Atos 15
Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs AAI
1 Vanꞌit tseꞌe jye̱ꞌydi je̱m Antioquía je̱ yaaꞌtya̱jkta juuꞌ veꞌe je̱m Judea tso̱o̱ꞌndu je̱tseꞌe du̱tukꞌixꞌukvaandi je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi:
1 Orot afa Judea’ane hire hina Antioch hitit baitumatumayah nati’imaim hima’am hi’obaibiyih hio, “Kwa i Moses ana ofafar eo na’atube a’ar mo’oh hina’afuw kwa boro yawas kwanab.”
2 Ax je̱ Pablo ma̱a̱t je̱ Bernabé, je̱ꞌe̱ tseꞌe vaandu je̱ts kaꞌa je̱ꞌe̱ veꞌe veꞌem du̱paaꞌty du̱ꞌake̱e̱ga. Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe ma̱kk du̱ma̱a̱tnakyo̱jtsvintso̱o̱jvjidi. Kaꞌa tseꞌe du̱ko̱jtsꞌo̱ꞌyidi. Vanꞌit tseꞌe yakpa̱a̱mdi je̱ Pablo ma̱a̱t je̱ Bernabé ma̱a̱t je̱ utsta je̱ ajchta juuꞌ veꞌe vyinko̱o̱ndu, je̱tseꞌe ña̱jkxtat je̱m Jerusalén je̱tseꞌe je̱m du̱ko̱jtsꞌó̱yadat, je̱ꞌe̱ veꞌe na̱jkx du̱tukma̱a̱tko̱jtsmókta je̱ kuká̱tsivata̱jk ma̱a̱t je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱nu̱vinténidup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk juuꞌ veꞌe je̱mda.
2 Paul, Barnabas hairi iti bai’obaiyen isan nati orot bairi higam tur manin maiyow hio, basit Paul Barnabas hairi naatu Antioch orot afa na Jerusalem tur abarayah naatu regaregah ai’in bairi iti tur yamutufurin isan hirubinih.
3 Je̱ꞌe̱da veꞌe pake̱jxju̱du je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk pa̱n pa̱n jatyeꞌe nayꞌamojkijidup je̱m Antioquía.
3 Ekaleisia ana kou’ay wanawananamaim iti sabuw hiyafarih hin. Naatu hiremor hina Fonisia naatu Samaria’amaim hi’afuwabon hirabon. Ufun Sabuw mi’itube God hibai hibitumatum isan hai tur hi’owen, naatu baitumatumayah nati’imaim hima’am iti tur hinowar yasisir dogoroh awan karatan.
4 Ku veꞌe je̱ Pablo ma̱a̱t je̱ Bernabé jye̱ꞌydi je̱m Jerusalén, o̱y tseꞌe kyuva̱jkjidi pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱m nayꞌamojkijidup, je̱ꞌe̱ ma̱a̱t tseꞌe vyeꞌniva je̱ kuká̱tsivata̱jk je̱ts je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱nu̱vinténidup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk. Vanꞌit tseꞌe du̱tukmumaajntykti nu̱jom juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam tyoon je̱ꞌe̱ ma̱a̱t.
4 Hina Jerusalem hititit ana veya’amaim, God ana ekaleisia, Tur Abarayah, naatu regaregah ai’in etei nati’imaim hima’am hai merar hiyi. Naatu Paul Barnabas hairi hibinanawan ana veya God isah mi’itube sisinaf hai tur hio’owen.
5 Vanꞌit tseꞌe tyénidi je̱ fariséoda juuꞌ veꞌe du̱jaanchjaꞌvidup je̱ Jesucristo, je̱tseꞌe vyaandi:
5 Baise baitumatumayah afa Pharisee hai kou’ayane himisir hio, “Nati sabuw i boro hai ar kanabih hina’afuw naatu tana’uwih Moses ana ofafar hini’ufunun.”
6 Vanꞌit tseꞌe ñayꞌamojkijidi je̱ kuká̱tsivata̱jk ma̱a̱t pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱nu̱vinténidup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱tseꞌe du̱ko̱jtsmóktat, du̱payo̱ꞌo̱ydat.
6 Tur Abarayah regaregah bairi hina hiku’ay iti baibat nutitiyin isan
7 Jékani tseꞌe du̱ko̱tsta vyeꞌna, vanꞌit tseꞌe je̱ Pedro tyeni, je̱tseꞌe vyaajñ:
7 Manin maiyow hibas inan ufunamaim Peter misir eo, “Taitu baitumatumayah kwa kwaso’ob marasika God ayu kwa wanawanamaim rubinu iti Tur Gewasin Ufun Sabuw isah binan isan, saise i auman iti tur hitanowar naatu hititumatum.”
8 Je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe du̱ꞌixp du̱nu̱jaꞌvip je̱ jayu je̱ jyo̱o̱t je̱ jyaꞌvin, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱vinko̱o̱mpa juuꞌ veꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap, yaknu̱ke̱ꞌxnata̱jki tseꞌe ku veꞌe du̱pa̱a̱jmji je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda je̱ Espíritu Santo, veꞌem ax joꞌn je̱ꞌe̱ veꞌe du̱pu̱u̱jm yam u̱u̱ꞌm njaꞌvin ka̱jxmamda je̱ Espíritu Santo.
8 God orot etei dogoroh i so’ob, imih Anun Kakafiyin it bitit na’atube Ufun Sabuw auman itih, nati’imaim ebi’obaiyit God nati sabuw auman ibasit ebowabow.
9 Tso̱jkju̱duvap xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam, veꞌem ax joꞌn je̱ Nteꞌyam u̱u̱ꞌm xtso̱jkumda joꞌn. Je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ jyaꞌvinda yakvaatsu̱xju̱du ku̱x jyaanchjaꞌvidup je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Jesucristo, veꞌem ax joꞌn u̱u̱ꞌm ya̱ njaꞌvinamda du̱yakvaach ku veꞌe je̱ Jesucristo njaanchjaꞌviꞌukvaꞌnumdi.
9 God it isat esisinaf na’atube i auman isah ef ta’imon esisinaf, anayabin i hai baitumatumamaim dogoroh eyayafur.
10 ¿Ax tya̱jx tseꞌe xꞌixuvaꞌanda joma vaateꞌe je̱ Nteꞌyam juuꞌ du̱kuvu̱k, je̱tseꞌe je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk xtuknu̱jokuvaꞌanda juuꞌ veꞌe ni u̱u̱ꞌma xkaꞌo̱ꞌyixumju̱dup je̱tseꞌe nkutyoꞌnumdat je̱tseꞌe ni je̱ nju̱jpit jáyuvamda kyaꞌo̱ꞌyixjidi je̱tseꞌe ku̱du̱kutyoondi?
10 Naatu boun aisim bit gagamin it uwatanah naatu it men karam tata’abar i kwabai bai’ufununayah tuwabuh kwayara’ah God routobon kwabitin.
11 Je̱ꞌe̱ tseꞌe njaanchjaꞌvimdup je̱ts je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n Jesucristo je̱ myaaꞌyu̱n ka̱jxeꞌe njaye̱jpumda je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp, je̱ts nay je̱ꞌe̱ je̱ myaaꞌyu̱n ka̱jxeꞌe du̱jaye̱jptuvat je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap.
11 En! Baise, manaw kabeber ata Regah Jesu’umaim nan it ta’ita’imon taitumatum tabai biyawasit na’atube ibo hitumatum hibai yawas itih.”
12 Ku veꞌe je̱ Pedro veꞌem vyaajñ, vanꞌit tseꞌe yꞌamo̱ꞌtka̱jxti je̱tseꞌe du̱ꞌamo̱tunajxti ku veꞌe je̱ Bernabé ma̱a̱t je̱ Pablo tyukmumaajntykjidi je̱ mú̱jit nu̱jaꞌvin je̱ts je̱ mú̱jit atu̱va juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam tyoon je̱ꞌe̱ ma̱a̱tta ku veꞌe yꞌo̱tsta je̱m je̱ jayu yꞌit jo̱o̱tmda pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap.
12 Kou’ay nati etei awah fot hima Paul Barnabas hairi God ina’inan fokarih naatu baifofofor mi’itube i wanawanahimaim Ufun Sabuw isah sisinaf i hai tur hiowen hima hinowar.
13 Ku veꞌe kyo̱jtska̱jxti, vanꞌit tseꞌe je̱ Santiago vyaajñ:
13 Hio in sasawar ufunamaim, James misir eo, “Taitu naatu tuwai’inah anao kwananowar!
14 Ta̱ xa veꞌe je̱ Simón Pedro xtukmumaajntykumda vintso̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook yakvaajnjiꞌukvaandi pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap, je̱ Nteꞌyamts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱vinko̱o̱nduva je̱tseꞌe yꞌijttuvat je̱ꞌe̱ je̱ jyayu.
14 Simon iti boun mi’itube God ana naniyan wantoro’ot Ufun Sabuw wanawanahimaim bow i ana sabuw nowan himatar kakaifih isan iti kubuna tanowar.
15 Navyaatjup ya̱ꞌa̱ veꞌe ax joꞌn du̱jatyaandi je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱jatyaandi:
15 Dinab oro’orot hai tur etei iti tur isan i tibasit. Bukamaim iti na’atube eo.
16 Ku xa veꞌe tyónju̱t je̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp,
16 ‘Iti ufunamaim ayu boro ana matabir, Regah eo,
17 Je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱tseꞌe veꞌem ntónu̱t
17 Saise sabuw afa boro ayu hinanuwuhu hinan,
18 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n vyaajñ, juuꞌ veꞌe du̱kutyoomp ti veꞌe kya̱jtsp.
18 Imih Regah eo, iti i marasika eo hinowaraka.’
19 Vanꞌit tseꞌe je̱ Santiago jyaaꞌkvaajñ:
19 “Iti i ayu au not,” James ikofan eo maiye, “Ufun Sabuw God isan temamatabir men tana’otanih.
20 Je̱ꞌe̱jyji veꞌe cha̱jkp je̱tseꞌe nnu̱jaꞌyimdat je̱ts kaꞌa veꞌe du̱ja̱ꞌkxtat je̱ tsuꞌuts juuꞌ veꞌe yaktukvintsa̱ꞌkip juuꞌ veꞌe ka je̱ Nteꞌyamap, kaꞌa veꞌe je̱ ka̱ts du̱tukma̱a̱tjayé̱ptat je̱ yaaꞌy je̱ ta̱ꞌa̱x juuꞌ veꞌe ka pú̱kap jyaye̱jptup, kaꞌa veꞌe du̱ja̱ꞌkxtat je̱ tá̱nu̱k tsuꞌuts juuꞌ veꞌe yuktsumꞌo̱o̱ꞌkp, je̱ts kaꞌa veꞌe du̱ja̱ꞌkxtat je̱ nu̱u̱ꞌpu̱n.
20 Baise nati efanin fef tanakirum hai tur tana’owen, bay sibor hiya’ay biyah eregubagub auman men hinaa, men hina’in tabitabir hiniwa’an kwanekwan, masanuw sikah birabir naatu wanawanah rara auman men hinaa.
21 Ku̱x jé̱mani veꞌe jyé̱jada ka̱kkajpu̱n pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌavaꞌnidup je̱ Moisés je̱ jyatyán, je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ na̱k yaktukvinkó̱tsada je̱p tsaptu̱jkp vimpo̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j.
21 Anayabin Moses ana ofafar i kwamur moumurin maiyow Kou’ay Baremaim Baiyarir Ana Veya mar etei hibiyab hibinan hinonowar.”
22 Vanꞌit tseꞌe je̱ kuka̱tsivata̱jk je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱nu̱vinténidup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk ma̱a̱t nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe nayꞌamojkijidup, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱vinko̱o̱ndu aje̱ꞌe̱jyjida je̱tseꞌe du̱ke̱jxti je̱m Antioquía, je̱tseꞌe du̱ma̱a̱dadat je̱ Pablo ma̱a̱t je̱ Bernabé. Vyinko̱o̱ndu veꞌe je̱ Judas juuꞌ veꞌe du̱xa̱a̱jivap Barsabás, je̱ts je̱ Silas, ñu̱má̱jidup je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk ma̱a̱tta.
22 Imaibo tur abarayah, Regaregah ai’in naatu kirisiyan sabuw bairi hita’imon hai not hibogaigiwas orot afa kou’ayomaim roubinih Paul Barnabas bairi au Antioch baiyafarih isan hio. Basit Judas wabin ta Barsabas, Silas hairi hirubinih, iti orot rou’ab i baitumatumayah hai bonawiyenayah orot gagamih.
23 Je̱ꞌe̱ tseꞌe tyukmuke̱jxidu je̱ na̱k juuꞌ veꞌe jidu̱ꞌu̱m vaamp: “A̱a̱ts, je̱ Nteꞌyam je̱ kyuká̱tsivada je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱nu̱vinténidup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk, ma̱a̱t je̱ utsta je̱ ajchta, máyam a̱a̱tseꞌe je̱ Dios ntuknu̱kex je̱ utsta je̱ ajchta ma̱a̱t je̱ utsta je̱ tsa̱ꞌa̱da juuꞌ veꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap je̱m Antioquía je̱ts je̱m siiriait je̱ts cilíciait yꞌit jo̱o̱tmda.
23 Naatu fef i iti na’atube hikirum hitih hibai hin.
24 Nmo̱tu a̱a̱tseꞌe je̱ ka̱ts je̱ts na̱jkxtu veꞌe je̱m je̱ jayu juuꞌ veꞌe yaja tso̱o̱ꞌndu. Akuja̱a̱xkup je̱ꞌe̱ veꞌe ña̱jkxti, kaꞌats a̱a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe nvintso̱nu̱u̱jmidi. Je̱ꞌe̱ tseꞌe mvinmaꞌyu̱nmo̱o̱jyju̱dup je̱ꞌe̱ ka̱jx juuꞌ veꞌe kyo̱jtstup je̱tseꞌe mko̱jtsjo̱tmootskajada ku veꞌe vyaꞌanda je̱ts tun vinko̱pk je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe myakpa̱a̱jmjadat je̱ ixtaꞌnu̱n je̱tseꞌe xniꞌkxmadat xko̱jmadat je̱tseꞌe je̱ Moisés je̱ pyavaꞌnu̱n xkutyóndat.
24 “Aki tur anowar orot afa aki ai kou’ayane hitit hina hai turamaim abisa hio i kwa anot hikwaris. Naatu nati orot i men kafai aki biyai’ine fair aitih nati tur hibai hinamih.
25 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe ku̱x a̱a̱tseꞌe tu̱nko̱jtsmúk, o̱yts a̱a̱tseꞌe njava je̱ts aꞌa̱a̱tsji veꞌe tu̱nvinká̱n je̱tseꞌe na̱jkx mkuꞌíxjada. Je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱ma̱a̱dadap je̱ Bernabé je̱ts je̱ Pablo, je̱ utsta je̱ ajchta juuꞌ veꞌe o̱o̱y ntuntso̱jkumdup
25 Isan imih aki aru’ay ao aibasit tur abarayah afa arubinih kwa isa abiyafarih. Iti orot i boro ata ofonah Barnabas Paul bairi hinan.
26 je̱tseꞌe ñapya̱a̱jmjidi je̱m kutsa̱ꞌa̱ga jo̱o̱tm je̱ nMa̱ja̱ Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx.
26 Iti orot rou’ab ata Regah Jesu Keriso wabin isan hai yawas etei hikwahir tebowabow.
27 Ax ntuknu̱ke̱jxtup tseꞌe je̱ Judas ma̱a̱t je̱ Silas, je̱ꞌe̱da veꞌe aviinm ahꞌam mvaꞌnu̱xjadap je̱tseꞌe mtukvinjávajadat.
27 Imih Judas Silas hairi kwa isa abiyafarih, i boro hinao kwanowar sawar ta’imon iti fefemaim akikirum na’atube.
28 Yꞌo̱yjaꞌvi xa veꞌe je̱ Espíritu Santo je̱ts veꞌempa a̱a̱ts, je̱ts kaꞌa a̱a̱tseꞌe ntuknu̱jóku̱t je̱ choꞌox je̱ꞌe̱, ya̱ꞌa̱jyji veꞌe cha̱jkp je̱tseꞌe yaktónu̱t:
28 Aki Anun Kakafiyin bairi aibasit men bit gagamin atit kwatab, ofafar iti bai’ufnunin isan aibasit abit sisibinamaim.
29 Kaꞌa tseꞌe xja̱ꞌkxtat juuꞌ veꞌe yaktukvintsa̱ꞌkip juuꞌ veꞌe ka je̱ Nteꞌyamap, kaꞌa tseꞌe xja̱ꞌkxtat je̱ nu̱u̱ꞌpu̱n, kaꞌa tseꞌe xja̱ꞌkxtat je̱ tá̱nu̱k tsuꞌuts juuꞌ veꞌe yuktsumꞌo̱o̱ꞌkp, je̱ts kaꞌa tseꞌe je̱ ka̱ts xtukma̱a̱tjayé̱ptat je̱ yaaꞌy je̱ ta̱ꞌa̱x juuꞌ veꞌe ka pú̱kap mjaye̱jptup. Pa̱n kaꞌa tseꞌe xtonda ya̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱, o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe mtoondup. Dios ma̱a̱teꞌe mtaandini.”
29 Bay wagaburisah hisisibor men kwanaa, for rara auman men kwanaaf for sikah hibir himomorob men kwanaa, naatu in baisesebar kwanekwan i kwanahaiw. Sawar iti ao na’atube kwanasisinaf kwa a ef etei boro namutufor. Gewasinamaim aotuturi, kwanama.”
30 Ku veꞌe yakpake̱jxti, vanꞌit tseꞌe ña̱jkxti je̱m Antioquía. Je̱m tseꞌe du̱yaknayꞌamojkijidi je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱tseꞌe je̱ na̱k du̱tukka̱ta̱jkidi.
30 Orot hiyafarih tur hibai hin Antioch hitit, nati’imaim ekaleisia tutufin etei hi’af ayuwih rou’ay gagamin hibai naatu fef hitih.
31 Ku veꞌe je̱ na̱k du̱tukvinko̱jtsidi je̱ utsta je̱ ajchta ma̱a̱t je̱ utsta je̱ tsa̱ꞌa̱da, o̱o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe tyunxo̱o̱jntkti je̱tseꞌe jyo̱tꞌamá̱jidi.
31 Fef hibai hibiyab ana maramaim dogor wanawanan yasisir awan karatan koufair tur hinonowar isan.
32 Kyo̱jtsnajxtup tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook je̱ Judas ma̱a̱t je̱ Silas, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱ko̱jtsjidup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta may viijn je̱tseꞌe du̱ko̱jtsmá̱kkidi.
32 Judas Silas hairi i God ana dinab oro’orot, imih i tur manih maiyow hima hidudur, baitumatumayah koufair hitih naatu tafah fair hiyai.
33 Ku veꞌe je̱ it ñajxy, vanꞌit tseꞌe je̱ utsta je̱ ajchta yakmaso̱o̱ktini je̱tseꞌe vyimpijttinit je̱m Jerusalén, veꞌem tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi je̱ts máyameꞌe je̱ Dios du̱mo̱ꞌo̱dat je̱ utsta je̱ ajchta ma̱a̱t je̱ utsta je̱ tsa̱ꞌa̱da juuꞌ veꞌe je̱mda.
33 Fur bai’ab na’atube hima’am ufunamaim himisir taih tuwah tufuwamaim hio tuturih naatu sabuw iyab hibiyafarih isah himatabir maiye hin.
34 Ax je̱ Silas, je̱m Antioquíaji tseꞌe tyaajñ ma̱a̱t je̱ Pablo je̱ts je̱ Bernabé.
34 Baise Silas nati’imaim ana not bogaigiwas iban ma maiye.
35 Je̱m tseꞌe je̱ jayu du̱tukꞌixti du̱tukkaꞌamaaydi je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook, nu̱may tseꞌe juuꞌ veꞌe veꞌem tukputa̱jkijidu, je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook du̱tukꞌíxtuva.
35 Naatu Paul Barnabas hairi Antioch imaim mar kafai hima, naatu baitumatumayah afa nati’imaim bairi sabuw afa hi’obaibiyih naatu Regah ana tur gewasin hibinan hiremor.
36 Jaaꞌknajx tseꞌe je̱ it. Vanꞌit tseꞌe je̱ Pablo du̱nu̱u̱jmi je̱ Bernabé:
36 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Barnabas isan eo, “It boro tanamatabir maiye bar merar etei taituwat tema’ama’amaim tanarun tanatit taninanawanih, Regah ana tur nati’imaim tabibinan tana’itin sabuw basit tema’am.
37 Cho̱jkts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Bernabé je̱tseꞌe du̱ma̱a̱dat je̱ Juan juuꞌ veꞌe du̱xa̱a̱jivap Marcos;
37 Nati ana veya Barnabas i kok John Mark tab bairi hitan.
38 ax kaꞌa tseꞌe je̱ Pablo du̱ꞌo̱yjava je̱tseꞌe du̱ma̱a̱dadat ku̱x maso̱o̱kjidinu veꞌe je̱m Panfilia je̱ts kaꞌa veꞌe yꞌukputa̱jkijidini.
38 Baise Paul i men kok boro John Mark hitab bairi hitan, anayabin i men bairi hima hai bowabow hibow in yomanin hisawarimih, baise i Pamfilia imaim ihamiyih matabir maiye.
39 Kaꞌa tseꞌe du̱ko̱jtsꞌo̱ꞌyidi, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe ka̱kje̱ꞌe̱ je̱ tyooꞌ du̱pa̱jkti. Je̱ Bernabé, mya̱a̱tna̱jkxts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Juan Marcos je̱tseꞌe je̱m barco jo̱o̱tm ña̱jkxti je̱m Chipre;
39 Nati’imaim Barnabas Paul hairi higam tur fokarih hio, naatu hairi hikusib Barnabas Mark bai hairi wa hibai au Cyprus hin.
40 je̱ Pablo, je̱ Sílasts je̱ꞌe̱ veꞌe vyo̱o̱v. Ku veꞌe je̱ utsta je̱ ajchta du̱munooꞌkxtkti je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n je̱tseꞌe du̱yakꞌítu̱t je̱ myaaꞌyu̱n ma̱a̱t, vanꞌit tseꞌe je̱ Pablo ma̱a̱t je̱ Silas cho̱o̱ꞌndi,
40 Paul Silas rubin bai naatu tafaram bihamiy ana veya, baitumatumayah orot rou’ab hibuwih higegewasinih Regah ana manaw ana kabeber wanawanan hiyari’iyih takaifih isan.
41 je̱meꞌe ña̱jkxti siiriait je̱ts cilíciait yꞌit jo̱o̱tmda. Je̱m tseꞌe je̱ Pablo je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk du̱ko̱jtsmá̱kki.
41 Basit Paul misir Syria naatu Silisia wanawanahimaim run remor ekaleisia koufair itih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.