱a̱mp, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe yakꞌo̱ꞌyidup, je̱ toonkjyam juuꞌ veꞌe je̱ Pablo tyuump. Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱m du̱ma̱a̱ttaandi je̱tseꞌe kijpx je̱ vit du̱yakꞌo̱ꞌyidi.
3 Naatu anayabin i auman i kanawas sakirayan ta, imih ma bairi kanawas hisasakir.
4 Vimpo̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j tseꞌe je̱ Pablo je̱p tsaptu̱jkp ñu̱jkx, je̱p tseꞌe du̱muka̱ts je̱ israeejlit jáyuda je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ꞌe̱pta, veꞌem tseꞌe du̱jaanchjávadat je̱ Jesucristo.
4 Baiyarir Ana Veya mar etei Kou’ay Baremaim tur binan gewasin Jew naatu Greek sabuw yah baikitabirih isan tur yayare.
5 Ku veꞌe je̱ Silas ma̱a̱t je̱ Timoteo cho̱o̱ꞌndi je̱m macedóniait yꞌit jo̱o̱tm je̱tseꞌe jye̱ꞌydi je̱m Corinto, je̱ꞌe̱jyji tseꞌe je̱ Pablo tyukkaꞌamaay je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook, vaꞌajts tseꞌe du̱vaajñja je̱ israeejlit jáyuda je̱ts je̱ Jesús je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Cristo, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam vyinko̱o̱n je̱tseꞌe yakkutojknit.
5 Silas Timothy hairi Masedonia’ane hina hititit ana veya’amaim, Paul ana veya tutufin etei binanumaim eorereb, Jew hai tur eowen, Jesu i God ana Roubinenayan orot.
6 Ku veꞌe je̱ Pablo du̱tsoꞌoxpa̱jkꞌukvaandi je̱tseꞌe du̱vinko̱jtspe̱jtꞌukvaandi, vanꞌit tseꞌe je̱ Pablo je̱ vyit du̱vinxijt je̱tseꞌe je̱ jayu du̱nu̱u̱jmidi:
6 Baise Jew sabuw Paul ana tur hikwahir tur kakafih isan hio ana veya, Paul ana faifuw tafan baibiyon bai fofob rutatab i’uwih eo, “Umamaim rara nama’ama na’at, ana ubar i kwa akis kwanab, ayu au bit i aikisisir. Veya boun ayu i boro Ufun Sabuw isah aninanawanih.”
7 Vanꞌit tseꞌe pyítsum je̱p tsaptu̱jkp je̱tseꞌe ñu̱jkx je̱ja toꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk tya̱kꞌaajy juuꞌ veꞌe Justo du̱xa̱a̱j, toꞌk je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌijt juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱vinjaꞌvip du̱vintsa̱ꞌkip, tun je̱e̱jyji je̱ꞌe̱ veꞌe tsapta̱kpaꞌayi chu̱u̱na.
7 Naatu ihamiyih in Ufun orot ta wabin Titius Justus ana baremaim ma. Iti orot ibo kwafirenayan orot ta, i ana bar i Kou’ay Bar sisibin ma’am.
8 Je̱ Crispo, je̱ tsaptu̱jkpit je̱ ñu̱vintsá̱n, ma̱a̱t nu̱jom je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱p jyu̱u̱mp tyu̱jkp, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱jaanchjaꞌviduva je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n. Jyaanchjaꞌviduva tseꞌe nu̱may je̱ coriintovit jáyuda ku veꞌe du̱ꞌamo̱tunajxti je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook, vanꞌit tseꞌe ña̱pe̱jtti.
8 Orot wabin Krisipas Kou’ay Bar ana orot ukwarin aawan natunatun ana nibur bairi Regah ana tur hinowar hitumatum, na’atube Corinth sabuw moumurih auman hitumatum naatu bapataito hibai.
9 Toꞌk tseꞌe je̱ tsooj vanꞌit je̱ Pablo yakꞌixji je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n, je̱tseꞌe ña̱ꞌmu̱xji:
9 Fai ta Paul ana mimumaim Regah eo, “Paul men inabir baise inabinan, men awa nafot binan inihamiy inama’amih.
10 A̱ts mitseꞌe nꞌixp njayejpp, ni pa̱na veꞌe kyaꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe vintso̱ mtónju̱t. Nu̱may xa ya̱ꞌa̱ veꞌe ya̱ jáyuda juuꞌ a̱tseꞌe xjaanchjávadap yaja kajpu̱n ku̱jx.
10 Anayabin ayu airit tama’am, naatu orot babin ta boro men karam o narab ni’afiy, yabin sabuw maumurih iti bar meraramaim tema’am i ayu au sabuw.”
11 Ax veꞌem tseꞌe je̱ Pablo chu̱u̱ni toꞌk joojnt jagojkm je̱m Corinto je̱tseꞌe o̱o̱y du̱tunjaaꞌktukyakꞌixpa̱jkti je̱ jayu je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook.
11 Basit Paul kwamur ta’imon sumar six nati’imaim ma God ana tur sabuw i’obaibiyih.
12 Yakkutojkp tseꞌe vyeꞌna je̱ Galión je̱m acáyait yꞌit jo̱o̱tm. Vanꞌit tseꞌe je̱ israeejlit jáyuda du̱ko̱jtsmojkti je̱tseꞌe je̱ Pablo du̱tsoꞌoxpá̱ktat, je̱tseꞌe du̱yakna̱jkxti je̱m je̱ yakkutojkpa Galión vyinkojkm.
12 Baise Galio tafaram Akaiya isan bigawan ana veya, Jew etei hita’imon Paul hifatum hibai hin baibatiyenamaim hiyai hio.
13 Vanꞌit tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi je̱ Galión:
13 “Iti orot i esisinaftobon sabuw yah nikitabir aki ai ef naatu ai ofafar hina’astu’ub i hai kokomaim God hinakwafirimih.”
14 Ko̱tsuvaamp tseꞌe je̱ Pablo vyeꞌna ku veꞌe je̱ Galión jidu̱ꞌu̱m du̱nu̱u̱jmi je̱ israeejlit jáyuda:
14 Paul tur omih biwa’an ana veya Galio Jew sabuw isah eo, “Kwa iti orot sawar kakafin tasinaf kwata’itin isan kwatagamigam na’at, ayu boro ata ma a tur atanowar.
15 Ax je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe ku̱xeꞌe xyaktsoꞌoxada je̱ mká̱tsjida je̱ mꞌayookjida je̱ts je̱ mpavaꞌnu̱njida, ko̱jtsꞌó̱yadats amiitsjida; a̱ts, kaꞌats a̱tseꞌe ntituktá̱kat.
15 Baise kwa a gamin ai’itin i tur, wab naatu kwa a ofafar isah kwagamigam, imih nati sawar i kwabai kwan kwa akis kwayabunai, ayu iti sawar i boro men ana butubun.”
16 Vanꞌit tseꞌe yakpavo̱jptini.
16 Naatu baibatiyen bar wanawanan nunih ufun hitit.
17 Vanꞌit tseꞌe nu̱jom juuꞌ veꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱majtstu je̱ Sóstenes, je̱ tsaptu̱jkpit je̱ ñu̱vintsá̱n, je̱tseꞌe je̱ja je̱ Galión vyinkujk du̱vo̱jpti; ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Galión du̱ma̱ja̱pu̱u̱jm.
17 Basit Sosthenes Kou’ay Bar ana ukwarin hirouh hibai hirab baibatiyen bar merar yan. Baise nati hisisinaf Galio men kafa’imo i yababanamih.
18 May xa̱a̱j veꞌe je̱ Pablo je̱m Corinto jyaaꞌkꞌijt. Vanꞌit tseꞌe kyo̱jtskuka̱jxi joma veꞌe je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱tseꞌe ñu̱jkx je̱m Cencrea. Je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe Cencrea vyeꞌna ku veꞌe yakkuke̱e̱ꞌpku̱jx. Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe veꞌem yaktuujn ku̱xeꞌe je̱ vaandu̱k du̱pu̱u̱jm je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t je̱tseꞌe juuꞌ du̱tónu̱t. Ax je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱tseꞌe nu̱java tyánu̱t je̱tseꞌe je̱ vaandu̱k du̱pu̱u̱jm, kaꞌa tseꞌe je̱ vyaajy du̱keeꞌp viꞌnameꞌe du̱kakutyún juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam tyukvinvaꞌni. Vanꞌit tseꞌe tya̱jki je̱m barco jo̱o̱tm je̱tseꞌe ñu̱jkx je̱m siiriait yꞌit jo̱o̱tm. Mya̱a̱tna̱jkxtu veꞌe je̱ Priscila ma̱a̱t je̱ Aquila.
18 Paul Corinthimaim veya moumurihika baitumatumayah bairi hima, imaibo eo tuturih Priscilla, Aquila hairi buwih bairi wa hibai hina Syria hitit. Namih ana veya Sensera imaim aribun mafur anayabin i omatanen ta biwa’an isan.
19 Namvaateꞌe ña̱jkxti, vanꞌit tseꞌe jye̱ꞌydi je̱m éfesovit kyajpu̱n ka̱jxm. Je̱meꞌe tyaandi je̱ Priscila je̱ts je̱ Aquila. Vanꞌit tseꞌe je̱ Pablo ñu̱jkx je̱p tsaptu̱jkp je̱tseꞌe o̱jts du̱ma̱a̱tnakyá̱tsju̱ je̱ israeejlit jáyuda juuꞌ veꞌe je̱p nayꞌamojkijidup.
19 Naatu hina Ephesus hitit imaim Priscilla Aquila hairi ihamiyih. Paul na Kou’ay Bar run Jew bairi baidudur isan.
20 Je̱ꞌe̱ tseꞌe munooꞌkxtkju̱du je̱tseꞌe je̱m du̱jaaꞌkma̱a̱ttándat; ax kaꞌa tseꞌe du̱kuvu̱jk.
20 Naatu hifefeyan hikokok i nati’imaim veya maninaka bairi hitama, baise i aurin veya en imih kwahir.
21 Vanꞌit tseꞌe kyo̱jtskuka̱jxini jidu̱ꞌu̱m:
21 Naatu bihamiyih auman iuwih eo, “God nakokok na’at boro ana matabir isa anan.” Naatu wa bai Ephesus ihamiy in.
22 Ku veꞌe je̱m Cesarea jye̱ꞌy, vanꞌit tseꞌe je̱ Pablo vyimpejt je̱m Jerusalén je̱tseꞌe o̱jts du̱ko̱jtspa̱a̱ꞌkx je̱ utsta je̱ ajchta ma̱a̱t je̱ utsta je̱ tsa̱ꞌa̱da. Vanꞌit tseꞌe kya̱daaky je̱m Antioquía.
22 Na Caesarea titit ana veya na Jerusalem tit, ekaleisia sabuw nati hima’am hai merar yi, imaibo in Antioch tit.
23 Je̱m tseꞌe je̱ it du̱yaknajxy. Vanꞌit tseꞌe ña̱jkxnuva, je̱tseꞌe o̱jts du̱ꞌayo̱ꞌo̱y toꞌk jadoꞌk je̱ it joma veꞌe je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk ñayꞌamókajada je̱m galáciait je̱ts frígiait yꞌit jo̱o̱tmda, je̱tseꞌe o̱jts du̱ko̱jtsmá̱kkada je̱ utsta je̱ ajchta ma̱a̱t je̱ utsta je̱ tsa̱ꞌa̱da juuꞌ veꞌe je̱mda.
23 Nati’imaim veya bai’ab na’atube ma’am ufunamaim ihamiyih, i na Galasia, Firigia imaim run tit bai’ufununayah kaufair itih.
24 Je̱ꞌy tseꞌe je̱m Éfeso toꞌk je̱ israeejlit jayu juuꞌ veꞌe Apolos du̱xa̱a̱j, je̱m Alejandría veꞌe kyukajpu̱na. O̱y kaꞌamaayvats je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌijt je̱ts o̱y tseꞌe du̱nu̱java juuꞌ veꞌe jatyáñ ijtp je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp,
24 Jew orot ta wabin Apollos, ana tafaram Alexandria imaim tufuw, basit nati ana veya’amaim i na Ephesus tit. Iti orot binan isan i ana siwar bai, naatu Buk wanawanan etei i so’ob kwanekwan.
25 ñu̱ꞌixpa̱jkip je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n jye̱ꞌe̱, toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱t tseꞌe je̱ jayu du̱tukꞌix, vaꞌajts tseꞌe je̱ yꞌixpa̱jku̱n du̱pu̱u̱jm je̱ Jesús ka̱jx, ó̱yameꞌe je̱ꞌe̱jyji du̱nu̱java juuꞌ veꞌe je̱ Yakna̱pe̱jtpa Juan tyukkaꞌamaay.
25 Regah ana ef isan i hio’baiy gewas naatu sabuw afa Jesu isan bi’obaiyih, ana itinin i orot so’obayan sawar etei so’ob eo na’atube. Naatu tur abisa eo i men ta sa’ir, baise i ana so’ob i John ana bapataito akisin so’ob.
26 Kajaꞌvina katsa̱ꞌkina tseꞌe je̱ Apolos kya̱jts je̱p tsaptu̱jkp. Ku veꞌe je̱ Priscila je̱ts je̱ Aquila yꞌamo̱tunajxjidi, vanꞌit tseꞌe du̱vo̱o̱vdi je̱m tya̱kꞌamda je̱tseꞌe du̱jaaꞌkko̱jtsvaach je̱ Nteꞌyam jye̱ꞌe̱.
26 Kou’ay Bar wanawanan itafofor binan. Baise Priscilla Aquila hairi nati’imaim hima’am tur hinonowar ufunamaim hibai bairi hin hai bar God ana ef anababatun hikubunabuna gewas nowar.
27 Na̱jkxuvaan tseꞌe je̱ Apolos je̱m acáyait yꞌit jo̱o̱tm. Ku veꞌe je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk du̱nu̱jaꞌvidi, vanꞌit tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi je̱ts o̱y je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe je̱m ña̱jkxu̱t. Vanꞌit tseꞌe du̱nu̱jaꞌyidi je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk juuꞌ veꞌe je̱mda je̱tseꞌe o̱y yakxó̱n du̱kuvá̱ktat. Ku tseꞌe je̱ Apolos je̱m jye̱ꞌy, o̱o̱y tseꞌe du̱tumputa̱jki je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ myaaꞌyu̱n ka̱jx du̱jaanchjaꞌvidup je̱ Jesucristo.
27 Apollos ana not bogaigiwas Akaiya namih binotanot ana veya, tuwahinah koufair hitin naatu fef hikirum auman hitin bai na Akaiya tit, saise bai’ufununayah nati’imaim hima’am ana merar hitay. Na titit ana veya sabuw iyab God ana manaw ana kabeberamaim hina bai’ufununayah himamatar baibais gagamin maiyow itih.
28 O̱o̱y tseꞌe du̱tumputa̱jkidi ku̱x yaknu̱ke̱ꞌxnata̱jkipeꞌe je̱ja nu̱jom je̱ jayu vyinkujk joma veꞌe je̱ israeejlit jayu tyooꞌtó̱kida, kaꞌa tseꞌe pa̱n yꞌo̱ꞌyixjada je̱tseꞌe du̱nu̱nkakuvá̱ktat je̱ts tyú̱vam je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe kyo̱jts, je̱ Kunuuꞌkx Jatyán ka̱jx tseꞌe du̱tukꞌix je̱ts je̱ Jesús je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Cristo, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam vyinko̱o̱n je̱tseꞌe yakkutojknit.
28 Anayabin Jew sabuw hibifufuwen isan bebeyanamaim tur fokarin gam iuwih naatu God ana turamaim kubunabuna hai tur eowen eo, “Turobe Jesu i Roubininenayan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.