Lucas 19

Bateli Vavaluna (MPX) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yeisu i na i ulutuk panuwa Yeliko ge ni nosolaa gamwanaa.
1 Entrando em Jericó, Jesus atravessava a cidade.
2 Tau etega iyoho to alana Sakiusa, iya takis ana toahi wali tohouwa etega, ge iya togogomwau.
2 Eis que um homem rico, chamado Zaqueu, chefe dos publicanos,
3 I labose nuwana Yeisu ni kite iya hauna kaba tau, yaa nige bosowaina, kaiwena i kaubwa ge boda i bwata.
3 procurava ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, por ser ele de pequena estatura.
4 Inoke i patalelu houwa boda awoliyaa i na ebwakil alana sikamole i pane ge Yeisu ni kite, kaiwena nasi ni neem to.
4 Então, correndo adiante, subiu num sicômoro a fim de ver Jesus, porque ele havia de passar por ali.
5 Sauga Yeisu i pulivin labi o elana, inoke matana i lihin ge i baek elana i ba, “Sakiusa, etimwawa u lau, kaiwena lan ebe na minaa wam limiya.”
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhando para cima, disse:
6 Inoke sauga o i pani lau, yaka Sakiusa ginebi ge wana yaliyaya Yeisu i ahe hi na wana limiya.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu com alegria.
7 Gamagalau gegewel hi kite inoke hi baaba Yeisu kaiwena hi ba, “Tau ya iyaka i na i minaa togegi etega wana limiya.”
7 Todos os que viram isto murmuravam, dizendo que Jesus tinha se hospedado com um homem pecador.
8 Yaa Sakiusa i talmilil, yaka i baek Babala elana i ba, “Tonowak, no gogomwau na wali inoke nasi awalehina na pek togulagula elal. Ge ebo valila gamagal etega ya kakawe ge wana mani ya ahe likaan, he nasi paesopali na pwamola pasikal.”
8 Zaqueu, por sua vez, se levantou e disse ao Senhor: — Senhor, vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguma coisa de alguém, vou restituir quatro vezes mais.
9 Yeisu i baek elana i ba, “Lan ebe Yehoba limi ya ana heniheni i pwamwalil. He tau ya iya al ge Abalahama tubutubunina etega.
9 Então Jesus lhe disse:
10 He Gamagal Natuna i nem totatayaomal ni loyaagil ge ni pwamwalil.”
10 Porque o Filho do Homem veio buscar e salvar o perdido.
11 Gamagalau heliya iyoho Yeisu wana baaba o hi lalaegan. Yaka i ba vevehe al ge ba gohalibe etega i liwanan elal, kaiwena iyaka Yelusalema i nopakelakelaubwa ge gamagalau hi nuwatu te Yehoba wana abalogugui sauga kekeisi ya abwe ni masal.
11 Ouvindo eles estas coisas, Jesus contou uma parábola, visto estar perto de Jerusalém e lhes parecer que o Reino de Deus havia de manifestar-se imediatamente.
12 I ba, “Towasawasa etega i nana panuwa yayapona elana ge nihi teli iya wana labi ana kin, yaka abwe ni sikalim al.
12 Por isso, Jesus disse:
13 Wana totuwalali ali toto elulutega i yogaagil, yaka maisena ge maisena mani silba handeled maisena ona i pek elal, ge i baek elal i ba, ‘Mani ya nuku patuwalali ana siga na sikalim.’ I ginol ola o, yaka abwe i egon.
13 Chamou dez dos seus servos, confiou-lhes dez minas e disse-lhes: “Negociem até que eu volte.”
14 Yaa wana panuwa gamagaliliyau hi pihigelgel-an, inoke elopapatuna hi patunal hi na panuwa toto i nonoek ge hi ba, ‘Nige nuwama tau ya ni tabwa wama kin.’
14 Mas os seus concidadãos o odiavam e enviaram após ele uma embaixada, dizendo: “Não queremos que este reine sobre nós.”
15 He towasawasa o hi teli iya wana labi ana kin ge i sikal i na wana panuwaa. Sauga i sikal, inoke i ba, ‘Totuwalali bolo valila mani ya pek elal nuku yogaagil nihi nem elau. Nuwau na atena mani ga hi patuwalali ola, ge ana etulan ehila al hi pwawa.’
15 — Quando ele voltou, depois de ter tomado posse do reino, mandou chamar os servos a quem tinha dado o dinheiro, a fim de saber quanto tinham conseguido ganhar em seus negócios.
16 Totuwalali houwan i nok i ba, ‘Tonowak, valila mani silba handeled maisena u pem, he ya patuwalali ge ana etulan handeled paelulutega al ya pwawa.’
16 — O primeiro se apresentou e disse: “Senhor, a sua mina rendeu dez.”
17 Anana i lahe i ba, ‘Owa totuwalali waiwaisana, u ginol bubun. Kaiwena bugul bolo nige ali nuwatu i bwabwata u matahikagil bubunil, he na telewa panuwa ali gewi elulutega nu matahikagil.’
17 O senhor lhe disse: “Muito bem, servo bom! E porque você foi fiel no pouco, terá autoridade sobre dez cidades.”
18 Totuwalali eluwana i nok elana i ba, ‘Tonowak, valila mani silba handeled maisena u pem, he ya patuwalali ge ana etulan handeled panimala panuna al ya pwawa.’
18 — O segundo servo veio e disse: “Senhor, a sua mina rendeu cinco.”
19 Wana tonowak i baek elana i ba, ‘Na telewa panuwa ali gewi nimala panuna nu matahikagil.’
19 A este o senhor disse: “Você terá autoridade sobre cinco cidades.”
20 Yaka totuwalali etegana al i nok elana i ba, ‘Tonowak, valila mani silba handeled maisena u pem, he iya hiwe. Kaliko malelena kekeisi ya ahe ya os ge ya teli hikan.
20 — Então veio outro servo, dizendo: “Senhor, aqui está a sua mina, que eu guardei embrulhada num lenço.
21 Ya lovakunagiwa, kaiwena wam logugui i gasisi. Bugul toto gamagalau getogal hi teli tukan, he u aahe tagilan, ge aanan toto nige u pepel, he u keken ge u papahe wam limiya.’
21 Porque tive medo do senhor, que é homem rigoroso. O senhor retira o que não depositou e colhe o que não semeou.”
22 Wana tonowak i baek elana i ba, ‘Owa totuwalali nanakina, he totom wam baaba ni sikal eliyam ge ni taliwa. U atena ya te no logugui i gasisi ge bugul toto gamagalau getogal hi teli tukan, ya aahe tagilan, ge aanan toto nige ya pepel, ya keken ge ya papahe no limiya.
22 Mas o senhor respondeu: “Servo mau, eu o julgarei usando as suas próprias palavras. Você sabia que eu sou homem rigoroso, que retiro o que não depositei e colho o que não semeei.
23 He binimala nu na no mani nu teli benki elana ge nihi patuwalali, inoke sauga na sikalim ge na ahe pasikal, alona ge ana etulan, toto hi patuwalali ana enona.’
23 Por que você não pôs o meu dinheiro no banco? E, então, na minha vinda, eu o receberia com juros.”
24 Inoke i baek bolo hi talmilila gegelinaa elal i ba, ‘Mani ku ahe eliyana, ge ku pek tau toto wana mani ana bwata silba handeled paelulutega elana.’
24 — E disse aos que estavam ali: “Tirem dele a mina e deem ao que tem as dez.”
25 Hi baek elana hi ba, ‘Tonowak, iya iyaka silba handeled paelulutega i ahe.’
25 Eles ponderaram: “Senhor, ele já tem dez.”
26 Analiya i lahe i ba, ‘Na baewa eliyamiu, henala i gan eliyana, abwe Yehoba ni pek pwabwaya al. Yaa henala nige i gagan eliyana, bwagana toto kekeisi i minaa eliyana, Yehoba abwe ni ahe yoho.
26 Ao que o senhor respondeu: “Pois eu declaro a vocês que a todo o que tem será dado ainda mais; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
27 He bolo hi pihigelgel eliyau ge nige nuwaliya na tabwa wali kin, ku na ku ahel ge ku pwatanim hiwe, inoke nuku tagapaaligal matawa.’”
27 Mas quanto a esses meus inimigos, que não quiseram que eu reinasse sobre eles, tragam-nos aqui e os matem na minha presença.”
28 Yeisu ba gohalibe ya i liwanan haba, inoke i novevehe al ni nok ni na Yelusalema.
28 E, depois de dizer isto, Jesus prosseguia a sua viagem para Jerusalém.
29 Sauga i vin Betepage ge Bedani Oya Olibe awanina labeliyaa, inoke wana tohago eluwa i patunal nihi houwa. I baek elal i ba,
29 E aconteceu que, ao aproximar-se de Betfagé e de Betânia, junto ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois dos seus discípulos,
30 “Nuku nok nuku na awan toto maninilaa, ge sauga nuku ulutuk, donki natuna etega iyahe tei nuku kite hi am hikan, nige sauga etega gamagal etega i heheya pwatanaa. Nuku leke inoke nuku pwatanim te.
30 dizendo-lhes:
31 Ebo gamagal etega ni nelimiu ni ba, ‘Hauna kaiwena donki natuna ku leleke ei?’ nuku baek elana nuku ba, ‘Babala nuwana.’”
31 Se alguém perguntar: “Por que o estão desprendendo?”, respondam assim: “Porque o Senhor precisa dele.”
32 He bolo i patunal hi nok ge hi pwawa i ola ya te Yeisu i baunan elal.
32 E, indo os que foram mandados, acharam tudo conforme Jesus lhes tinha dito.
33 Sauga donki natuna ana sisiu hi lekaleka, yaka tondonki hi nel elal hi ba, “Hauna kaiwena donki natuna ku leleke ei?”
33 Quando eles estavam soltando o jumentinho, os donos do animal disseram: — Por que estão desprendendo o jumentinho?
34 Analiya hi lahe hi ba, “Babala nuwana.”
34 Eles responderam: — Porque o Senhor precisa dele.
35 Inoke donki natuna hi ahe ge hi pwatanik Yeisu elana, yaka ali kaliko hi yao eputetenaa, ge Yeisu hi pamisiyo pwatanaa.
35 Então trouxeram o jumentinho até Jesus e, pondo as suas capas sobre o animal, ajudaram Jesus a montar.
36 I nawanawa ee, yaka gamagalau ali kaliko hi yao kamwasaa.
36 À medida que Jesus avançava, as pessoas estendiam as suas capas no caminho.
37 Sauga i na i vin Oya Olibe ana kela laulau gegelinaa, inoke wana tohago boda bwabwatana nuwaliya i waisi nabi. Ginol yawiyawi gegewena bolo i ginolil ge hi kite hi nuwatuagil, yaka hi telipuna Yehoba hi tobatobal-an analiya i bwata.
37 E, quando Jesus se aproximava da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos começou, com muita alegria, a louvar a Deus em alta voz, por todos os milagres que tinham visto.
38 Hi ba, “Yehoba ni ba muloluan, iya kin i nem Babala alana elana! Yehoba labulabumwa ta awa wasawasa-an, iya ge kila i pamibubun-agila!”
38 Diziam: “Bendito é o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória nas maiores alturas!”
39 Palisi enuna iyoho to boda gamwaliyaa hi baek Yeisu elana hi ba, “Topankite, wam tohago u ba pahenapol nihi mikekei.”
39 Alguns dos fariseus lhe disseram em meio à multidão: — Mestre, repreenda os seus discípulos!
40 Analiya Yeisu i lahe i ba, “Na baewa eliyamiu, ebo nihi mikekei, he nasi pat nihi yogayoga.”
40 Mas Jesus respondeu:
41 Yeisu Yelusalema i nopakelakelaubwa ge sauga matana i nok i kite, inoke baena i kahin
41 Quando Jesus ia chegando a Jerusalém, vendo a cidade, chorou por ela,
42 i ba, “Binimala komiu lan ebe nuku atena te hauna gun bosowaina ni pamibubun-agimiu. Yaa age nige bosowaimiu nuku kite.
42 dizendo:
43 Sauga i nenem abwe ami topihigelgel nihi nem nihi lohaveyan eliyamiu, inoke nihi mipainagimiu, yaka wami abaulutuk ge wami abatagil gegewena nihi mikaukaus-an.
43 Pois virão dias em que os seus inimigos cercarão você de trincheiras e apertarão o cerco por todos os lados;
44 Wami panuwa nihi pasamwalekaleka yaka nige al pat etega ni miminaa abanaa, ge ana tomina nihi tagapapaaligal. Bugul bolo ya nihi masal, kaiwena Yehoba i nem nuwana ni pwamwalimiu, yaa nige ku aatena.”
44 e vão arrasar você e matar todos os seus moradores. Não deixarão pedra sobre pedra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio visitá-la.
45 Yeisu i na i ulutuk Limi Bwabwalena elana, inoke bolo hi lolopalipali i takel.
45 Depois, entrando no templo, Jesus começou a expulsar os que ali vendiam,
46 I baek elal i ba, “Buki Bwabwalena elana Yehoba wana baaba hi lelelian i ba, ‘No limi iya tapwalolo limena’ yaa komiu ku ginol i ola tokaoma wali gol.”
46 dizendo-lhes:
47 Lan maisena ge maisena Yeisu i panpankiti Limi Bwabwalena ana gana gamwanaa. He topowon bwabwatal avaliyau Logugui ana topankite ge panuwa ana tonowakau nuwaliya nihi lol.
47 Diariamente, Jesus ensinava no templo. Os principais sacerdotes, os escribas e os maiorais do povo procuravam tirar-lhe a vida,
48 Yaa nige kamwasa etega bosowailiya nihi pwawa ge eliyana nihi lopaaliga, kaiwena gamagalau gegewel hi mimi lalaegan-an ge nuwaliya i noek wana baaba eliyana.
48 mas não achavam uma forma de fazer isso, porque todo o povo, ao ouvi-lo, era cativado por ele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.