João 7

Yosondúa Mixtec NT (MPM_TBL) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ti yukan ni jikonuu Jesús nɨ ñuu Galilea. Tu ni kuni ya kin kuikonuu ya ñuu Judea, chi jnaꞌan ya, yɨvɨ hebreo yukan, ka kuni kaꞌni da ya.
1 Depois disso, Jesus viajou pela Galileia. Queria ficar longe da Judeia, onde os líderes judeus planejavam sua morte.
2 Kuan kuyajni kɨvɨ ka nasaꞌa yɨvɨ hebreo un viko veꞌe kuii, ti kɨvɨ yukan kuu kɨvɨ ka nukunchuku i veꞌe kuii kachi naa i.
2 Logo, porém, chegou o tempo da celebração judaica chamada Festa das Cabanas,
3 Ti ni ka kachi ñani Jesús jiin ya: ―Vaꞌa ga kiꞌin ra ñuu Judea. Vaꞌa ga ja na kin saꞌa ra ɨɨn jniñu ñaꞌnu yukan ti nava na kandixia ndaa ga yɨvɨ yukan ti na kundikun i roꞌo, ti nava na kuni i naa jniñu saꞌa ra.
3 e os irmãos de Jesus lhe disseram: “Saia daqui e vá à Judeia, onde seus seguidores poderão ver os milagres que realiza.
4 ¿Xi iyo vaꞌa ja saꞌa xeꞌe ra jniñu un nu? Ko nu kuni ra ja na kuni yɨvɨ roꞌo ti na kuantaꞌu i roꞌo, ti kuan saꞌa ɨɨn jniñu ñaꞌnu nuu chitu yɨvɨ un naa i ―ni ka kachi da jiin ya.
4 Você não se tornará famoso escondendo-se dessa forma. Se você pode fazer coisas tão maravilhosas, mostre-se ao mundo!”.
5 Siaꞌan ni ka kaꞌan ñani ya jiin ya, chi ni maa ñani ya tu ka kandixia da ya.
5 Pois nem mesmo seus irmãos criam nele.
6 Yukan ti ni kachi Jesús: ―Ti jaa ga kɨvɨ kiꞌin ri. Ko vaꞌa roꞌo naa ra, chi kuu kinkoyo ra na kɨvɨ ka kuni maa ra,
6 Jesus respondeu: “Agora não é o momento certo de eu ir, mas vocês podem ir a qualquer hora.
7 chi tu ka kuɨtɨ ini yɨvɨ un nuu ra. Ko ruꞌu, chi ka kuɨtɨ ini i ka jito uꞌu i ruꞌu, chi vanua kaꞌan kaji ri nuu i nava kanda i jiin taka jniñu kueꞌe ka saꞌa i.
7 O mundo não pode odiá-los, mas a mim ele odeia, pois eu o acuso de fazer o mal.
8 Kuankoyo viko un naa ra. Ruꞌu tu kiꞌin ri, chi tujaꞌi jaa kɨvɨ ja kuni yɨvɨ kuaꞌa un nau ja kuu ruꞌu. Yukan kuu ja tujaꞌi jaa kɨvɨ ja kiꞌin ri un ―ni kachi ya.
8 Vão vocês. Eu ainda não irei a essa festa, pois meu tempo ainda não chegou”.
9 Siaꞌan ni kaꞌan Jesús jiin da naa da, ti ni kendo ya nuu ñuꞌun ñuu Galilea.
9 Tendo dito isso, permaneceu na Galileia.
10 Kuankoyo ñani Jesús viko un naa da. Yukan na ti sa kuaꞌan maa Jesús suni. Tu ni ka jini yɨvɨ ja kande ya yukan, chi tu ni stuu ya maa ya. Tu ni jaꞌan ya jiin taka ga yɨvɨ Galilea un.
10 Contudo, depois que seus irmãos partiram para a festa, ele também foi, mas em segredo, permanecendo distante dos olhos do público.
11 Ko ka nanduku chaa hebreo ka kuñaꞌnu un maa ya nuu viko un, ti ka kaꞌan da naa da: ―¿Nanu kande chaa yukan nusa? ―kachi da naa da.
11 Os líderes judeus tentavam encontrá-lo na festa e perguntavam se alguém o tinha visto.
12 Ti yɨvɨ kaꞌiin yukan ka ndakuniꞌin xaan i jnuꞌun Jesús. Sava i ka kaꞌan: “Chaa vaꞌa kuu chaa un.” Ko sava ga i ka kaꞌan: “Tuu, chi so xndaꞌu da yoꞌo”, ni ka kachi i.
12 Havia muita discussão a seu respeito entre as multidões. Alguns afirmavam: “Ele é um homem bom”, enquanto outros diziam: “Ele não passa de um impostor, que engana o povo”.
13 Ko so ja tu ka stuu ndijin i jnuꞌun Jesús, chi ka yuꞌu i sa kuɨtɨ ini chaa hebreo ka kuñaꞌnu un.
13 Mas ninguém tinha coragem de falar sobre ele em público, por medo dos líderes judeus.
14 Ja ni kuu sava viko, ti sa ni kenda Jesús, ni kaa ya kuaꞌa ya yuxeꞌe veñuꞌun kaꞌnu un, ti ni kejaꞌa xnaꞌan ya nuu yɨvɨ un naa i.
14 Então, na metade da festa, Jesus subiu ao templo e começou a ensinar.
15 Ti so ka naa ini chaa hebreo ka kuñaꞌnu un, ti ni ka kachi da: ―¿Nasa kuu ja xaan ndichi kaꞌan chaa jaꞌa jnuꞌun un, ti tu ni skuaꞌa da? ―ni ka kachi da naa da.
15 Os judeus que estavam ali ficaram admirados ao ouvi-lo. “Como ele sabe tanto sem ter estudado?”, perguntavam.
16 Ti ni kachi Jesús jiin da: ―Jnuꞌun xndaku ri nuu ra naa ra jaꞌa, ansu ja kuu ini maa ri ti kaꞌan ri.
16 Jesus lhes respondeu: “Minha mensagem não vem de mim mesmo; vem daquele que me enviou.
17 Taka jnuꞌun xnaꞌan ri jaꞌa, ansu jnuꞌun ndoꞌo ini maa ri kuu. Ti nu ka ndiyo ini ra ja siuku ra jniñu kuni Yandios, yukan ti sa nakuni ra ruꞌu, ja kaꞌan ri niña jnuꞌun ni jaꞌa maa Yandios nuu ri, ti tu kaꞌan ri jnuꞌun ja jani ini maa ri.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se meu ensino vem dele ou se falo por mim mesmo.
18 Chi nu na kaꞌan vixi ɨɨn yɨvɨ ja kuu maa i, ti jandaa ni kuu ja nduku i ja na nakuaꞌa yɨvɨ ja yɨñuꞌun nuu i. Ko ruꞌu, chi suꞌva kuni ri ja na nakuaꞌa i ja yɨñuꞌun nuu maa Yandios, chi maa ya ni taji ruꞌu ti ndiso jniñu ri nuu ya. Yukan kuu ja kaꞌan ri niña jnuꞌun ndaa, ti tu jajnaꞌan ini ri xndoñaꞌan ri.
18 Aquele que fala por si mesmo busca sua própria glória, mas quem procura honrar aquele que o enviou diz a verdade, e não mentiras.
19 Ka kaꞌan vixi ra ja Moisés kuu ja ni jaꞌa Ley Yandios nuu ra naa ra. Ti nu jandaa kuu, ¿ndoo kuu ja ni ɨɨn ra tu ka kuni siuku Ley yukan nusa? ¿Xi ndoo kuu ja ka kuni kaꞌni ra ruꞌu, ti ruꞌu kuu ja kaꞌan jnuꞌun Yandios nuu ra naa ra jaꞌa? ―ni kachi ya.
19 Moisés lhes deu a lei, mas nenhum de vocês obedece a ela. Então por que procuram me matar?”.
20 Ti ni ka na ndeokani yɨvɨ un siaꞌan: ―Ja kaꞌan ra siaꞌan va kancha ɨɨn tachi uꞌu jiin ra. ¿Xi nau chaa kuu ja ka kuni kaꞌni roꞌo nu? ―ni ka kachi da.
20 A multidão respondeu: “Você está possuído por demônio! Quem procura matá-lo?”.
21 Ti ni kachi Jesús: ―Ni saꞌa ri ɨɨn jniñu ñaꞌnu ja ni kuu ɨɨn kɨvɨ ndetatu, ti yukan ni kuu ja ni ka jini ra naa ra.
21 Jesus respondeu: “Eu fiz um milagre no sábado, e vocês ficaram admirados.
22 Ni xndoo Moisés ɨɨn jnuꞌun ja na saꞌa ra ɨɨn seña nuu yɨkɨ kuñu suchi yɨɨ kuachi vasu ɨɨn kɨvɨ ndetatu. Ko ansu maa Moisés ni saꞌa yukan, chi undi janaꞌan ga vaji jnuꞌun un ja kuu ley ni jaꞌa Moisés ja kuu kɨvɨ ndetatu. Ti siaꞌan ka siin tu roꞌo naa ra, chi ka saꞌa ra jniñu un vasu ɨɨn kɨvɨ ndetatu.
22 No entanto, vocês também trabalham no sábado quando obedecem à lei da circuncisão que Moisés lhes deu, embora, na verdade, a circuncisão tenha começado com os patriarcas, muito antes da lei de Moisés.
23 Ka siin ra jnuꞌun un naa ra, vasu ɨɨn kɨvɨ ndetatu, chi ka ndiyo ini ra ja siuku ra Ley Moisés. Ko suꞌva ni ka kuɨtɨ ini ra nuu ri ja ni saꞌa ri tajna ɨɨn yɨvɨ kuꞌu ja ni kuu kɨvɨ ndetatu un.
23 Pois, se o tempo certo de circuncidar seu filho cai no sábado, vocês realizam a cerimônia, a fim de não quebrar a lei de Moisés. Então por que ficam indignados comigo pelo fato de eu curar um homem no sábado?
24 Ti siaꞌan ka kankuachi ra sɨkɨ ri naa ra. Ko na kachi ri ja tukaa ga kani ini ra siaꞌan, chi suꞌva kani ini nu ka siuku ndaa yɨvɨ naa i xi tu. Yukan kuu ja koto ma kankuachi ra sɨkɨ yɨvɨ nu tu ka iyo kuachi i ―ni kachi Jesús.
24 Não julguem de acordo com as aparências, mas julguem de maneira justa”.
25 Yukan na ti sava yɨvɨ ñuu Jerusalén un, ka jikajnuꞌun jnaꞌan i: ―¿Ti ansu chaa jaꞌa kuu ja ka nanduku chaa ka kuñaꞌnu un ja kaꞌni da nu?
25 Alguns do povo, que moravam em Jerusalém, começaram a perguntar uns aos outros: “Não é este o homem a quem procuram matar?
26 Ko jaꞌa ni kancha da ti kaꞌan da nuu chitu un, ¿ti ndoo tundo ka saꞌa chaa ka kuñaꞌnu un jiin da nusa? ¿Ndoo tu ka jasɨ da ja kaꞌan chaa jaꞌa? Va xi ka ndoꞌo ini chaa ka kuñaꞌnu un ja maa chaa jaꞌa kuu Cristo ja ni taji Yandios, ja na saꞌa jniñu ñaꞌnu.
26 Aqui está ele, porém, falando em público, e não lhe dizem coisa alguma. Será que nossos líderes acreditam que ele é o Cristo?
27 Ko yoꞌo chi ka jini vaꞌa yo nanu vaji chaa jaꞌa. Ko kɨvɨ na chaa Cristo ti ni ɨɨn yo tu kuni na ichi kii ya ―ni ka kachi yɨvɨ un.
27 Mas como pode ser este homem? Sabemos de onde ele vem. Quando o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é”.
28 Ti yukan ni kaꞌan jaa Jesús nuu ni xnaꞌan ya yuxeꞌe veñuꞌun un, ti ni kachi ya: ―¿Va nu ja ka jini ra nau ja kuu ri nu? ¿Xi ka jani ini ra ja nanu vaji ri xino? Ko ansu vaji ri ti kancha ri ñuyɨvɨ jaꞌa ja so ja kuu ini maa ri. Ti ansu siaꞌan kuu. Chi suꞌva maa Yandios, ni kuu ini ya ja ni taji ya ruꞌu. Ti roꞌo naa ra tu ka jini kuɨtɨ ra nasa kaa Yandios, ti ni tu ka jini ra nasa kaa jniñu saꞌa ya.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em alta voz: “Sim, vocês me conhecem e sabem de onde eu venho. Mas não estou aqui por minha própria conta. Aquele que me enviou é verdadeiro, e vocês não o conhecem.
29 Ko ruꞌu, chi jini vaꞌa ri nasa kaa Yandios, chi vaji ri undi nuu kancha maa ya. Maa ya kuu ja ni taji ruꞌu vaji ri, ti ndiso jniñu ri nuu ya ―ni kachi Jesús nuu yɨvɨ un naa i.
29 Mas eu o conheço, porque venho dele, e ele me enviou a vocês”.
30 Yukan na ti ni ka nduku da nasa jnɨɨ da ya ti chondee da ya vekaa. Ko ni ɨɨn da tu ni kuu jnɨɨ da ya naa da, chi vanuxia tujaꞌi jaa maa kɨvɨ ni kachi maa Yandios ja kuu ya. Tujaꞌi jaa hora ya.
30 Então tentaram prendê-lo, mas ninguém pôs as mãos nele, porque ainda não havia chegado sua hora.
31 Ti kuaꞌa xaan yɨvɨ kaꞌiin yukan ni ka kandixia i ya, ti ni ka kejaꞌa ka kaꞌan i: ―Jandaa ndixia kuu ja chaa jaꞌa kuu Cristo ni taji Yandios ja saꞌa jniñu ñaꞌnu, chi kaꞌan ɨɨn jnuꞌun ja siaꞌan saꞌa Cristo nu na chaa ya. Ti va tu nau ɨnga jniñu saꞌa Cristo ja tu kuu saꞌa chaa jaꞌa ―ni ka kachi yɨvɨ naa i.
31 Muitos entre as multidões no templo creram nele e diziam: “Afinal, alguém espera que o Cristo faça mais sinais do que este homem tem feito?”.
32 Yukan na ti chaa fariseo un jiin sutu ka kuñaꞌnu un, ni ka taji da policía ka ndito veñuꞌun un, ja na kin jnɨɨ da Jesús. Chi ni ka jinisoꞌo chaa fariseo un ja ka jantaꞌu yɨvɨ jnuꞌun kaꞌan ya. Yukan kuu ja ni ka taji da policía ja na jnɨɨ da Jesús.
32 Quando os fariseus ouviram que as multidões sussurravam essas coisas, eles e os principais sacerdotes enviaram guardas do templo para prendê-lo.
33 Ti ni kachi Jesús: ―Jaku ni ga kɨvɨ kuncha ri jiin ra naa ra. Yukan na ti kinoꞌon tuku ri nuu kancha ɨɨn ja ni taji ruꞌu vaji ri.
33 Jesus, porém, lhes disse: “Estarei com vocês só um pouco mais. Então voltarei para aquele que me enviou.
34 Kɨvɨ jña ti nanduku ra ruꞌu, ko tu naniꞌin ra ruꞌu. Ti ni tu kuu jakoyo ra nuu kiꞌin ri ―ni kachi ya.
34 Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão. E não poderão ir para onde eu vou”.
35 Yukan ti chaa hebreo ka kuñaꞌnu un, ni ka kejaꞌa ka jikajnuꞌun jnaꞌan da, ti ka kachi da: ―¿Nachi kiꞌin chaa jaꞌa ja tu kuu naniꞌin yo da nusa? ¿Xi kiꞌin da ɨnga nación nuu kanchuku jnaꞌan yo hebreo jiin yɨvɨ Grecia un nu? ¿Xi kin skuaꞌa da jiin yɨvɨ ñuu jika un nu?
35 Os judeus se perguntavam: “Para onde ele pretende ir? Será que planeja partir e ir aos judeus em outras terras? Talvez até ensine aos gregos!
36 ¿Ti na jnuꞌun kuu ja ni kaꞌan da ja kachi da ja nanduku yo da ti tu naniꞌin yo da, ti ni tu kuu kinkoyo yo nuu kande da un nu? Tu chaku ini yo ndo kuni kaꞌan chaa un ja kaꞌan da siaꞌan ―ni ka kachi da.
36 O que ele quer dizer quando fala: ‘Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão’ e ‘Não poderão ir para onde eu vou’?”.
37 Kɨvɨ ni ndɨꞌɨ viko un ni kuu ɨɨn kɨvɨ kaꞌnu ga, ni jakuɨñɨ Jesús ti ni kaꞌan jaa ya nuu yɨvɨ kaꞌiin yukan, ti ni kachi ya: ―Nu nau roꞌo ka ichi nducha naa ra, ñaꞌan nuu ri jaꞌa ti na kuaꞌa ri nducha koꞌo ra.
37 No último dia, o mais importante da festa, Jesus se levantou e disse em alta voz: “Quem tem sede, venha a mim e beba!
38 Nu nau ɨɨn yɨvɨ na kandixia ruꞌu, jankɨvɨ ga kendoꞌo jnuꞌun ri kiꞌin, chi jankoo ini añu i, ti kuñɨɨ ja kuu saa ni. Kuu ini i nanu ɨɨn yucha kaꞌnu nu jika ni ga nducha ti jankɨvɨ ichi ―ni kachi ya.
38 Pois as Escrituras declaram: ‘Rios de água viva brotarão do interior de quem crer em mim’”.
39 Siaꞌan ni kaꞌan Jesús jnuꞌun sɨkɨ Espíritu Santo, chi ni kachi ya nasa kuu kuncha Espíritu jiin yɨvɨ kandixia maa ya. Ko vanuxia tujaꞌi chaa Espíritu Santo, chi tujaꞌi ndaa maa Jesús andɨvɨ nuu nduñaꞌnu ya. Yukan kuu ja tujaꞌi chaa Espíritu Santo ja kuncha ya jiin yɨvɨ naa i.
39 Quando ele falou de “água viva”, estava se referindo ao Espírito que seria dado mais tarde a todos que nele cressem. Naquela ocasião o Espírito ainda não tinha sido dado, pois Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Sava yɨvɨ kuaꞌa kaꞌiin un ni ka jinisoꞌo i jnuꞌun, ni kaꞌan Jesús, ti ni ka kachi i: ―Jandaa ndixia kuu ja chaa yukan kuu maa Profeta ja kaꞌan jnuꞌun vaji undi nuu maa Yandios ―ni ka kachi i.
40 Quando as multidões o ouviram dizer isso, alguns declararam: “Certamente este homem é o profeta por quem esperávamos”.
41 ―Chaa jaꞌa kuu maa Cristo ja ni taji Yandios, chi ndiso ya ɨɨn jniñu ñaꞌnu ―ni ka kachi i. Ko sava ga i ni ka kachi: ―Tuu, chi ansu ñuu Galilea kii Cristo.
41 Outros afirmaram: “Ele é o Cristo”. E ainda outros disseram: “Não é possível! O Cristo virá da Galileia?
42 Chi kachi nuu tutu Yandios ja Cristo kuu ɨɨn jnaꞌan tata yo David, chaa ni kuu rey undi na janaꞌan. Ti kaku ya ñuu Belén, ñuu nuu ni kaku maa tata yo David undi na janaꞌan xaan tonto ―ni ka kachi i.
42 As Escrituras afirmam claramente que o Cristo nascerá da linhagem real de Davi, em Belém, o povoado onde o rei Davi nasceu”.
43 Ti yukan ni ka kuu sava yɨvɨ un, chi tu ni kejnaꞌan ɨɨn nuu ini i sɨkɨ ja nanu vaji Jesús.
43 Assim, a multidão estava dividida a respeito de Jesus.
44 Sava i ka kuni jnɨɨ i ya ja na kiꞌin ya vekaa, ko ni ɨɨn i tu ni ka tava ini ja jnɨɨ i ya.
44 Alguns queriam que ele fosse preso, mas ninguém pôs as mãos nele.
45 Tu ni ka jnɨɨ policía un Jesús. Vaꞌa ga ja ni ka nandeokuñɨ da nuu chaa fariseo un jiin sutu ka kuñaꞌnu un, ti chaa un ni ka jikajnuꞌun da policía un: ―¿Ndo tu ni ka kii ra jiin chaa un? ―ni ka kachi da.
45 Quando os guardas do templo voltaram sem ter prendido Jesus, os principais sacerdotes e fariseus perguntaram: “Por que vocês não o trouxeram?”.
46 Ti ni ka kachi policía un: ―Tuu, chi jnuꞌun kaꞌan da un, tu ni ɨɨn chaa kaꞌan nanu kaꞌan chaa yukan ―ni ka kachi da.
46 “Nunca ouvimos alguém falar como ele!”, responderam.
47 Ti ni ka kachi chaa fariseo un: ―¿Xi suni ja ni xndaꞌu chaa un roꞌo naa ra nu?
47 “Vocês também foram enganados?”, zombaram os fariseus.
48 Ko ni ɨɨn jnaꞌan yo tu ka kandixia chaa un. Ni ɨɨn yoꞌo ja ka kuñaꞌnu jiin chaa fariseo, tu ka kandixia da naa da. ¿Ti roꞌo, xi ja ni ka kandixia ra chaa un naa ra nu?
48 “Por acaso um de nós que seja, entre os líderes ou fariseus, crê nele?
49 Ti yɨvɨ kuaꞌa un chi tu ka jini vaꞌa i ley yo naa yo nanu maa ra naa ra, ti ka kuu i nanu yɨvɨ ni ka jnaꞌnu ndatu. Tu ka jini kuɨtɨ i nava ka saꞌa i ―ni ka kachi da.
49 As multidões ignorantes o seguem, mas elas não têm conhecimento da lei. São amaldiçoadas!”
50 Ti suni yukan kande Nicodemo nuu ni ka ndututu chaa un. Kuu da ɨɨn chaa kuñaꞌnu nuu yɨvɨ hebreo, ja ɨɨn jakuaa ni jaꞌan kaꞌan da jiin Jesús. Ni ndokuɨñɨ da ti ni kachi da jiin naꞌan da un:
50 Então Nicodemos, o líder que antes havia se encontrado com Jesus, perguntou:
51 ―Kachi Ley yo ja tu kuu kankuachi yo sɨkɨ ɨɨn chaa, nu tu kunsoꞌo yo xnaka na jnuꞌun kaꞌan da, nava siaꞌan ti sa kuni yo na kuachi ni saꞌa da ―ni kachi Nicodemo.
51 “A lei permite condenar um homem antes mesmo de haver uma audiência?”.
52 Ti ni ka kachi chaa un naa da: ―¿Va nu suni chaa ñuu Galilea kuu tu roꞌo? Nanduku vii ndaa nuu tutu Yandios, ti kuni vaꞌa ra ja ni ɨɨn chaa kaꞌan jnuꞌun Yandios, tu kenda kuɨtɨ ñuu Galilea ―ni ka kachi da.
52 “Você também é da Galileia?”, responderam eles. “Procure e veja por si mesmo: nenhum profeta vem da Galileia!”
53 Yukan na ti ndɨ ɨɨn ndɨ ɨɨn da ni ka nakiꞌin ichi, ti kuan nukoyo da veꞌe da.
53 Então todos foram para casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.