1 Coríntios 15
Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs AAI
1 Utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, u̱xyamts a̱tseꞌe ntsa̱k je̱tseꞌe xjaaꞌmyé̱tstat je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook juuꞌ a̱ts miitseꞌe nko̱jtsjidu, je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe mkuva̱jktu je̱tseꞌe myakꞌítjada ma̱kk aaj ma̱kk jo̱o̱t toꞌk muk je̱ Cristo ma̱a̱t.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook ka̱jxpa tseꞌe xjaye̱pta je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp pa̱n mpana̱jkxtupeꞌe juuꞌ a̱ts miitseꞌe nko̱jtsjidu; ku̱x pa̱n mmaso̱o̱ktup xa veꞌe, ni vinxu̱pa tseꞌe mkatoꞌnu̱xjadat juuꞌ veꞌe mjaanchjaꞌvidup.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Juuꞌ xa veꞌe du̱nu̱vinko̱pkika̱jxp je̱ ixpa̱jku̱n juuꞌ a̱tseꞌe yakmo̱o̱y je̱ts a̱ts miitseꞌe nvaajnjidi, ya̱ꞌa̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe: Xkuꞌo̱o̱ꞌkimdu veꞌe je̱ Cristo u̱u̱ꞌm je̱ nto̱kin ka̱jxamda, veꞌem ax joꞌn je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ.
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 Naxta̱jkits je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe jyoojntykpa̱jknuva kutoojk xa̱a̱j, veꞌem ax joꞌn vyaampa je̱ Kunuuꞌkx Jatyán.
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Naajknu̱ke̱ꞌxnata̱jkijuts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ja je̱ Pedro vyinkujk je̱ts u̱xꞌo̱o̱k je̱ja je̱ kuká̱tsiva vyinkujktava.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 U̱xꞌo̱o̱k tseꞌe ñaajknu̱ke̱ꞌxnata̱jkiji je̱ja je̱ uts je̱ ajch je̱ts je̱ uts je̱ tsa̱ꞌa̱ vyinkujkta juuꞌ veꞌe nu̱mugo̱o̱xk mó̱kupx naxy ijttu. Nu̱mayts je̱ꞌe̱ veꞌe jyaaꞌkjoojntykadana, ó̱yameꞌe je̱m juuꞌ veꞌe tu̱yꞌo̱o̱ꞌktini.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 U̱xꞌo̱o̱k tseꞌe je̱ja je̱ Santiago vyinkujk ñaajknu̱ke̱ꞌxnata̱jkiji, vanꞌit tseꞌe je̱ja anañu̱joma je̱ kuka̱tsivata̱jk vyinkujkta.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Tun u̱xꞌo̱o̱kani tseꞌe je̱ja a̱ts nvinkujk ñaajknu̱ke̱ꞌxnata̱jkijuva, ó̱yam a̱tseꞌe nꞌit ax joꞌn toꞌk je̱ piꞌk maax ónu̱k juuꞌ veꞌe tun toꞌmayji ke̱ꞌxp ku veꞌe kyapo̱ꞌo̱paaꞌtyna.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 A̱ts xa veꞌe je̱ kuká̱tsiva juuꞌ veꞌe du̱nu̱piꞌkika̱jxp, ni je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe nkavinmachju̱ je̱ts a̱tseꞌe nyaktíju̱t kuká̱tsiva, je̱ꞌe̱ ka̱jx ku a̱tseꞌe njomtuujn ntituujn je̱ Nteꞌyam je̱ jyáyuda.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Ax je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe juuꞌam a̱ts je̱ ma̱ja̱ maaꞌyu̱n ka̱jx juuꞌ a̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam xtoojnji. Ax je̱ ma̱ja̱ maaꞌyu̱n juuꞌ a̱tseꞌe xtoojnji, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe ko̱o̱jyji vyinto̱ki. Nu̱yojkts a̱tseꞌe tu̱ntún je̱ts ni kaꞌa veꞌe nu̱toꞌk je̱ viijnk kuká̱tsiva; ó̱yam xa a̱tseꞌe viinm je̱ꞌe̱ tu̱nkatún, je̱ Nteꞌyamts je̱ꞌe̱ veꞌe tu̱du̱tún je̱ myaaꞌyu̱n ka̱jx.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe vyinko̱pka pa̱n a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ntuump uk pa̱n je̱ viijnk kuká̱tsiva je̱ꞌe̱ veꞌe du̱toondup, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ a̱a̱tseꞌe nꞌavaꞌnip, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ miitseꞌe mjaanchjaꞌvidup.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Ax pa̱n je̱ꞌe̱ts a̱a̱tseꞌe nꞌavaꞌnip je̱ts joojntykpa̱jknuva veꞌe je̱ Cristo ku veꞌe yꞌukꞌa̱a̱ꞌk, ¿vintso̱ts miitseꞌe je̱mda juuꞌ veꞌe vaandup je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk yꞌukjoojntykpa̱jktinuvat?
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Ku̱x pa̱n tyú̱vam je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk yꞌukjoojntykpa̱jktinuvat, kaꞌa tseꞌe je̱ Cristo ku̱jyoojntykpa̱jknuva.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Je̱ts pa̱n kaꞌa tseꞌe je̱ Cristo ku̱jyoojntykpa̱jknuva, kaꞌa tseꞌe tyun je̱ ka̱ts juuꞌ a̱a̱tseꞌe nꞌavaꞌnip, nay kaꞌa tseꞌe tyoompa juuꞌ miitseꞌe mjaanchjaꞌvidup.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Pa̱n kaꞌa xa veꞌe je̱ Cristo ku̱jyoojntykpa̱jknuva, taayts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n juuꞌ a̱a̱tseꞌe mpu̱u̱mp, je̱ꞌe̱ ka̱jx ku a̱a̱tseꞌe nvaꞌañ je̱ts je̱ Nteꞌyameꞌe du̱yakjoojntykpa̱jknuva je̱ Cristo. Ku̱x pa̱n taayts je̱ꞌe̱ veꞌe ku̱yꞌit je̱ts joojntykpa̱jktinuvapeꞌe je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk, taayvats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ts je̱ Nteꞌyameꞌe du̱yakjoojntykpa̱jknuva je̱ Cristo.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Pa̱n kaꞌa xa veꞌe jyoojntykpa̱jktinuvat je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk, kaꞌava tseꞌe je̱ Cristo ku̱jyoojntykpa̱jknuva;
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 je̱ts pa̱n kaꞌa veꞌe je̱ Cristo ku̱jyoojntykpa̱jknuva, ni vinxu̱pa tseꞌe je̱ xyu̱p mkatoꞌnu̱xjada ku veꞌe je̱ Cristo xjaanchjávada, je̱p tseꞌe to̱kin ja̱a̱tp je̱ xyu̱p mjaaꞌkꞌítta.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 Nay veꞌempa tseꞌe, pa̱n pa̱n jatyeꞌe toꞌk muk ijttu je̱ Cristo ma̱a̱t je̱tseꞌe yꞌo̱o̱ꞌktini, ku̱vyintó̱kidits je̱ꞌe̱ veꞌeda.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Pa̱n je̱ꞌe̱jyji tseꞌe ku̱tyún je̱ aꞌixꞌijtu̱n juuꞌ veꞌe njaye̱jpumdup je̱ Cristo ka̱jx ku veꞌe njoojntykimda yaja naxviijn, tun nu̱yojk ayo̱o̱va tseꞌe u̱u̱ꞌm ya̱ njo̱o̱tamda je̱ts ni kaꞌa veꞌe pa̱n viijnk jayu.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Ax je̱ Cristo, joojntykpa̱jknuvats je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱ꞌe̱ tseꞌe mutooꞌva̱jkp joojntykpa̱jk ku veꞌe yꞌukꞌa̱a̱ꞌk, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn juuꞌ veꞌe ta̱ꞌmitooꞌva̱jkp.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Veꞌem ax joꞌn je̱ o̱o̱ꞌku̱n jye̱ji je̱ꞌe̱ ka̱jx juuꞌ veꞌe toꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk tyoon, nay veꞌempa tseꞌe je̱ jayu jyoojntykpa̱jktinuvat je̱ꞌe̱ ka̱jx juuꞌ veꞌe jadoꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk tyoon.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Je̱ts veꞌem ax joꞌn anañu̱joma je̱ jayu yꞌo̱o̱ꞌkta ku̱xeꞌe je̱ Adán je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j yꞌitta, nay veꞌempa tseꞌe anañu̱joma je̱ jayu jyoojntykpa̱jktinuvat je̱ Cristo ka̱jx.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Ax kaꞌa tseꞌe nu̱jom jyoojntykpa̱jktinuvat toꞌk naxji, je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn tyukka̱daꞌakjada: tooꞌva̱jkpeꞌe je̱ Cristo jyoojntykpa̱jknuva ax joꞌn juuꞌ veꞌe ta̱ꞌmitooꞌva̱jkp, je̱ts ku veꞌe je̱ Cristo myiinnuvat, vanꞌit tseꞌe jyoojntykpa̱jktinuvat pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Cristo je̱ jyayu.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Ku veꞌe tun u̱xꞌo̱o̱kani, vanꞌit tseꞌe je̱ Cristo du̱tukka̱tá̱kat je̱ kutojku̱n je̱ Dios Teeꞌ, tá̱vani tseꞌe du̱yakvinto̱kika̱jxni vyeꞌna nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱tsoꞌoxpa̱jktup.
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 Ku̱x vinko̱pk je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe je̱ Cristo yakkutóku̱t vanꞌit paat ku veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yakvintó̱kinit pa̱n pa̱n jatyeꞌe tsoꞌoxpa̱jkju̱dup.
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Ax je̱ tsoꞌoxpa̱jkpa juuꞌ veꞌe tun u̱xꞌo̱o̱kani kutó̱kinup, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ o̱o̱ꞌku̱n, ku̱x kaꞌa veꞌe je̱ jayu vanꞌit yꞌukꞌo̱o̱ꞌktinit.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Ku̱x veꞌemeꞌe je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ je̱ts je̱ Nteꞌyameꞌe du̱pa̱a̱mnup nu̱jom juuꞌ jaty je̱p je̱ Cristo kya̱ꞌp pyaꞌtkup. Ax ku tseꞌe vyaꞌañ je̱ts nu̱jomeꞌe du̱pa̱a̱mnit je̱p je̱ Cristo kya̱ꞌp pyaꞌtkup, vaꞌajts tseꞌe yakvinmo̱tu je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ Nteꞌyam viinm yakpá̱mu̱t je̱p je̱ Cristo kya̱ꞌp pyaꞌtkup, ku̱x je̱ꞌe̱ je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe pa̱ꞌmu̱xjinup nu̱jom juuꞌ jaty je̱p je̱ Cristo kya̱ꞌp pyaꞌtkup.
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Ax ku tseꞌe tá̱vani nu̱jom juuꞌ jaty tyañ vyeꞌna je̱p je̱ Cristo kya̱ꞌp pyaꞌtkup, vanꞌit tseꞌe je̱ꞌe̱, je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌOnu̱k, ñapyá̱mju̱t je̱p je̱ Nteꞌyam kya̱ꞌp pyaꞌtkup, ax veꞌem tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱nu̱ma̱jika̱jxnit du̱nu̱jaanchika̱jxnit nu̱jom juuꞌ jaty.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Jadoꞌk viijn, je̱m xa veꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kuna̱pe̱jtidup je̱ jayu pa̱n pa̱n jatyeꞌe o̱o̱ꞌktu jaña̱pe̱t. ¿Tya̱jxts je̱ꞌe̱ veꞌe veꞌem du̱tonda pa̱n kaꞌa veꞌe du̱jaanchjávada je̱ts joojntykpa̱jktinuvapeꞌe jadoꞌk nax?
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 ¿Ukpu̱ tya̱jxts a̱tseꞌe jó̱vum xa̱a̱j nmaajkꞌítju̱ je̱m je̱ o̱o̱ꞌku̱n yꞌam kya̱ꞌm pa̱n kaꞌa a̱tseꞌe ti o̱ꞌyin nꞌukꞌaꞌixni?
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, veꞌem ax joꞌn a̱tseꞌe nxo̱o̱ndu̱k miits ka̱jxta ku̱xeꞌe xjaanchjávada je̱ nMa̱ja̱ Vintsá̱namda Cristo Jesús, tyú̱vamts a̱tseꞌe nvaꞌañ je̱ts jó̱vum xa̱a̱j a̱tseꞌe nꞌit je̱m je̱ o̱o̱ꞌku̱n yꞌam kya̱ꞌm.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 ¿Tits a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe xtoojnjip ku a̱tseꞌe nmuteni je̱ muꞌuk jayu juuꞌ a̱tseꞌe xtsoꞌoxpa̱jktu yaja éfesovit kyajpu̱n ku̱jx ku a̱tseꞌe nꞌavaꞌni je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook? Pa̱n tyú̱vam xa veꞌe ku̱yꞌit je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk yꞌukjoojntykpa̱jktinuvat, ó̱yvats je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe vaandup: “Vaꞌan tseꞌe du̱kaꞌyumda du̱ꞌookumda ku̱x tso̱jkeꞌe nꞌo̱o̱ꞌkumdinit.”
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Kaꞌa tseꞌe mnamyaso̱ꞌo̱kjadat je̱tseꞌe je̱ jayu mvinꞌa̱a̱ꞌnjadat. Tyú̱vam xa je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe vaandup: “Je̱ ko̱ꞌo̱y mujatyooꞌ tseꞌe du̱yakmaꞌtp je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱toomp je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱.”
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Vijta ke̱jta, maso̱o̱ktini je̱ mko̱ꞌo̱y joojntykinda, ku̱x je̱m miitseꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kaꞌíxada. Miits je̱ mtso̱ꞌo̱tyoꞌnu̱n ka̱jxta xa a̱ts ya̱ꞌa̱ veꞌe veꞌem nka̱ts.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Je̱m xa nꞌiteꞌe juuꞌ veꞌe du̱ꞌamo̱tutú̱vap: “¿Vintso̱seꞌe jyoojntykpa̱jktinuvat je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk? ¿Vintso̱seꞌe yꞌíxuvat je̱ ñiꞌkxta je̱ kyo̱pkta?”
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Jidu̱ꞌu̱mts a̱tseꞌe nꞌatsa̱v: ¡Jayu juuꞌ veꞌe o̱y juuꞌ du̱kapayo̱ꞌyp! Ku xa veꞌe je̱ ta̱a̱mt yakniꞌip ukpu̱ yakvu̱j, vintó̱kiyupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ta̱a̱mt je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk ku veꞌe myux.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 Juuꞌ xa veꞌe yakniipp juuꞌ xa veꞌe yakva̱jp, ka je̱ ojts aajyapts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe u̱xꞌo̱o̱k jé̱jap, je̱ ta̱a̱mteꞌe juuꞌ veꞌe yakniipp juuꞌ veꞌe yakva̱jp, je̱ trigo ta̱a̱mt ukpu̱ je̱ viijnk ta̱a̱mt.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Vanꞌit tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yakyeeꞌk je̱ ta̱a̱mt pa̱n vintso̱ veꞌe du̱tsa̱k, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱mo̱o̱yp je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk pa̱n vintso̱ veꞌe tyukka̱daꞌakyju̱.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Kaꞌa xa veꞌe veꞌem je̱ jayu je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk ax joꞌn je̱ naxvinyo̱ꞌyva tá̱nu̱k jye̱ꞌe̱, kaꞌa tseꞌe veꞌem je̱ naxvinyo̱ꞌyva tá̱nu̱k je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk ax joꞌn je̱ je̱yyva tá̱nu̱k jye̱ꞌe̱, kaꞌa tseꞌe veꞌem je̱ je̱yyva tá̱nu̱k je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk ax joꞌn je̱ ajkx jye̱ꞌe̱, tum tiktspeꞌe je̱ ñiꞌkxta je̱ kyo̱pkta.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Nay veꞌempa tseꞌe jyé̱jiva juuꞌ jatyeꞌe ijttup je̱m tsajviinm je̱tseꞌe jyé̱jiva je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk juuꞌ jatyeꞌe yaja naxviijn. Ax kaꞌa tseꞌe yꞌakijpxa je̱ chojin juuꞌ jatyeꞌe ijttup je̱m tsajviinm je̱ts je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk je̱ chojin juuꞌ jatyeꞌe yaja naxviijn.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Kaꞌa tseꞌe yꞌakijpxada je̱ chojin je̱ aampa xa̱a̱j je̱ tya̱ꞌkxu̱n ma̱a̱t je̱ aampa po̱ꞌo̱ je̱ tya̱ꞌkxu̱n ukpu̱ je̱ maatsa je̱ tya̱ꞌkxu̱n, ni kaꞌa tseꞌe yꞌakijpxada je̱ chojin je̱ maatsa je̱ tya̱ꞌkxu̱nda, tum tíktstupeꞌe toꞌk jadoꞌk je̱ tya̱ꞌkxu̱n je̱ chojin.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Nay veꞌempa u̱u̱ꞌmda, ku veꞌe njoojntykpa̱jkumdinuvat jadoꞌk nax, kaꞌa tseꞌe yꞌakijpxa je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe njaye̱jpumdinup vanꞌit ax joꞌn ya̱ niꞌkx ya̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe u̱xyam njaye̱jpumdup. Ku xa veꞌe je̱ jayu yꞌa̱a̱ꞌk, pootsnup tseꞌe je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk; ax ku tseꞌe jyoojntykpa̱jknuvat, ni je̱ vinꞌítats je̱ꞌe̱ veꞌe kyo̱o̱ꞌkꞌo̱o̱ꞌknit.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Ku veꞌe je̱ jayu yꞌa̱a̱ꞌk, yakꞌayo̱o̱v tseꞌe ñaxta̱ka; ku tseꞌe jyoojntykpa̱jknuvat, je̱ ma̱jin ma̱a̱t tseꞌe yꞌijtnit. Kaꞌa tseꞌe je̱ ma̱kkin du̱jayep ku veꞌe ñaxta̱ka; ax ku tseꞌe jyoojntykpa̱jknuvat, o̱o̱y tseꞌe je̱ ma̱kkin du̱tunjaye̱jpnit.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Naxta̱jkip xa veꞌe ya̱ nniꞌkxamda ya̱ nkó̱pkamda ku veꞌe nꞌo̱o̱ꞌkumda yaja naxviijn; ax ku tseꞌe njoojntykpa̱jkumdinuvat, kaꞌa tseꞌe je̱ o̱o̱ꞌku̱n xꞌuknu̱miꞌnumdinit. Ku̱x veꞌem ax joꞌn jye̱ja je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe o̱o̱ꞌkp, jé̱jiva tseꞌe je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe ni je̱ vinꞌita ko̱o̱ꞌkꞌo̱o̱ꞌknup.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Veꞌemeꞌe je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ je̱ts je̱ mutoꞌk yaaꞌtya̱jk, je̱ Adán, je̱ Nteꞌyam je̱ꞌe̱ veꞌe du̱yakjoojntykpa̱jk. Ax je̱ꞌe̱ pa̱n u̱xꞌo̱o̱k, je̱ Criistots je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ jayu du̱mo̱o̱yp je̱ joojntykin.
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Ax je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe ni je̱ vinꞌita ko̱o̱ꞌkꞌo̱o̱ꞌknup, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe du̱vintooꞌvá̱ka je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe o̱o̱ꞌkp; je̱ꞌe̱ veꞌe tooꞌva̱jkp je̱ji je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe o̱o̱ꞌkp, vanꞌit tseꞌe je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe ni je̱ vinꞌita ko̱o̱ꞌkꞌo̱o̱ꞌknup.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Je̱ mutoꞌk yaaꞌtya̱jk, naaxts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌijt; je̱ts je̱ jadoꞌk yaaꞌtya̱jk, je̱ Ma̱ja̱ Vintsa̱nts je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱ tsapjo̱o̱tmitts je̱ꞌe̱ veꞌe.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Je̱ ñiꞌkxta je̱ kyo̱pkta pa̱n pa̱n jatyeꞌe yaja naxviijn, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌeda ax joꞌn je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe naax ijt, je̱ts je̱ ñiꞌkxta je̱ kyo̱pkta pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌeda ax joꞌn je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe je̱ tsapjo̱o̱tmit.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Ax veꞌem tseꞌe, veꞌem ax joꞌn nmajxumda je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe naax ijt, nay veꞌempa tseꞌe nnajxumduvat je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe je̱ tsapjo̱o̱tmit.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, veꞌem xa a̱ts miitseꞌe nvaajnjada je̱ts juuꞌ jatyeꞌe pu̱m je̱ tsuꞌuts je̱ts je̱ pajk ma̱a̱t, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe yꞌítu̱t joma veꞌe je̱ Nteꞌyam xa̱ꞌma ka̱jx yakkutuk, kaꞌa xa veꞌe nvaat je̱tseꞌe yꞌítu̱t je̱ꞌe̱ ma̱a̱t juuꞌ veꞌe vintó̱kip je̱ts juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 Ntsa̱jkp xa a̱tseꞌe je̱tseꞌe xnu̱jávadat juuꞌ veꞌe kayaknu̱jaꞌvip yꞌijt. Kaꞌa tseꞌe anañu̱joma nꞌo̱o̱ꞌkumdat, ax nu̱jom tseꞌe ntíktsumdinit,
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 jaty a̱a̱ꞌk, toꞌk vinmiꞌkxtkumji xa je̱ꞌe̱ veꞌe, vanꞌit ku veꞌe xyoꞌoxu̱t je̱ trompeta juuꞌ veꞌe u̱xꞌo̱o̱kani. Xoꞌoxup xa veꞌe je̱ trompeta je̱tseꞌe jyoojntykpa̱jktinuvat je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk, ni je̱ vinꞌita tseꞌe kyo̱o̱ꞌkꞌo̱o̱ꞌktinit; je̱ts u̱u̱ꞌm, xyaktíktsumdinup tseꞌe.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Ku̱x ya̱ niꞌkx ya̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe u̱xyam njaye̱jpumdup, vintó̱kiyupts ya̱ꞌa̱ veꞌe, ya̱ꞌa̱ tseꞌe vimpijtnup niꞌkxu̱ko̱pk juuꞌ veꞌe ni je̱ vinꞌita ko̱o̱ꞌkꞌo̱o̱ꞌknup.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Ax ku tseꞌe ya̱ niꞌkx ya̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe njaye̱jpumdup, juuꞌ veꞌe vintó̱kip je̱tseꞌe yꞌa̱a̱ꞌk, kuts ya̱ꞌa̱ veꞌe tu̱vyimpijtni je̱ niꞌkx je̱ ko̱pk juuꞌ veꞌe ni je̱ vinꞌita ko̱o̱ꞌkvintó̱kinup je̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx yꞌijtnit, vanꞌit tseꞌe tyónju̱t je̱ Kunuuꞌkx Jatyán juuꞌ veꞌe vaamp: “Ta̱ xa veꞌe je̱ o̱o̱ꞌku̱n kyutó̱kini, ta̱ xa je̱ꞌe̱ veꞌe yakꞌama̱a̱daaga.
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 e̱o̱ꞌku̱n, ¿joma tseꞌe yꞌit je̱ mtuktsaachtoꞌnu̱n? ¿Joma tseꞌe yꞌit je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe je̱ jayu xyaktsaachpaaꞌtu̱t?” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌañ.
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 e̱o̱ꞌkp xa veꞌe je̱ jayu je̱ to̱kin ka̱jx, je̱ts je̱ pavaꞌnu̱n ka̱jx tseꞌe je̱ to̱kin je̱ ma̱kkin du̱jayep.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Ax kuka̱jtsja tseꞌe yꞌijtnit je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe xmo̱ꞌyumdup je̱ ma̱a̱daaku̱n je̱ nMa̱ja̱ Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx, ax veꞌem tseꞌe je̱ o̱o̱ꞌku̱n xkahꞌama̱a̱daaguimda.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, juuꞌ a̱tseꞌe o̱o̱y ntuntso̱jktup, pa̱mda tseꞌe je̱ ma̱kk aaj je̱ ma̱kk jo̱o̱t toꞌk muk je̱ Cristo ma̱a̱t, xa̱ꞌma ka̱jx tseꞌe xyaknu̱yókadat vintso̱ veꞌe xmutóndat xmupá̱ktat je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n, ku̱x mnu̱jaꞌvidinup xa miitseꞌe je̱ts je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe mtoondup mko̱jtstup toꞌk muk je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n ma̱a̱t, ka ko̱o̱jyap tseꞌe xtonda xko̱tsta.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.